Alqur'aana: Ceertol hakkunde baylitte

Iwde to Wikipedia
Content deleted Content added
m r2.5.5) (robot Modifying: ps:قرآنکریم
AvicBot (yewtare | ballitte)
m r2.6.5) (robot Modifying: ps:قرآن کريم
Gorol 316: Gorol 316:
[[pl:Koran]]
[[pl:Koran]]
[[pnb:قرآن]]
[[pnb:قرآن]]
[[ps:قرآنکریم]]
[[ps:قرآن کريم]]
[[pt:Alcorão]]
[[pt:Alcorão]]
[[qu:Quran]]
[[qu:Quran]]

Waylitannde hono 07:04, 30 Korse 2011

Alqur’aana ko konngol aarabeyankewol seekaangol e ‘Alqiraa’ah’ janngugol.

Alqur’aana: Ko haala Alla, ronkintinka, jippinaaka e Nelaaɗo Muhammadu (saw), winndaaka e kaamiluuje ɗen, egginiraaka jaaɓondiral ngal taƴondiraali, rewirteeka nawdugol mum.


Alla daali : “Menen men jippinii waaju (Alqur’aana), pellet ko men reenooɓe ngu” (Hijri 9). Seniiɗo on daali kadi: “Pellet ndee Qur’aanaare hinde feewna e ɗum ko ɓuri e ñiiɓude (feewude), wewlinir ɓen gomɗinɓe, ɓen wonɓe gollude golleeji moƴƴi wonnde mbarjaari mawndi hino woodani ɓe” (Issraa’i 9).


b) Inɗe Alqur’aanaare ɗen:


v Alqur’aan:


“Pellet ndee Alqur’aanaare hinde fewna e ko ɓuri e ñiiɓude”

{إِنَّ هَذَا الْقُرْآنَ يَهْدِي لِلَّتِي هِيَ أَقْوَمُ} [الإسراء: 9].

v Al kitaab (deftere):


“Alif, laam, miim, ndee deftere sikke woo alaa e mayre”

{الم * ذَلِكَ الْكِتَابُ لا رَيْبَ فِيهِ} [البقرة:1-2 ]

v Azzikru (waaju walla Jantoore):


“Ko pellet menen men jippinii waaju, ko pellet ko men reenooɓe ngu”


إِنَّا نَحْنُ نَزَّلْنَا الذِّكْرَ وَإِنَّا لَهُ لَحَافِظُونَ} [ الحجر: 9 ].)


v Al furqaan ( seernunde goonga e fenaande):


“On jippinɗo seerdunde (Alfur’qaan) nden e hoore jiyaaɗo makko on mawnii, fii yoo [on jiyaaɗo] laatano winndere nden jertinoowo”

{تَبَارَكَ الَّذِي نَزَّلَ الْفُرْقَانَ عَلَى عَبْدِهِ لِيَكُونَ لِلْعَالَمِينَ نَذِيرًا} [ الفرقان: 1].

c) Sifaaji Alqur’aanaare nden:


v Peewal:


“Ko nde peewal e yurmeende fii ɓen moƴƴinooɓe”

{هُدًى وَرَحْمَةً لِلْمُحْسِنِينَ} [ لقمان: 3 ].


v Annoora:


“Men jippini e mon annoora ɓannguɗo”


وَأَنزَلْنَا إِلَيْكُمْ نُورًا مُبِينًا} [ النساء: 174 ]


v Lekki:


“Meɗen jippina immorde e Alqur’aanaare nden ko woni lekki”


{وَنُنَزِّلُ مِنْ الْقُرْآنِ مَا هُوَ شِفَاءٌ} [ الإسراء: 82].


v Hikma (faamu mawɗo):


“Hikma yottiiɗo” (ko faandaa ko Alqur’aanaare nden)


{حِكْمَةٌ بَالِغَةٌ} [ القمر : 5]


v Waaju


“Gomɗii waaju arii on immorde ka Joomi mon”


{قَدْ جَاءَتْكُمْ مَوْعِظَةٌ مِنْ رَبِّكُمْ} [ يونس: 57] .


v Wahyu ( wirnagal)


“Pellete ko mi woni jertinirde on ko wahayu” (wirnagal).

{إِنَّمَا أُنذِرُكُمْ بِالْوَحْيِ} [ الأنبياء : 45] .


d) Noone daraja mayre on:


Alla daali: “Pellet nden ko deftere teddunde, meere arataa nde, hinaa yeeso mayre, hinaa ɓaawo mayre, ko nde tellinaande (jippinaande) immorde ka Ñeeñuɗo, Yettiniiɗo” (Fussilati 41- 42).


Toowuɗo on kabrini: “Ko Deftere ñeññaande simooje mum, hooti nde fensitaa immorde ka Ñeeñuɗo Humpitiiɗo” (Huudi 1).


e) Ɓural Alqur’aanare nden:


Alla daali:


“Ɓen wonɓe nawdude deftere Alla nden, ɓe ñiimni juulde nden, ɓe nafki yoga e ko men arsiki ɓe e gunndoo e kenenke, hiɓe jortii ngeeygu ngu fuuyataa” (Faatiri 29).


