Abdul Kariim Watt: Ceertol hakkunde baylitte
Annulation des modifications 20972 de DARIO SEVERI (discussion) Pesol: Undo |
m bogus-image-options |
||
Gorol 29: | Gorol 29: | ||
| légende emblème = |
| légende emblème = |
||
}} |
}} |
||
[[File:Ceerno abdul.jpg |
[[File:Ceerno abdul.jpg|thumb|350px|Ceerno abdul]] |
||
== jibinande == |
== jibinande == |
||
''' Abdul Kariim Watt''' jibinaa ko wuru '''Dimat waalo''' hitaande 1954 galle baab Sana'en. Addi ɗum taw baaba makko [[Bubkar Sire Watt]] ina woni toon. Kon, fooɓre maako e tigi ko [[Duye]]. |
''' Abdul Kariim Watt''' jibinaa ko wuru '''Dimat waalo''' hitaande 1954 galle baab Sana'en. Addi ɗum taw baaba makko [[Bubkar Sire Watt]] ina woni toon. Kon, fooɓre maako e tigi ko [[Duye]]. |
Waylitannde hono 18:17, 1 Siilto 2019
jibinande
Abdul Kariim Watt jibinaa ko wuru Dimat waalo hitaande 1954 galle baab Sana'en. Addi ɗum taw baaba makko Bubkar Sire Watt ina woni toon. Kon, fooɓre maako e tigi ko Duye.
Asko
Abdul kariim ɓi Bubkar sire ɓi Joom Sire ɓi Joom Alarba ɓi Bubkar ɓi Moodi ɓi Faatim Ma'aad ko ɗo o fottata e galle Seek umar taal.
jaŋde
Ceerno Abdul dalii jaŋde ko ɗo baabmum ɗo haa o yetii simoore Al_rahmaane. Caggal ɗuum o ɓennii Dakaar ngam jokkoydi janŋde to galle Ceerno Alsan kajjat ko toon o ñiiɓi duuɓi jeenayi tumnde ceerno Alssane ruttii e joome mum. ko ndeen o yehii Ndar —Saint Louis jooni— to galle Ceerno Yuusuf Sy Caggal ɗum o yiɗii fayande Muritani ngam jaŋoydi Arab kon baab makko jaɓaani sab ɓuranno ɗum ko yoo jooɗo o jaŋngina duɗal sab yahooɓe ɓe caggal leydi jaŋoydi so ko ɓe ngartii ɓe paamandirtaa e yimɓe ɓe. E balla geno mowɗo Aamdu Tijjani Paam jaggi heen haa baab makko jaɓii. O naatii jaŋde duɗal toowngal Arab (Lycce Arabe) ko 1979. Caggal ɗum o dañii bursu Ngam yahande Irak haa jaaɓi haattirde.
seeremɓe makko
Ceerno Abdul jaŋii e seremɓe nayo.
_Ceerno Bubkar Sire Watt (baab makko).
_Ceerno Alsan Kajjat Dakaar.
_Ceerno Yuusuf Sih Ndar.
_Ceerno Suleymaan Mbooci deftre Makaam.
E ballala Alla o heɓii duwuneede e dañde korso heeriingo ummaade e seeremɓe makko. O ñamitinii binndol laba ngol ko e ceerno Baydi bah.
Almuuɓe makko
Yaltii e junggo ceerno ummaade 1992 haa jooni almuuɓe heewɓe ma en limtu heen tan seeɗa ɓurɓi lolude: ceerno Aamdu mutagaa sek gurel, ceerno Seydooyi Sal Mbaraan, Ceerno Ablaay jallo lobbudu, Suleymaan Jibi Sall Lisa, Moodi Sal, Mommodu Seydu Muritani, Muhammed Sal Dagan, Abdu Sal, Abu sal e Yuuri Balla Draame Gabon.
Meccal
_O waɗii ekkitagol larme 1984/1985 haa o heɓii soowoore SuLiyetna kon noon e hitaand 1991 (ewenma Moritani) o ɓoorii wutti larme o fayanii Senegaal addini mo sokeede hitaande timmunde to laamorgo leydi senegaal ngam huleede taw o wanaa ñukkinantooɗo lesdi Moritani .
_Hitaande 1992 o udditii duɗal Quraan haa jooni.
_Imaam jumaa Duye.
Miijooji makko
Ceerno Abdul jeyaa ko e suufiyankooɓe askitiniiɓe e seek Aamadu Tijjani(1737-1815) Marok