St Vincent's Hospital, Sydney
| Golle imaaɗe | 1857 |
|---|---|
| Affiliation | University of New South Wales |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | Darlinghurst |
| Jonde kwa'odineto | 33°52′47″S 151°13′16″E |
| Child organization or unit | Garvan Institute of Medical Research |
| Operator | St Vincent's Health Australia |
| Street address | 390 Victoria Street |
| Laawol ngol laamu anndani | https://svhs.org.au/ |

Ospitaal St Vincent, Sydney ko opitaal toppitiiɗo ko fayti e cellal e nokku wiɗto, tawaaɗo to Darlinghurst, Sydney. Hay so tawii ko kaalis e naatgol e nder njuɓɓudi cellal renndo diiwaan New South Wales, ko St Vincent’s Health Australia gollotoo ɗum. Nde jokkondiri ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Notre Dame Ostarali koɗdigal e duɗal jaaɓi haaɗtirde New South Wales to Duɗal Cafrirɗe.[1]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opitaal St Vincent e kitaale 1900
Fuɗorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal St Vincent sosaa ko to Tarmons e hitaande 1857, ko miñiraaɓe rewɓe joy Irlandenaaɓe moƴƴuɓe. Tarmons ko galle mawcfo to Potts Point, ina darii e dow leydi 5 ektaar (2,0 ha) ndi Sir Maurice O’Connell soodi e hitaande 1838. O’Connell innitiri galle mum Tarmons (ɗum firti ko “cuuɗi ceniiɗi”) caggal nde galle makko mawcfo Kerry e nder diiwaan Sidney1 njillu ngam wallude miskineeɓe e waasɓe. Won e golle maɓɓe gadane ɗee ko wallitde wonɓe e rafi grippe 1853 e ɓesnguuji kasoo e nder kasoo Darlinghurst saraaji mum. Tato e miñiraaɓe rewɓe sosɓe opitaal oo njanngiino wonde infirmiyee en to Farayse, ɓe ngaddi gannde maɓɓe e koloñaal ; ɓe cosi opitaal mo yimɓe fof njoɓata kono ɓe cosi haa teeŋti e miskineeɓe e dow tuugnorgal ngal wonaa seernaaɓe.[2]
Opitaal hannde oo sosaa ko e wuro keedngo Potts Point, e nokku mo woni hannde St Vincent’s College. Nde ɗaɓɓaande ndee ɓeydii mawnude, opitaal keso mo 150 leeso, mo mahoowo biyeteeɗo Oswald Lewis feewni, mahii e nokku mum hannde oo, to Victoria Street, to Darlinghurst, e hitaande 1870. Suudu nduu feewnaama, mawninaa caggal wolde adunaare adannde ; hannde ina anndaa ko mahdi De Lacy, caggal gooto e miñiraaɓe rewɓe sosɓe ɗum.[3]
Ko ƴettugol terɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]St Vincent's waɗii golle teskinɗe e nder mbayliigu terɗe, ina heen ɓernde e ɓuuɓri.
Ko adii fof, ƴettugol ɓernde Ostarali waɗi ko ñalnde 23 oktoobar 1968, tawi ko kippu gardinooɗo Harry Windsor, waɗi ɗum e gorko gooto jahroowo e duuɓi 57, biyeteeɗo Richard Pye, mo wuuri balɗe 45 caggal nde opereeji ɗii mbaɗi.
Opitaal oo kadi ko opitaal gadano e nder Ostarali waɗde feere ƴettugol ɓernde moƴƴere. Nde Windsor ardii kippu nguu, cafroowo baɗnooɗo ƴeewndo adanngo e hitaande 1982, ko Victor Chang, cafroowo ɓernde Siin-Ostarali. Ina jeyaa e ñawɓe adanɓe heɓde ɓernde hesere to St Vincent, Fiona Coote, jahroowo e duuɓi 14, ñalnde 7 abriil 1984, wonti debbo ɓurɗo famɗude e Ostarali, gadano heɓde ɓernde e oon sahaa.[4]
E hitaande 2014, maayɗo gadano e winndere ndee (dokkal caggal maayde cirkulaasiyoŋ [DCD]) ɓernde waɗaama to St. Vincent e dow Michelle Gribilar, jahroowo e duuɓi 57, mo rafi ɓernde jibinaa. Yontereeji seeɗa caggal ɗuum, Jan Damen, mo duuɓi 43, mo nganndu-ɗaa kadi ina wondi e rafi ɓernde jibinannde, heɓi ƴeewndo ɓernde maaynde ɗiɗmere e winndere ndee.
