Alfaa Yaayaa: Ceertol hakkunde baylitte
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Gorol 1: | Gorol 1: | ||
'''Alfaa Yaayaa Jallo''' ko lamɗo diiwal Labe wonnoo, fewndo dawla alsilamaaku [[Fuuta Jaloo]]. Diiwal Labe ngal laatino fayda feccere Fuuta Jaloo, hakkee ko ngal yaajunoo,tentii ɓaawo dahugol leyɗeele janane wano leydi Seɓɓe (Manndinkooɓe) Ngaabu. |
'''Alfaa Yaayaa Jallo''' ko lamɗo diiwal [[Labe]] wonnoo, fewndo dawla alsilamaaku [[Fuuta Jaloo]]. Diiwal Labe ngal laatino fayda feccere Fuuta Jaloo, hakkee ko ngal yaajunoo,tentii ɓaawo dahugol leyɗeele janane wano leydi Seɓɓe (Manndinkooɓe) Ngaabu. |
||
O jibinaa e hitaande [[1850]], geɗal Kumanco ɓiɗɗo debbo lamɗo Ngaabu on Janke Waali. o etii sortugol diiwal makko ngal e laamu Timmbo ngun. O tawano e janfiiɓe Almaami Bookar Biro ɓen. Nde o tawnoo Faransiiɓe ɓen eɓɓii dahugol Fuuta yewa laamu Almaamiiɓe ɓen, o ndaari no o gollidira e maɓɓe fii no o danndira laamu makko ngun. Ko nden faljere mawnde heɓunoo ardiiɓe Fuuta ɓen heewɓe e ngun jamaanu: ɓe anndaa feere bonnde Faransiiɓe ɓen ko "diviser pour régner" (waddindira laamoo), e maanaa ko addugol lurral hakkunde ɓiɓɓe leydi fii no joɗɗinira njaggu mun e hoore maɓɓe. Nde Faransiiɓe ɓen foolunoo Bookar Biro ka hare Pooredaaka e hitaande 1896 ɓe immanii follirgol lamɓe diiwe wallunooɓe ɓe gooto gooto kanyun e seekugol leyɗe maɓɓe watta pattaloy pattaloy. E hitaande 1905 ɓe janfii Alfaa Yaayaa ɓe egginiri mo Dahome. Ɓaawo ɗun ɓe artiri mo Fuuta kono o fuɗɗii eɓɓindaade fii dartagol laamu Porto ngun. Portooɓe ɓen huli darja makko huli wota o murtin leydi ndin. Ɓe nanngiti mo ɓe egginiri mo ngol ɗoo laawol Moritani. Ko ɗon o faatii e hitaande 1912. [[1969]] laamu PDG (Seeku Tuuree) artiri furee makko on kanko e Almaami Saamori Gine. Hiɓe belnaa berɗe Kamerun ka laamorde [[Konaakiri]]. Yimre ngenndiyankoore (Hymne National) Gine nden ko e gimol "Deemankan" tuugii: ko jeliiɓe Manndinkooɓe yimannoo Alfaa Yaayaa ngol gimol. |
O jibinaa e hitaande [[1850]], geɗal Kumanco ɓiɗɗo debbo lamɗo Ngaabu on Janke Waali. o etii sortugol diiwal makko ngal e laamu Timmbo ngun. O tawano e janfiiɓe Almaami Bookar Biro ɓen. Nde o tawnoo Faransiiɓe ɓen eɓɓii dahugol Fuuta yewa laamu Almaamiiɓe ɓen, o ndaari no o gollidira e maɓɓe fii no o danndira laamu makko ngun. Ko nden faljere mawnde heɓunoo ardiiɓe Fuuta ɓen heewɓe e ngun jamaanu: ɓe anndaa feere bonnde Faransiiɓe ɓen ko "diviser pour régner" (waddindira laamoo), e maanaa ko addugol lurral hakkunde ɓiɓɓe leydi fii no joɗɗinira njaggu mun e hoore maɓɓe. Nde Faransiiɓe ɓen foolunoo Bookar Biro ka hare Pooredaaka e hitaande 1896 ɓe immanii follirgol lamɓe diiwe wallunooɓe ɓe gooto gooto kanyun e seekugol leyɗe maɓɓe watta pattaloy pattaloy. E hitaande 1905 ɓe janfii Alfaa Yaayaa ɓe egginiri mo Dahome. Ɓaawo ɗun ɓe artiri mo Fuuta kono o fuɗɗii eɓɓindaade fii dartagol laamu Porto ngun. Portooɓe ɓen huli darja makko huli wota o murtin leydi ndin. Ɓe nanngiti mo ɓe egginiri mo ngol ɗoo laawol [[Moritani]]. Ko ɗon o faatii e hitaande 1912. [[1969]] laamu PDG (Seeku Tuuree) artiri furee makko on kanko e [[Almaami Saamori]] Gine. Hiɓe belnaa berɗe Kamerun ka laamorde [[Konaakiri]]. Yimre ngenndiyankoore (Hymne National) Gine nden ko e gimol "Deemankan" tuugii: ko jeliiɓe Manndinkooɓe yimannoo Alfaa Yaayaa ngol gimol. |
