Southern Railway Headquarters Hospital, Chennai
Ospitaal mawɗo laana njoorndi to bannge worgo, anndiraaɗo kadi opitaal laana njoorndi Perambur, ko opitaal 500 leeso to bannge laana njoorndi to Ayanavaram, Chennai. Nde yaaji ko e leydi fotde 15 ektaar (6,1 ha), nde sosaa ko e laamu Angalteer to Inndo. Ospitaal oo ina waɗi fannuuji 15 baɗɗiiɗi, super-specialisé e fannuuji 3. Yiilirde ngenndiire toppitiinde ko fayti e jaŋde (NBE) jaɓii safrirde ndee ngam anndinde ɗum e nder jaŋde toownde. Ospitaal oo kadi ina heɓi yamiroore e juɓɓule winndereeje ko wayi no Royal College of Surgeons ngam rokkude heblo e nder kursuuji PG. Kadi ko duɗal jaɓangal ngam jannginde infirmiyee en.[1]
Ospitaal oo sosaa ko ɓuri heewde ko ngam wallitde gollotooɓe e nder laana njoorndi leydi ndii. Opitaal oo noon, ina toppitii yimɓe heewɓe kadi e njoɓdi tokosiri. Ospitaal oo ko nokku ngenndiijo ngam ƴeewde safaara ɓernde e ƴeewndo ɓernde ngam Railways Indiya.[2]
Southern Railway ina mahi opitaal keso ngam waylude opitaal jooni oo, ina anniyii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara tawa ina tawtoree yimɓe keeriiɗo e nder nokkuuji opitaal gonɗi ɗii.[3]
Wakere Opitaal oo woni ko e laawol konstaabel, to nokku biyeteeɗo Chinna Chembarambakkam, to Ayanavaram. Nde woni ko hakkunde gollordu laana njoorndi Perambur e gollordu Perambur Loco.
Tariya Opitaal oo sosaa ko e jamaanu Angalteer. Haajuuji mahngo opitaal keeriiɗo ngam haajuuji gollotooɓe e laana njoorndi, ko Maj. G. J. Cruikshank, gardiiɗo safrooɓe e oon sahaa e nder laana njoorndi Madras e Mahratta Sud (MSM) yiyti ɗum e hitaande 1925. E hitaande 1928, opitaal 40 leeso sosaa ngam gollotooɓe MSM Railway to Perambur tawi ina waɗi cafroowo mawɗo, 4 wallidiiɓe e 12 infirmiyee. E balɗe mum gadane, opitaal oo ɓuri waawde huutoraade ko hoɗɓe e koloñaal laana njoorndi e gollotooɓe e nder gollorɗe laana njoorndi. E hitaande 1930, limoore leɗɗe safrirde ndee ɓeydaama haa 50 ko jiidaa e ɓeydagol geɗe baɗɗe ko wayi no suudu safrirdu, nokku ɗo x-ray woni ɗoo, laboratuwaar e nokku ɗo ñawɓe ngoni ɗoo.[4]
E hitaande 1957, leɗɗe ɗee ɓeydaama haa 120. E hitaande 1958, bolol x-ray sosaa. E hitaande 1959, suudu jibinannde ina waɗi 12 leeso ɓeydaa heen. E hitaande 1960, annex TB mo 220 leeso sosaa, caggal ɗuum, nokku kardiyoloji udditaa. E hitaande 1973, ICU fuɗɗii, ɓooyaani ko nokkuuji keewɗi gonɗi e nder safrirde ko wayi no gite, dental e ENT kadi naati.[4]
E kitaale 1970, opitaal oo wonti nokku ɗo ñawbuuli ɓernde e ɗaɗi e nder leydi Indiya fof njiylotoo. Helmere anestesi ɓernde ko lowre anestesi, ko cafroowo biyeteeɗo Kalyan Singh sosi ɗum e ndeeɗoo safrirde e hitaande 1977. Ɓooytaani, Departemaa Seppooji Ɓernde to opitaal hee, anndaa ko e nder departemaa ɓurɗo moƴƴude e seppooji ɓernde e nder leydi ndii, haa teeŋti noon e seppooji ɓernde udditiiɗi jibinannde caɗtuɗi e nder sukaaɓe jibinaaɓe e sukaaɓe tokosɓe. E nder laylaytol opitaal Perambur, mo woni kala ina joginoo toppitagol ɓernde, opitaaluuji keewɗi e nder leydi ndii, hono Howrah ko nokku ɗo ortopedi woni ɗoo, Mumbai ko nokku ɗo opereeji ɓalli ngoni ɗoo, e Varanasi ko nokku ɗo onkoloji woni ɗoo.[5]
E hitaande 1978, cuuɗi cafrirɗi ɓiɗɓe leɗɗe 20 ina njogii cuuɗi cafrirɗi ngam ñawɓe ɓerɗe sosaa. Oon sahaa, denndaangal departemaaji keertiiɗi e nder safrirde ndee mbaɗti golloraade, doole leɗɗe ɗee ɓeydaama haa 505. E lewru Yarkomaa 1980, Cardiac Cath Lab gadano hannde oo udditaa e safrirde ndee. E hitaande 1984, opitaal oo jaɓaama e fedde ngenndiire toppitiinde jaŋde leslesre, nde Y. N. Mehrothra woni mawɗo safrooɓe. E hitaande 1988, kanndidaa mum gadano, hono J. S. N. Murthy, addii njuɓɓudi jaŋde toownde (HELS), woni njuɓɓudi jaŋde duuɓi tati, hakkunde opitaal jolngo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, e ballal Prof. Glennis Haworth, S. N. Kumar e Kartar Singh mo... koolol Angalteer, P. Srinivasan mo Banke ƴiiƴam Jeevan, e njuɓɓudi laana njoorndi.[5]
E hitaande 1990, Cath Lab keso sosaa wondude e nokkuuji ko wayi no DSA, nokku seppooji laser, e endoskopi wideyoo. Cath Labs ɗiɗi goɗɗi ɓeydaama gila ndeen.[5] Ñalnde 7 marse 2014, laboratuwaar kateter ɓernde goɗɗo, sosaa e njoɓdi ₹ 38,8 miliyoŋ, udditaama to suudu safrirdu ɓernde. Ko gardiiɗo golle cellal laana njoorndi, PS Prasad, udditi yuɓɓo ngoo.[6]
E hitaande 2006, Southern Railway hollitii sosde nokku keso mo cuuɗi jeenay (9) ngam mahde e njoɓdi ₹ 500 miliyoŋ, e kaɓirɗe ₹ 15 miliyoŋ ngam ƴellitde ordinateer ngam lomtaade opitaal gonɗo oo.[7]
E hitaande 2009, Southern Railway hollitii peeje mum ngam sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e nder nokkuuji gonɗi ɗii.[1]
Opitaal oo hannde Haa e hitaande 2014, e nder limre, fotde 1 400 ñawɗo yaltuɗo ina njilloyoo e opitaal laana njoorndi gonɗo oo. E nder zoneeji 16 laana njoorndi leydi ndii, opitaal keso oo to Perambur ina wiyee ko kañum woni safrirde ɓurnde mawnude e laana njoorndi to bannge mbaawkaaji ñawɓe e nder safrirde e kaɓirɗe ɗe ina ngoodi. Ospitaaluuji laana njoorndi to Mumbai e Kolkata ina njogii ɗiɗaɓo e tataɓo, to bannge...