VIH/SIDA e safaara IV Ospitaal oo kadi ina jeyaa e nokkuuji toppitiiɗi cellal gadani e nder Ostarali puɗɗiiɗi safrude ñawɓe SIDA nde rafi o yetti Sydney e fuɗɗoode kitaale 1980. Ɗumɗoon noon ko batte toɗɗaaɗe e nokku ɗo opitaal oo woni ɗoo e nokkuuji ɓurɗi heewde gaynaako en saraaji Oxford Street e yimɓe ɓe ngonaa huutortooɓe leɗɗe cafrorteeɗe. Doktoor Ron Penny e Doktoor David Cooper ina njeyaa e ko njiyti ñawɗo SIDA gadano e nder leydi Ostarali to St Vincent e lewru oktoobar 1982.
Nde rafi SIDA mawni e nder wuro Sidney, opitaal oo ardii laawol e safrude ñawɓe e maayɓe e yurmeende, jokki e huutoraade nafooje asliije ɗe Sisters’ mission. Ndeeɗoo feere adannde e batte kulɓiniiɗe ɗe ñawu nguu waawi heɓtaade, addani St Vincent wontude gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e wiɗtooji e golle immunologie e nder winndere ndee.
Ospitaal oo kadi ina jeyaa e nokkuuji toppitiiɗi cellal gadani e nder leydi Ostarali ngam suɓaade miijo porogaraam mbayliigu ƴiiƴam, e nder eɓɓoore ngam haɗde safaara mboros o e nder huutortooɓe IV e nder renndo nokku oo, miijo ngo ina luulndii no feewi e oon sahaa, kadi ina ummini mbaawka ñaawde warngooji e nder safrooɓe e gollotooɓe cellal woɗɓe e nder Ostarali 1986.Suudu immunologie opitaal oo ina joginoo ballal mawngal e renndo gaynaako nokku oo, ɓe mbaɗii kewuuji keewɗi ngam dañde kaalis ngam toppitaade SIDA. Kono noon, ñalnde 24 noowammbar 2007, opitaal oo hollitii wonde ooɗoo suudu safrirdu maa udde sabu leɗɗe dokkaaɗe ngam safrude VIH kuutoraaka sabu yahrude yeeso e safaara VIH, ɗum noon ina addana ñawɓe ɓee waasde naatde e safrirde ngam safrude ñawbuuli jowitiiɗi e VIH/SIDA, kadi ko wayi no ñawɓe ɓee maa naatne e ko fayi arde e nder safrirde ndee. Kuulal ngal ƴettaa ko balɗe seeɗa tan ko adii ñalngu winndereewu SIDA ñalnde 1 desaambar, tee ngal seppaaɓe. Njuɓɓudi safrirde ndee waɗii yeewtere e ardiiɓe pelle VIH/SIDA to Sydney, ɓe paamtinii sabaabu uddugol suudu safrirdu nduu, ɓe teeŋtinii ɓeydagol golle toppitiiɗe ñawɓe wonɓe e nokkuuji goɗɗi e safrooɓe wonɓe e nokkuuji goɗɗi, ɓe mbaɗata e nokku hee. Ospitaal oo renndini suudu nduu konu laana ndiwoowa Royal Australian Navy tawi opitaal mum Balmoral Navy ina feewnee, ina huutoroo gollotooɓe mum en, kono ina huutoroo sarwisaaji patoloji e radiyoloji St Vincent.[5]
Yaajde teeminannde 21ɓiire
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1996, St Vincent’s naati e fedde Sisters of Charity Health Service, nde tawnoo ina hawri e nokkuuji cellal goɗɗi 17, wonti fedde toppitiinde cellal ɓurnde mawnude e nder Ostarali, nde wonaa laamuyankoore.
