Suleiman Saidu
Suleiman Saidu (jibinaa ko ñalnde 23 lewru feebariyee 1938 [citation needed]) ko gardiiɗo konu leydi Najeriya, o woniino hooreejo konu leydi Naajeeriya tuggi lewru Seeɗto haa lewru Noowammbar 1993.
Amiral Suleiaman Saidu naati nder konu Naajeeriya nder hitaande 1961, o heɓi janngirde maako haa jangirde mawnde lesdi Biritaniya, Dartmouth haa lesdi Biritaniya. O tawtoraama wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya (1967 - 1970) e nder jippagol e golle caggal ɗuum. O naati e kursus ko faati e ballal e ƴeewndo kaɓirɗe to Bombay, leydi Indiya e hitaande 1971. O heɓi seedantaagal makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde HMS Excellent to leydi Angalteer e hitaande 1972. Saidu toɗɗaa ko guwerneer konu e nder leydi Rivers State, leydi Najeriya tuggi lewru juko 1978 haa lewru oktoobar 1979 e nder regime konu ko Seneraal Olusegun Obasanjo, hokki laamu nguu e juuɗe guwerneer siwil cuɓaaɗo, hono Melford Obiene Okilo, e fuɗɗoode laamu ɗiɗaɓuru Naajeeriya.[1]
Koolaaɗo kuuɓal Suleymaan Saidu woni Kapiteen NNS Aradu. Ko adii nde o ƴettata laamu Aradu, o wonnoo ko ofisee 1 njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndeenka leydi Najeriya Kaduna, ummoraade ɗoon o yahi ngam ardaade laana ndiwoowa MK 9 NNS ERIN-OMI hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndeenka, to Wellington, leydi Indiya e hitaande... Hitaande 1982.
Amiral Suleiman Saidu kadi wonnoo ko gardiiɗo konu ndiyam fuɗnaange (1992-1993) e gardiiɗo konu ndiyam hirnaange (1993).
Amiral Suleymaan Saidu ko Seneraal Sani Abacha tabitini ɗum wonde hooreejo konu ndiyam e lewru suwee 1993.[2] Caggal ɗuum o lomtii ko Amiral Allison Madueke ngam ballal leƴƴi.[3]