Stockholm Memorandum
Memorandum Stockholm ko winndannde siynaande e lewru mee 2011 nde Nobel Laureates siifondiri e ñaawoore ummoraade e ñaawoore neɗɗaagu, udditoore 3rd Nobel Symposium Symposium.Juumi Nobel. Jury Nobel ina hollita wonde Leydi naatii e yonta keso leydi, mo o inniri Anthropocene, ɗo neɗɗo woni ɓurɗo maantinde e mbayliigu weeyo winndere, ɗo neɗɗo woni ɓurɗo maantinde e mbayliigu weeyo winndere, e nder ɗuum, ɗo golle denndaangal aadee mbaawi bonnude e batte ɗe mbaylaaka wonande renndooji aadee e njuɓɓudiiji ekolosii.Mawdi ndii siifondiri e 20 keɓɗo njeenaari Nobel walla njeenaari Sverages Riksbank ngam ganndal faggudu e nder Memorre mo Alfred Nobel (jeegomo e nder Chemistry, joy e nder Fisik, tato e Fisik walla e safaara, gooto e Fisiyoloji walla Medicine, gooto e nder Literature, gooto e Prize Prize e nayi e nder gannde Economics) ina haalee Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko faati e duumingol winndere ndee..[1]"Minen ko min yonta gadano e faamde riisuuji kesi winndereeji jowitiiɗi e neɗɗankaagal, wonde yimɓe e renndooji ko kamɓe ɓuri mawnude e mbayliigu winndereeru. Ƴeewndo ngoɗngo ngo haalaaka : en mbaawaa jokkude e laawol men jooni ngol, eɗen poti kadi jokkude golle men e yaawre. Ganndal ina waawi ardude e men e anndude laawol ngol e duumagol winndere ndee, so tawii kadi ina jokkondiri e kaaldigal udditiingal e renndo", wiyi Professor Mario Molina, golloowo e ñaawoore e heɓde Nobel Prize in 1995.Kabaaru
Ko ɓuri teeŋtude e ciimtol Memorandum Stockholm ina jeyaa heen :
wonde duumagol ekolosii ko sarɗi ngam ittude baasal, ƴellitaare faggudu, e nuunɗal renndo ;
wonde heɓde paandaale ƴellitaare ujunnaaje ujunnaaje ko huunde tiiɗnde, sibu fotde tataɓal winndere ndee ina sooda ko famɗi fof 2 dolaar ñalawma kala ;
wonde Produit Intérieur Brut (PIB) ina famɗi no feewi e kollirgol faggudu, ɗum noon, kollirooji wellitaare aadee kesi ina poti ƴelliteede ;
wonde nguleeki weeyo ina foti reeneede les degereeji 2 Celsius, ɗum noon, e wiyde makko, ina ɗaɓɓi tolno nguleeki weeyo ɓurtuki, ko adii 2015 ;
wonde rewolison ndema keso ina foti ƴelliteede ngam ɓeydude nguura e mbaadi duumotoondi e dow leydi ndema kuutorteendi hannde ndii.