Ko ɗum foto galle duɗal jaaɓi haaɗtirde Notre Dame to Ostarali, jeyaaɗo e nokku safrirde ɓurɗo yaajde
Mahdi duɗal jaaɓi haaɗtirde Notre Dame Australia jeyaaɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal kuuɓtidinngal
Ospitaal oo ƴellitaama no feewi e hitaande 2001. Ospitaal oo ko nokku janngirde leslesre, ina rokka almudɓe janngooɓe safaara e infirmiyeeji haa teeŋti noon e humpitooji keewɗi e nder safaara. Nde fuɗɗii jokkondirde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Sydney tuggi 1923 haa 1968 nde nde wayli jokkondiral e duɗal jaaɓi haaɗtirde New South Wales. Ina jokkondiri kadi e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Karallaagal, Sidney, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Katolik Ostarali, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Tasmani[citation needed] e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Notre Dame Ostarali.
E nder fedde opitaal nokkuure St Vincent, opitaal oo wonti nokku ɗo opitaal St Vincent woni ɗoo e cellal Ostarali.
E hitaande 2004 St Vincent's dooli uddude leɗɗe sabu ŋakkeende kaalis laamu. Tuggi lewru Yarkomaa haa lewru Marse 2007, suudu safrirdu nduu fof dogi udditaa ngam ustude njoɓdi.
E hitaande 2006, golle mahngo puɗɗii e Daawal 1wal nokku wiɗto e karallaagal nguurndam St Vincent, ko gollondiral hakkunde opitaal oo, Duɗal wiɗtooji safaara Garvan e Duɗal wiɗtooji ɓernde Victor Chang. Ɓeydagol mahngo fuɗɗii ko e hitaande 2008 e dow nokku keso e nder ladde St Vincent ; maa ɗum hawru e cellal hakkille, dorog e alkol, e fedde cellal renndo. E hitaande 2008, golle mahngo puɗɗii e nokku keso e nder galle St Vincent's mo nganndu-ɗaa ina hawra e nokku ɗo dorog e alkol, cellal hakkille e cellal renndo.
Ko ɗum foto Egliis katolik Sacré-Cœur, mahaaɗo e hitaande 1850, e defterdu safaara Benedikt XVI koɗdiiɗo mum
Eklesiya katolik Sacré-Cœur, mahaaɗo e hitaande 1850, e defterdu safaara Benedikt XVI koɗdiiɗo mum
Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Notre Dame Ostarali udditi nokku mum Darlinghurst e hitaande 2008, ko ɗoon woni galle caɗeele Sydney e nder Duɗe mum Cafrirɗe e Infirmiyee. Nde woni ko e nokkuuji Egliis Katolik Sacré-Cœur e Hospice Sacré-Cœur. Nde woni ko e opitaal oo e Sarwiis Cellal Ɓernde Ceniinde, nde jeyaa ko e nokku ɓurɗo yaajde mo St Vincent's Integrated Healthcare Campus. Ko ɗoon kadi woni defterdu safaara inniraaɗo Pape Benoît XVI barkinɗo nokku oo caggal udditgol mum.
E hitaande 2009, Banndiraaɓe Sisters Charity ndokkii njuɓɓudi Cellal St Vincent Ostarali e juuɗe Hooreejo Ministeeruuji Mary Aikenhead.
Sarwisaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cellal hakkille e toppitagol ɓe ngalaa galle
E hitaande 2020, departemaa emergency woni gadano e nder Ostarali huutoraade nokku toppitiiɗo ko fayti e cellal hakkille (PECC), ngam jaabaade keeweendi yimɓe wonduɓe e rafi hakkille hoɗɓe e nder gure nder wuro Sidney, kam e ɓeydagol yimɓe wonduɓe e ñawu nguu, ko wayi no GHBinth e cro.
E tuugnaade e golle Sisters adanɗe ɗee, opitaal oo ina toppitii ɓurɓe heewde e yimɓe ɓe ngalaa galleeji e nder Ostarali (heewɓe e maɓɓe kadi ina njogii rafi hakkille), tawi ina keewi e nder gure koɗdiiɗe ɗee, hono Kings Cross, Surry Hills, e Woolloomooloo. Nokku ɗo opitaal oo woni ɗoo ina waɗi kadi yoga e gure ɓurɗe alɗude e nder Sidney, ko wayi no Vaucluse, Paddington, Bellevue Hill, Rose Bay, Point Piper e Darling Point.
