Laamateeri Adamaawa: Ceertol hakkunde baylitte

Iwde to Wikipedia
Content deleted Content added
m r2.7.3) (Robot: Adding sk:Adamawa (emirát)
Addbot (yewtare | ballitte)
m Bot: Migrating 9 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q775550 (translate me)
Gorol 15: Gorol 15:
===Leƴƴi e ɗemɗe===
===Leƴƴi e ɗemɗe===
Leƴƴi e ɗemɗe ɗuuɗɗe no woodi Adamaawa. Goɗɗi e ɗiin leƴƴi ko Fulɓe, Were'en, Mbum'en, Baya'en, Tupuri'en, Mandara'en kono ko fulfulde ɓuretee wowleede. Hawsankoore kadi no wowlee, teeŋtii non e senngo Adamaawa jeyaango e Najeeriya ngon.
Leƴƴi e ɗemɗe ɗuuɗɗe no woodi Adamaawa. Goɗɗi e ɗiin leƴƴi ko Fulɓe, Were'en, Mbum'en, Baya'en, Tupuri'en, Mandara'en kono ko fulfulde ɓuretee wowleede. Hawsankoore kadi no wowlee, teeŋtii non e senngo Adamaawa jeyaango e Najeeriya ngon.

[[ca:Emirat d'Adamaua]]
[[de:Emirat Adamaua]]
[[en:Adamawa Emirate]]
[[es:Emirato Adamawa]]
[[lt:Adamavos emyratas]]
[[pt:Emirado de Adamawa]]
[[ru:Адамава (эмират)]]
[[sk:Adamawa (emirát)]]
[[uk:Адамауа (держава)]]

Waylitannde hono 17:39, 7 Mbooy 2013

Laamateeri Adamaawa laatino dawla Afirik taarixiyankeejo e leydi Najeeriya, Kamarun e Caad hannde.

Iwdi innde nden

Innde leydi ndin ko e innde Moodibbo Adama iwi, on ko mo yeesoojo diina mawɗo on, Usmaanu Ɓii Fooduyee mo Sokoto, halfinnoo raaya (tutawal, deesewal) lislaamu e teeminannde 19ɓere. Ko kanko naɓiri ton diina lislaamu o sinci dawla e dow ballal Fulɓe egga-hoɗaaɓe ferunooɓe ton gila ko neeɓi kañum e seernaaɓe. Kono yimɓe leydi ndin no anndiraa kadi huutorgol innde go’o, ɗum ko Fommbina maa Fommbinaari, ko ɗum woni ñaamo, sabu Adamaawa ko e baŋŋe ñaamo laamu Sokoto woni.

Fuɗɗoode Laamateeri Adamaawa

Ka attorun ko aynooɓe Fulɓe ferunoo ɓaawo laamu Borno saɗtinanii ɓe, ɓe ari ɓe daakii e nden nokkuure wonnde ñaamo e hiirnaange Weendu Caad gila e teeminannde 14ɓere nden, ngun fergu laatii tawo e dow jam e enɗam wondude e leƴƴi tawaaɗi e leydi ndin. Woɓɓe e maɓɓe hino jeyanoo e hinnde Baa’en. Ko e nden kadi Moodibbo Adama jeyanoo. E hitaande 1810 Moodibbo Adama halfinaa raaya lislaamu on toraa yo fampo jihaadi ndin, nulnooɗo mo on en wi’ii ko Usmaanu Ɓii Fooduyee, laamɗo Sokoto. Jihaadi ndin fooli ɓaawo piirooji ɗuuɗuɗi wondude e leƴƴi taakanji ɗin, rewaynooɗi sanamuuji. Adamaawa lutti e ley karhankaaku laamu Sokoto nde tawnoo sagalle maɓɓe ko ton naɓirtenoo. Moodibbo Adama inniraa „Laamiiɗo Fommbina“. Laral Laamateeri Adamaawa no yaññinoo ittude Adamawa State Najeeriya hannde haa e diiwe tati nano Kamarun, hino tawaa ɗon diiwal innaangal Province de l'Adamaoua ngal e senngo Kamarun. Laamorde nden laatii Ƴoola e hitaande 1840.

Yirbugol Laamateeri Adamaawa

Ittude 1893, koninkeejo inneteeɗo Raabi Jubayru ɗahi senngo nano Adamaawa ngon sinci laamu ngu neeɓaano ɓayru tawno ontuma kolonaaku fuɗɗinoke ɗahude leyɗeele Afirik ɗen. Ittude 1899, Almanɓe ɓen fuɗɗii naatude e leydi ndin, caggal hareeji wulɗi, ɓe fooli, barki Alla e aalaaji maɓɓe ɓurɗi kelɗude ɓe bonniti laamu Fulɓe ngun. Adamaawa naadaa e nder koloni keso on, mo ɓe inniri Kamerun. Caggal fooleede Almanɓe ɓen e konu winndere aranu ngun, Kamarun halfinaa Faransi e Enngele. Ko non Laamateeri Adamaawa fecciraa hakkunde leyɗe ɗiɗi, Kamarun e Najeeriya. Laamorde nden Ƴoola ko e nder Najeeriya on hikkori hannde. Laamiiɗo Adamawa State on hannde no innee Muhammadu Barkinɗo Aliyu Mustafa. O ronuno laamu ngun nde baaba makko Laamiiɗo Aliyu Mustafa sankinoo e hitaande 2010.

Leƴƴi e ɗemɗe

Leƴƴi e ɗemɗe ɗuuɗɗe no woodi Adamaawa. Goɗɗi e ɗiin leƴƴi ko Fulɓe, Were'en, Mbum'en, Baya'en, Tupuri'en, Mandara'en kono ko fulfulde ɓuretee wowleede. Hawsankoore kadi no wowlee, teeŋtii non e senngo Adamaawa jeyaango e Najeeriya ngon.