St Stephen's Hospital, Delhi
Opitaal St Stephen Delhi ko opitaal keeriiɗo to New Delhi, leydi Indiya. Ospitaal oo ina waɗi 600 leeso, hannde ina golloroo no nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal (superspecialité).[1]
Tariya Juɓɓule ɗee puɗɗii ko e hitaande 1876 e nder njuɓɓudi safaara rewɓe Delhi, e daande maayo Yamuna. Caggal ɗuum, opitaal oo sosaa ko e hitaande 1885[2], ko nokku tokooso ina waɗi 50 leeso to Chandni Chowk, ko Laamɗo Dufferin, cukko hooreejo leydi Indiya udditi ɗum.[3] Ko ngol woni safrirde adannde wonande rewɓe e sukaaɓe.[4]
Ospitaal oo fuɗɗii ko e nokku 50 leeso to Chandni Chowk, ina ndaara Jardin Queen’s Gardens[5] jooni anndiraaɗo Company Bagh laawol caggal e hitaande 1885 ko opitaal rewɓe e sukaaɓe. Ko koyɗol Mission Médicale Femme Delhi ngam golloraade e nder safrirde. Ospitaal St. Stephen ngam rewɓe e sukaaɓe sosaa ngam siftorde Priscilla Winter, sosɗo Delhi Female Medical Mission E nder kitaale 1890, Mission's ina safra fotde 600-700 ñawɗo e nder opitaal keso oo, 15 000 e nder diisnondiral, e 1 200 rewrude e galleeji njilluuji[6]
Cover ñalngu adanngu ciftorgol teemedere hitaande yaltinaa e hitaande 1985
Ospitaal oo woni ko e caka Delhi ɓooyɗo, ko opitaal gadano baɗaaɗo tan ngam toppitaade rewɓe e sukaaɓe e nder Delhi.[7] Opitaal oo ina anndiranoo laaɓal e neɗɗaagu mum. Hay so tawii opitaal oo e fuɗɗoode ina ŋakki kaɓirɗe e gollotooɓe, o fuɗɗii ƴellitaade ko e hitaande 1891.
Ospitaal oo ƴettii doktoor maɓɓe debbo gadano, biyeteeɗo Jenny Muller, debbo iwdi Inndo-Almaañ, jannguɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara rewɓe to Londres. E hitaande 1893, debbo doktoor ɗiɗaɓo, hono Mildred Staley naati heen.
Ko Laamɗo Dufferin, cukko hooreejo leydi Indiya udditi suudu safrirdu nduu. Hayre gonnde e mahngo suudu safrirdu ɓooyndu to Tis Hazari, lelnaama e hitaande 1906, safrirde ndee udditaa e hitaande 1909.[9]
Blok jibinannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tis Hazari udditaa ko e hitaande 1969, ko Indira Gandhi, gardiiɗo jaagorɗe leydi Indiya. Hayre gonnde e opitaal mawɗo oo ko V. V. Giri hooreejo leydi Indiya lelni ɗum e hitaande 1972, ko Indira Gandhi udditi ɗum e hitaande 1976.[10] Blok yumma e ɓiɗɗo oo inniraa ko caggal ɗuum Dr Lucy Oommen, gardiiɗo safaara gadano e nder duɗal ngal e nder leydi Indiya, kadi ko Dr.A. P. J. Abdul Kalam, hooreejo leydi Indiya
Tampo siftorde yaltinaama e departemaa posto e hitaande 1985[11] e natal suudu safrirdu hakkundeeru nduu e ñalngu adanngu nguu ina hollira suudu safrirdu adanndu nduu to Chandni Chowk.
Jaangirde Ospitaal St. Stephen woni gadano fuɗɗaade jannginde rewɓe indinaaɓe no infirmiyee en e hitaande 1867.[citation needed] Duɗal janngingol infirmiyee en fuɗɗii ko e les njiimaandi Alice Wilkinson—infirmiyee Angalteer gadano jannguɗo, naatɗo e opitaal hee e hitaande 1908.[12] Wilkinson wonti gardiiɗo safrirde ndee. O sosi kadi fedde infirmiyee en jannguɓe e nder leydi Indiya, o golliima e binndol mum haa hitaande 1948.[13] Duɗal gadanal e nder leydi Indiya fuɗɗii ko caggal mum no feewi e hitaande 1871 to opitaal mawɗo laamu, to Chennai.
Ospitaal oo kadi ina jeyaa e opitaaluuji mawɗi jannginirɗi baɗooji jaŋde keeriinde e jaŋde toownde (specialité) jokkondirnde e Diisnondiral Ngenndiwal Jaŋde, tawa ina anndiree Diiso Cafrirɗe leydi Indiya. Ospitaal oo kadi heɓi njeenaari ngenndi ndii ummoraade e Diisnondiral Jaŋde Ngenndiwal ngam waawde jannginde e nder porogaraam Diplomaat Diisnondiral Ngenndiwal[14].
Ospitaal oo ina janngina kadi karallaagal laboratuwaar ngam waɗde ƴeewndorɗe Hemofilia kuuɓtodinɗe e les njiimaandi Fedde Hemofilia leydi Indiya[15].
Teffol Opitaal St Stephen, to wuro Delhi Opitaal St Stephen, to wuro Delhi Ospitaal oo ina jogii aadaaji keewɗi ballitooji wiɗtooji e gannde ɓamtaare cellal. Binndanɗe ummoraade e duɗal ngal ina njahdi e hitaande 1894[16] ko fayti e laabi seppooji haa e ko ɓooyaani ko fayti e ŋakkeende cellal boɗewal.[17] Ospitaal oo kadi wallitii e Fedde Adunaare Cellal ngam ƴeewde peeje toppitagol ñawbuuli.[18] Goomu wiɗto golloowo ina golloo e fannu jabet reedu[19] e Rheumatologie.[20]
Yuɓɓo ngoo ina anndiree Departemaa wiɗtooji ganndal e njulaagu, laamu leydi Indiya.
Ospitaal St Stephen
Keertiiɗe
Ospitaal oo ina rokka ñawɓe ɓee ɗeeɗoo geɗe :
Anestesi Opereeji ɓernde-toras e ƴiiƴam Kardiyoloji Caɗeele Cellal renndo Operation Dental & Fasiyomaksilaar Ko faati e ɓalndu E.N.T Endokrinoloji Gastro-enteroloji Histo Patoloji Sarwisaaji laboratuwaaruuji Lekki Nefroloji Neuroloji Opereeji ƴiiƴam Jibinannde e Jibinannde Gite Ortopedi Safaara sukaaɓe Opereeji sukaaɓe Opereeji plastik Safaara hakkille Rajo-oloji Safaara jibinannde e retal (RFM) Safaara ɓuuɓɗo fooftere Reematoloji Seekogu Uroloji Neɗɗaagal teskingal Ospitaal oo waɗii heen geɗe keewɗe teeŋtuɗe e nder leydi Indiya hannde ndii, ina jeyaa heen :
Doktoor Marie Elisabeth Hayes, ganndo ko faati e safaara Doktoor Lucy Oommen, keɓɗo njeenaari Padma Shri. Dr Balu Sankaran, ganndo, ganndo, keɓoowo njeenaaje Padma Shri e Padma Vibushan. Doktoor Mathew Varghese, gardinooɗo hare poliyo tan e nder leydi Indiya