Toppitagol ñawu nguu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]St Vincent's ko nokku anndaaɗo ngam ñawbuuli, ko ɗum waɗi ko ɓuri heewde e ñawbuuli mawɗi baɗeteeɗi e nder wuro ngo e saraaji mum ina njuɓɓinee to St Vincent's, hay so tawii noon opitaal Sydney ɓuri ɓadaade nokku njulaagu hakkundeejo Sydney.[citation needed]Jaawal
Opitaal St Vincent woni opitaal gadano e nder leydi Ostarali ƴettude suudu safrirdu keeriiɗo (ED) e hitaande 1983 e gardagol Doktoor Gordian Fulde. Fulde woni tataɓo winnditiiɗo e jaŋdeeji safaaraaji cafrirɗi ɗi duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal College of Emergency Medicine to leydi Angalteer sosi e hitaande 1983, kadi ko kanko woni neɗɗo gadano jaɓde ɗi. Fulde toɗɗaama Direkteer Emergency e hitaande 1983 hitaande tan ko adii sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Ostarali ngam safaara Emergency e hitaande 1984, kadi ko kanko ardii ƴellitgol safaara keeriiɗo to Ostarali to St Vincent's ED. Fulde wonii Direkteer haa hitaande 2016, ɗum waɗi ko kanko woni Direkteer ɓurɗo juutde balɗe e ED Ostarali. ED St Vincent ina hiisee wonde gooto e departemaaji ɓurɗi heewde golle e nder Ostarali, ko ɗum addani ɗum feeñde e teleeji Ostarali 2012-2015 biyeteeɗi Kings Cross ER: Opitaal St Vincent.
Cellal koɗdigal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo ina jogii nokku cellal Aborigine en keeriiɗo. E lewru suwee 2020, opitaal oo waɗii “Flexi-Clinic” keso mo yimɓe leydi ndii mbaɗi ngam moƴƴinde toppitagol ñawɓe Aborigine en.
Koɗkiiji jokkondirɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kampus Darlinghurst ina waɗi opitaal St Vincent, opitaal keeriiɗo St Vincent, opitaal ɓernde ceniinde, duɗal wiɗtooji safaara Garvan, e duɗal wiɗtooji ɓernde Victor Chang. Ospitaal oo ina jogii jokkondiral banndiraaɓe e ospitaal The Mater to Fuɗnaange Sydney.[citation needed]
E fawaade e ɓadtaade ɗeen ɗoon geɗe goɗɗe, St Vincent ina jokkondiri e ɗeen duɗe wiɗto e nokkuuji goɗɗi, tee ina heɓi kadi njeenaari winndereeri to bannge wiɗtooji safaara. Ko kañum woni yeeso e ƴellitde safaaraaji kesi ngam safrude ñawuuji keewɗi, ko wayi no kanseer, ñawu ɓernde, SIDA, ñawu Parkinson e ñawu Alzheimer, ñawu nguu, ñawu nguu ina jokki e safrude ñawu nguu, asma e jabet.
Gila hitaande 2008, nokku wiɗtooji safaara kuuɓtodinɗi St Vincent ina gollina porogaraamuuji wiɗtooji keewɗi baɗɗi wiɗtooji jowitiiɗi e immunologie e biologie cellulaire, jowitiiɗi e ñawuuji ko wayi no kanseer, VIH/SIDA e ñawuuji ɓuuɓɗi.Ngolɗoo nokku ko gollondiral hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde St Vincent the New Wales of Hospital.
Cellal St Vincent
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haa e lewru abriil 2024, St Vincent's Healthcare ina gollina opitaaluuji tati laamu e opitaaluuji 10 keertiiɗi. Opitaaluuji laamu ɗii ko St Vincent's Sydney, opitaal St Vincent's, Melbourne, e sarwiis cellal ɓernde ceniinde, toppitiiɗo cellal ɓalli e sarwisaaji moƴƴitingol.
