St Luke's Hospital for Lunatics
Opitaal St Luke's for Lunatics sosaa ko to Londres e hitaande 1751 ngam safrude ñawɓe baasal ɓe ngalaa safaara, tawi ko fedde apoteker en moƴƴuɓe e woɗɓe. Ko ɗum woni duɗal laamu ɗiɗaɓal to Londres sosaa ngam toppitaade ñawɓe hakkillaaji, caggal Hospitaal St. Mary de Bethlem (Bedlam), sosaa e hitaande 1246. Tariya 1896 kartal Old Street hollirngal peeje safrirde ndee. Cafroowo mawɗo gadano oo ko Doktoor William Battie mo nganndu-ɗaa ko ‘humorist eccentrique’. O sikki ‘ñawɓe ndeeɗoo safrirde ngonaa e yiyde yimɓe.’ Safaara ina waɗi lootgol ɓuuɓngol ngam diwtude lunatics e nder majjere mum en. Siistem mo reentaaki ina wiyee, kono manacles e reenngooji goɗɗi ina kuutoree sahaa e sahaa fof.
Ospitaal oo fuɗɗinoo ko e nokku ɓuuɓɗo mo ɓe mbayli e nder laawol Windmill, to dow Moorfields, sara Bedlam.[4] Ko George Dance mawɗo oo feewni nde e hitaande 1750-1751; caggal maayde makko ɓiyiiko biyeteeɗo George Dance the Younger lomtii mo e wonde surveyor to safrirde ndee. Nde mahaa ko e fuɗɗoode ngam 25 ñawɗo, kono nde mawni, nde hedde hitaande 1771 nde heewi yimɓe. Feere ƴettaa ngam mahde opitaal ɓurɗo mawnude e nokku keso. Design oo yaltinaama e kawgel, ko huunde hesere e oon sahaa. Hay gooto e naatgol kawgel ngel heɓaani kono, Dance naamnaama yo o diisno mahdi kesiri ndii.
E hitaande 1786, opitaal oo ummii to nokku ɗo Dance mahi e faandaare mum to Old Street, hakkunde Bath St e ko woni hannde cirƴam laawol City Road. Mahdi ndii ina waɗi yeeso mawngo, njuuteendi mum ko 500 meeteer (150 m),[5] ina waɗi damal hakkundeewal, cuuɗi worɓe ina ngoni e nano, cuuɗi rewɓe ina ngoni e ñaamo.[3] Mahdi ndii ina waɗi cuuɗi gooti ngam 300 ñawɗo, heen gooto fof ina waɗi windooji tokoosi joɗɗinaaɗi toowɗi e nder mahol, alaa ko ɓuuɓnata, ina waɗi huɗo loowngo e dow leeso leɗɗe.
E hitaande 1865 nde wonnoo ko 150 haa 160 ñawɗo, ƴettaa ko e nder renndooji hakkundeeji, faandaare mayre adannde ko wallitde miskineeɓe nde woppitaa. Ko heewi e safrooɓe to St. Luke's ko 67 haa 70 e nder teemedere so yerondiraama e 15 e nder teemedere tan to asilumuuji lunatic pauper.
Caggal galle mawɗo oo, ina waɗi gesaaji ɗiɗi ngam huutoraade ɓiɗɓe leydi ndii, heen gooto ko worɓe, goɗɗo oo ko rewɓe. Hoɗɓe ɓurɓe bonde ina keɓee e nder, walla e nder cuuɗi mum en. Laamu safaara oo ko lootgol ɓuuɓngol, e tiiɗnaare e nder reedu e njuɓɓudi anti-spasmodiques, emetics (ngam ustude ɓuuɓri) e purgatifs.
Ñawɓe ɓee fof njaltinaama e duɗe goɗɗe walla e galleeji mum en e hitaande 1916, cuuɗi ɗii keɓaama e juuɗe Banke Angalteer ngam wontude St Luke's Printing Works, kuutorteeɗo ngam tappirde kaalis banke haa e fuɗɗoode kitaale 1950.[6][7] Mahdi ndii yani ko e hitaande 1963.
E hitaande 1922, miijanooma wonde fedde toppitiinde ko fayti e hakkille ina foti soseede e ballondiral e opitaal mawɗo. Ɗum addani ballal ballal e nder safrirde (clinique) e nder safrirde (clinique) e nder safrirde Middlesex. St Luke keso, tataɓo oo, udditaama to laawol Woodside, to dow tulde Muswell, e hitaande 1930, tawi ko laamɗo debbo biyeteeɗo Helena Victoria.[8] Ɗuum anndiraama no feewi e opitaal nerwooji Woodside, opitaal St Luke's Woodside ngam ñawbuuli nerwooji gollorɗi e gila 1948 e innde St Luke's Woodside.
E hitaande 2011, NHS Trust toppitiiɗo St Luke’s Woodside, Camden e Islington NHS Foundation Trust, udditii denndaangal cuuɗi cafrirɗi ɗii, acci udditaade tan ko nokku ɗo ñawɓe ɓee ngoni ɗoo, e waɗde uddugol ngol e dow fenaande tawa ko eɓɓaande diisnondiral ɗaɓɓaande eɓɓaaɗe uddugol laaɓtuɗe. Ndeen nokku oo waɗaama ngam yeeyde.
Ñawɓe teskaaɓe Yimoowo biyeteeɗo Christopher Smart (1722-1771) ina sokaa e St Luke gila 1757 haa 1758.[10] Jonatan Martin, miñiiko John Martin (1789-1854), pentoowo Romantik Engele. O nanngaa e hitaande 1829 haa o maayi e hitaande 1838 ngam ustude yiite to York Minster.[11] Leonard Cheshire, Kapiteen fedde RAF e wolde adunaare ɗiɗmere e balloowo neɗɗankaagal, wonnoo ko ñawɗo to St Luke caggal nde o yalti e RAF e hitaande 1946.[12] Ƴeew kadi Doggol mahaaɗe e njuɓɓudiiji mbonɗi to Londres Tuugnorgal
Opitaal St. Luke ngam yimɓe ɓe ngalaa semmbe, London Victorian, Lee Jackson, keɓaama e lewru Siilo 2011
Andere, Yonatan; Biriig, Asa; Porter, Roy; Tuker, Peni; Waddington, Keir (1997), Daartol suudu safrirdu Betlem, Londres: Routledge, p. 276, ISBN 9780415017732
Ɓaleejo, N (2007). "Opitaaluuji majjuɗi St Luke's". J R Soc Med. 100 (3): 125-9. Doi:10.1177/014107680710000310. PMC 1809165. PMID 17339307. "Opitaal St Luke-Woodside". Opitaaluuji majjuɗi to Londres. Ƴeewtaa ko ñalnde 11 sulyee 2018. Opitaal St Luke to Moorfields mooftaama ñalnde 2012-26 to masiŋ Wayback Nate John Soane, nate Sir John Soane to suudu defte, 2011, keɓaama e lewru Siilo 2011
Indeks opitaal St Luke mo opitaaluuji e opitaaluuji hakkillaaji e nder Engele e Galle, Andrew Roberts, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Middlesex. Hitaande 2001 Heɓtinaama e lewru Siilo 2011.
Opitaal St Luke, laawol ɓooyngol, Moorfields e karte London ɓooyɗe, 2006. Heɓtinaama e lewru Siilo 2012 Opitaaluuji". Lon mo woppi