Jump to content

Streff syndrome

Iwde to Wikipedia
Streff syndrome
Subclass ofvision disorder Taƴto

Sindoron Streff ko ngonka yiytere ɓurnde hollirde sukaaɓe wonɓe e sahaaji ŋakkere yiytere walla ŋakkere ɓernde.[1]

Heewi ñawɓe ɓee maa ustoy stereopsis, ŋakkere jaɓɓungal mawnde e retinoskopi dinamiik, e ustaare fannu yiytere (fannu tuubaako walla spiral). Sindoron Streff fuɗɗii siforeede ko e hitaande 1962, ko doktoor gite gooto, Doktoor John Streff, ko sindoron mo alaa ko bonnata. E hitaande 1962, Doktoor Streff e Doktoor Richard Apell njaajni miijo ngoo ngam ɓeydude heen mboros biyeteeɗo « syndrome adaptive précoce » ko adii mboros Streff. Doktoor Streff ina sikki waylooji yiytere ɗii ko baasal ummoraade e jaŋde. Luural ina woodi e taksonomi ŋakkeende yiytere gollorde. Won wiɗtooji kollitii wonde mboros Streff ina waawi arde e ŋakkeende golle e nder laawol magnosellulaar ngol ƴiiƴam gonɗam e nder reedu. Ɗeen ɓoccooɗe ko 10% tan e ɓoccooɗe nerwooji retina, ina mbinnditoo ƴeewndo dille.[2] These cells are only 10% of the retinal nerve cells and register motion detection.[3]

Laabi ƴeewndorɗe ñawu Streff ɗii laaɓtaani no feewi, tee goonga oo, ko Akademi Ameriknaajo ko faati e gite, Akademi Ameriknaajo ko faati e gite sukaaɓe, Akademi Ameriknaajo ko faati e gite sukaaɓe walla Akademi Ameriknaajo ko faati e gite sukaaɓe anndaaka no feewi.

Ko ɓuri heewde e safrooɓe gite ina kawri wonde mboros Streff ko ustaare huuɓtodinnde e golle gite, tawi bonnugol mbaydiiji ngaddaani ɗum. Ko ñawu nguu ina jokkondiri e mette yiytere ko adii fof e njuɓɓudi hoɗorde. Hans Selye siftinii baasal, mette e eustress. Ɓuri heewde ko e sukaaɓe rewɓe yahrooɓe e duuɓi 8 haa 14. Kaɓirɗe janngirɗe ɗe juuɗe njogii ina keewi jogaade ko ɓuri ɓadaade. Janngude e daande toownde ina hollita maale toowɗe e ƴattaade konnguɗi kuutorteeɗi. Daartol reentaade golle galle e fadde golle ekkol ina heewi taweede. So tawii ñawɗo oo yamiraama yo janngu e daande toownde, ndeen lenyol +.50 huutoree, ina heewi wonde ɓeydagol mawngol no ñawɗo oo e jibinannde mum teskirta nii. Njeñtudi ndi aldaa e sago e yiytere colour walla jarribo fannu yiytere heewaani. Fannu yiytere ina heewi hollirde ko ‘tubular’ ɓuuɓɗo e woɗɗude jarribooji keewɗi. Ko ŋakki e yiytere ina faamniree mette, tee safaaraaji ɗii ina keewi rokkude ñawɗo oo gite janngirɗe ɗe ngalaa doole. Sifaa "relaxing" gite jaŋngugol ina sikka ina usta baasal yiytere ɓadtiinde, ina addana golle no haanirta nii. Batte ɓernde gonɗe e ŋakkere yiytere ɓadtiinde ina ustoo kadi.

Innde "non-malingering" ndee ko yeddude wonde ñawɗo oo ina maling.

  1. Juvenile Bilateral Functional Amblyopia Or Streff Syndrome (in Engeleere). Optometric Extension Program. 2001. ISBN 978-0-943599-39-7.
  2. Nimesh P. The use of frequency doubling technology to determine magnocellular pathway deficiencies. Journal of Behavioral Optometry, Volume 15. Number 2, 2005
  3. "Early Adaptive Syndrome". optometry.umsl.edu.