Immorii e seydinaa Usmaani Bun Affaana o maaki: ‘Nelaaɗo Alla on (saw) maakii: “Ko ɓuri moƴƴude e mon, ko on anndiniiɗo Alqur’aanaare nden, o anndini nde’. Ko Buxaariy yaltini hadiise on.


Abdullaayi Bun Mas’uud (yo Alla yurme mo) wi’i wonnde Annabiijo (saw) maakii: “Kala jannguɗo harfeere e deftere Alla nden himo mariri ɗum moƴƴere, moƴƴere nden non [ko yoɓirtee] ko yeru mayre laabi sappo, mi innataa alif, laam, miim ko harfeere, kono alif ko harfeere, laam ko harfeere, miim ko harfeere”. Ko Tirmiziy fillii ɗum.


Arii e yeewtoore Nelaaɗo (hadiise) sellunde wonnde o maakii: “Yimɓe tummbondiraali e suudu e cuuɗi Alla ɗin, hiɓe nawda deftere Allah nden, ɓe jannga nde hakkunde maɓɓe, si wonaa deeƴere jippoo e maɓɓe, yurmeende Alla sudda ɓe, malaa’ika hunndita ɓe, Alla jantoo fii maɓɓe hakkunde ɓen wonɓe ka makko [malaa’ikaaɓe ɓen ]”. Ko Muslim woni ko fillii ɗum.


Abuu Umaama (Yo Alla yurme mo) wi’i: ‘Mi nanii Nelaaɗo (saw) hino maaka: “Janngee Alqur’aanaare nden, nde aroyay ñannde darngal ko nde tefanayde wondiɓɓe mayre ɓen”’. Ko Muslimu yaltini ɗum.


f) Faandaare tellingol Alqur’aana:


Seniiɗo toowuɗo on daali: “Alif, laam, raa, ko deftere nde men jippini e maa, fii yo a yaltin yimɓe ɓen e niɓe [naɓaa ɓe] e annoora” (Ibraahiim 1).


g) Tellineeɗe ( jippineede) Alqur’aana:


Alqur’aana ko e tellinanɗe tati nde feƴƴi si nde hewti yimɓe ɓen:


        Tellinannde aranere nden: 


Ko jippagol mayre ka Alluwal Reenaangal (lawhul mahfuuz) e noone e saa’a mo humpitaaki ɗum si wonaa Alla e on mo o ƴellintini e wernagal Makko, hari ko womre wootere nde senndaaka, ko ɗum feeñi e ko Alla daali: “ko woni goonga, nden ko Alqur’aanaare teddunde, ] wonnde [ e Alluwal Reenaangal” (Buruuji 21-22).


        Tellinannde ɗimmere nden: 


Ko tellagol iwa ka Alluwal Reenaangal addee ka Suudu Teddungal (Baytul Izzah) ka kammu adunayankewu, hino feeña e nder simooje alqur’aanayankooje ɗen ɗum ko hino tuuginee e mum e fii ndee tellannde ko anndinta en wonnde Alqur’aanaare nden tellino e jemma gooto ka kammu adunayankewu. Alqur’aanaare nden hino sifii on jemma wonnde ko barkinaaɗo, o inni mo nokkeeli goo jemma daraja (Laylatul Qadiri). E nder lewru suumayee ndun, nde jippii womre wootere.


Yoga e simooje yeewtuɗe fii mum. Alla daali: “Pellet men tellinii nde [alqur’aanare nden] e jemma daraja” (Alqadri 1).


Tedduɗo on daali: “Pellete men tellinii nde [alqur’aanare nden] e jemma barkinaaɗo” (dukhaan 3).


Seniiɗo on daali kadi: “Lewru suumayee ndu alqur’aanaare nden jippinaa e mun, ko ndu peewal wonannde yimɓe ɓen” (Albaqara 185).


        Tellinannde tammere nden: 


Ko tellagol mayre iwa ka kammu adunayankewu ka baytul izzah ara ka ɓernde timmoode annabaaɓe ɓen e nelaaɓe ɓen, koohoojo men on Nelaaɗo Muhammadu (saw) ko ɗum woni seññaa (laawol) sakkitoro on mo annoora jalbi e hoore ɓanndinke denndaangal.


Seydinaa Jibriilu jippodi e mayre ka ɓernde Nelaaɗo ko nde sennditaande e nder duuɓi 23

e yeru waɗugol fiyakuuji ɗin e yanugol falotooɗi, e ko teetintee e ñaawooje sar’yayankooje.

Alla daali: “Ruuhul Amiin [jibriil] jippodi e mayre [Alqur’aana)] ka ɓernde maa [an Nelaaɗo] fii yaa laato jeyaaɗo e jertinooɓe, e ɗemngal aarabeyankowal ɓanngungal” (Ashu’araa 193-195”.


Alla dammbii Alqur’aanaare nden e jaati Makko e simooje heewuɗe hino e majje: “Ko pellet hiɗa lonnginee Alqur’aanaare nden [an Nelaaɗo] immorde ka Ñeeñuɗo Annduɗo” (namli 6).


O daali kadi: “Si goɗɗo e sirkuɓe ɓen faabinike ma, faabo mo haa o nana haala Alla kan” (Attawba 6). Ɗum non ko faandaa e “haala Alla” e ndee simoore ɗoo ko Alqur’aanaa.!