||
Hannde hannde [[Gine]] no semmbini fii Alfaa Yaayaa ƴettiri mo wa ŋanaajo leydi ndin mawɗo kono taariika makko on hollitii wonnde himo tawaa e bonnunooɓe dawla mo Karamoko Alfaa sincunoo on sabu ko lurre e janfaaji hakkunde yeesooɓe Fuuta ɓen to qarnu 19aɓo lo'ini tugale on dawla udditani kolonaaku laawol. |
Hannde hannde [[Gine]] no semmbini fii Alfaa Yaayaa ƴettiri mo wa ŋanaajo leydi ndin mawɗo kono taariika makko on hollitii wonnde himo tawaa e bonnunooɓe dawla mo Karamoko Alfaa sincunoo on sabu ko lurre e janfaaji hakkunde yeesooɓe Fuuta ɓen to qarnu 19aɓo lo'ini tugale on dawla udditani kolonaaku laawol. |
||
Waylitannde hono 22:11, 24 Morso 2008
Alfaa Yaayaa Jallo ko lamɗo diiwal Labe wonnoo, fewndo dawla alsilamaaku Fuuta Jaloo. Diiwal Labe ngal laatino fayda feccere Fuuta Jaloo, hakkee ko ngal yaajunoo,tentii ɓaawo dahugol leyɗeele janane wano leydi Seɓɓe (Manndinkooɓe) Ngaabu.
O jibinaa e hitaande 1850, geɗal Kumanco ɓiɗɗo debbo lamɗo Ngaabu on Janke Waali. o etii sortugol diiwal makko ngal e laamu Timmbo ngun. O tawano e janfiiɓe Almaami Bookar Biro ɓen. Nde o tawnoo Faransiiɓe ɓen eɓɓii dahugol Fuuta yewa laamu Almaamiiɓe ɓen, o ndaari no o gollidira e maɓɓe fii no o danndira laamu makko ngun. Ko nden faljere mawnde heɓunoo ardiiɓe Fuuta ɓen heewɓe e ngun jamaanu: ɓe anndaa feere bonnde Faransiiɓe ɓen ko "diviser pour régner" (waddindira laamoo), e maanaa ko addugol lurral hakkunde ɓiɓɓe leydi fii no joɗɗinira njaggu mun e hoore maɓɓe. Nde Faransiiɓe ɓen foolunoo Bookar Biro ka hare Pooredaaka e hitaande 1896 ɓe immanii follirgol lamɓe diiwe wallunooɓe ɓe gooto gooto kanyun e seekugol leyɗe maɓɓe watta pattaloy pattaloy. E hitaande 1905 ɓe janfii Alfaa Yaayaa ɓe egginiri mo Dahome. Ɓaawo ɗun ɓe artiri mo Fuuta kono o fuɗɗii eɓɓindaade fii dartagol laamu Porto ngun. Portooɓe ɓen huli darja makko huli wota o murtin leydi ndin. Ɓe nanngiti mo ɓe egginiri mo ngol ɗoo laawol Moritani. Ko ɗon o faatii e hitaande 1912. 1969 laamu PDG (Seeku Tuuree) artiri furee makko on kanko e Almaami Saamori Gine. Hiɓe belnaa berɗe Kamerun ka laamorde Konaakiri. Yimre ngenndiyankoore (Hymne National) Gine nden ko e gimol "Deemankan" tuugii: ko jeliiɓe Manndinkooɓe yimannoo Alfaa Yaayaa ngol gimol. Hannde hannde Gine no semmbini fii Alfaa Yaayaa ƴettiri mo wa ŋanaajo leydi ndin mawɗo kono taariika makko on hollitii wonnde himo tawaa e bonnunooɓe dawla mo Karamoko Alfaa sincunoo on sabu ko lurre e janfaaji hakkunde yeesooɓe Fuuta ɓen to qarnu 19aɓo lo'ini tugale on dawla udditani kolonaaku laawol.