Yimɓe teskinaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doktooruuji teskiiɗi
Lesley Campbell (safroowo ko faati e ɓalndu)
Victor Chang (cafroowo ɓernde)
David Kuper (ganndo ko faati e cellal ɓalli)
Kumud Dhital (cafroowo ɓernde)
Fulde Gordiya (cafroowo cafroowo cafroowo)
Ron Penny (ganndo ko faati e cellal ɓalli)Ñawɓe teskinaaɓe
Yimɓe heewɓe teskinaaɓe maayi to opitaal St. Vincent, ina jeyaa heen:
Victor Trumper, ƴamoowo kirikit to leydi Ostarali
Debbo Nelli Melba
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Joseph Lyons
Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono John Gorton
Phillip Hughes, ƴamoowo kirikit to leydi Ostarali
Dr David Cooper, gadano heɓde VIH to Ostarali, yahi haa wonti laamu winndereyankeewu ko faati e VIH
Carla Zampattil, ko o diisneteeɗo to leydi Ostarali
Jonathan Coleman, gardinooɗo tele Ostarali
Jimoowo-winndoowo, peewnoowo diskooji to leydi Ostarali biyeteeɗo Billy Thorpe
Miliyaaroowo biyeteeɗo Kerry Packer
Barry Humphries, koolaaɗo kuuɓal, koolaaɗo kuuɓal Ostarali
E nder jaayɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Departemaa Ɓooyɗo St.
E hitaande 2018, keɓɗo Lotto laabi joy rokkii 50 000 dolaar ngam wallitde sarwisaaji ɓernde opitaal oo.
E lewru sulyee 2021, footage ñawɓe wonɓe e suudu safrirdu toowndu wonduɓe e COVID-19 njaltinaama e yeeso yimɓe fof ina kollita batte COVID-19.Laamu NSW huutoriima foto ñawɗo wonduɗo e rafi o ummoriiɗo e suudu safrirdu nduu e nder kampaañ mum ngam wiyde yimɓe ɓee yo ngoppu galleeji mum en ngam etaade haɗde Del sptaad.
Luural
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2016, ƴeewndo ngo laamu yamiri hollitii wonde opitaal oo waɗii « majjere goonga » e « ŋakkeende teeŋtunde » caggal nde hollitaama wonde 78 ñawɗo, tawi heen 30 ko maayɓe, ina ŋakki doseede e lekki kimoterapi biyeteeɗo carboplatin, tawi yimɓe ɓee ina majjere e safaara oo leaked to ABC, ko ɗum holliti wonde goomu nguu waawaa ustude mbaawka wonde ko suuɗde. Opitaal oo salii ko haalaa e nder ciimtol ngol « e haalaaji ɓurɗi tiiɗde ».
Ñalnde 26 Duujal 2021, SydPath (St Vincent's Pathology), jaɓii e bayyinaango mum wonde ko ina ɓura 400 neɗɗo wonduɓe e COVID-19, kolliraama no feewi wonde njeñtudi ƴeewndo PCR maɓɓe ina selli e jamma ɓennuɗo oo. Balɗe ɗiɗi caggal ɗuum, 486 neɗɗo goɗɗo mo SydPath yaltini ƴeewndo COVID-19 ngo alaa ko woni e mum, tawi ko goonga ina ngondi e mboros o.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cellal katolik Ostarali
Opitaal St Vincent (Brisbane)
Opitaal St Vincent, to wuro Melbourne
Doggol opitaaluuji e nder leydi Ostarali
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Tarmons". The Dictionary of Sydney. Retrieved 25 November 2023.
- ↑ "Tarmons". The Dictionary of Sydney. Retrieved 25 November 2023.
- ↑ "Flashback: Australia's first heart transplant operation". The Sydney Morning Herald (in Engeleere). 2018-10-23. Retrieved 2021-07-22.
- ↑ Patterson, Robbie (2014-10-23). "World-first dead heart transplant at Sydney's St Vincent's Hospital a game changer". The Daily Telegraph (in Engeleere). Retrieved 2021-07-12.
- ↑ Alexander, Harriet (2014-10-24). "Heart and parcel: medical breakthrough gives three a new lease of life". The Sydney Morning Herald (in Engeleere). Retrieved 2021-07-15.