Jump to content

Sunshine Coast University Hospital

Iwde to Wikipedia
Sunshine Coast University Hospital
hospital
Golle imaaɗe2017 Taƴto
AffiliationUniversity of the Sunshine Coast Taƴto
LesdiOsterliya Taƴto
Nder laamooreQueensland Taƴto
Jonde kwa'odineto26°44′39″S 153°6′53″E Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.health.qld.gov.au/scuhospital Taƴto
Map

Opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast (SCUH) ko opitaal janngirde toownde, tawaande to Birtinya, wuro wiyeteengo Kawana Waters, to leydi Queensland. Ko opitaal e cellal Sunshine Coast (SCHHS) gollotoo ɗum, jeyaaɗo e lowre cellal Queensland. Opitaal oo ina waɗi 728 leeso, ina jogii kadi nokku ɗo fotde 450 000 neɗɗo ngoni ɗoo e Sunshine Coast e Gympie. Ina rokka janngooɓe infirmiyee e safaara ummoriiɓe e duɗe keewɗe, ina jeyaa heen Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Griffith e TAFE Queensland (infirmiyee).[1]

Ospitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast ina woni sara opitaal keeriiɗo mo Ramsay Health Care e duɗal cellal Sunshine Coast ngollata.ref name="Sunshine Coast University Hospital">"Sunshine Coast University Hospital". Science | Department of the Environment, Tourism, Science and Innovation, Queensland (in Engeleere). 2023-03-01. Retrieved 2025-10-18.

E lewru sulyee 2012, jaagorgal cellal Lawrence Springborg ummoriiɗo e ministeer Newman laamu Queensland toɗɗiima fedde cellal yeru, tawi ina jeyaa heen Lendlease, Capella Capital, Siemens e Spotless ngam rokkude opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast (SCUH) e nder gollondiral hakkunde laamu e fedde nde wonaa laamuyankoore. Pewnugol ngol fuɗɗii ko e lewru oktoobar 2012. ngol udditaa ko e lewru marse 2017 e 450 leeso, ngol ɓeydaama haa 728 e lewru suwee 2025. Ko ngol woni go’o ko opitaal jannginirɗo udditaa e nder Ostarali fotde duuɓi 20 e njoɓdi 1,8 miliyaar dolaar, gollodiiɗo Architetec Brisbane, Arsitektuur Stantec e HDR maaro Daubney mo Sidney. Sarwisaaji diisnondiral injiniyaagal ko Aurecon rokki ɗum en.

Sarwisaaji ɗi opitaal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast rokkata ina jeyaa heen:

Sarwisaaji cellal Aborigine en e Torres Strait

Sarwisaaji toppitagol mawɓe

Sarwisaaji ƴiiƴam e ƴiiƴam

Sarwisaaji ñawuuji ƴiye, jokkondire, ƴiye e ƴiye softuɗe

Sarwisaaji ngaandi e nerve

Sarwisaaji fooftere e ɓuuɓri

Sarwisaaji kanseer

Sarwisaaji sukaaɓe

Sarwisaaji dental

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji njuɓɓudi ñamri e endokrin (gut, pankreas, heeñere, ƴiiƴam e ƴiiƴam bile).

Sarwisaaji toppitiiɗi ko yaawi

Sarwisaaji safaara kuuɓtodinɗi

Sarwisaaji seppooji kuuɓtidinɗi

Sarwisaaji ɓernde

Sarwisaaji ƴiiƴam

Sarwisaaji wiɗtooji safaara

Sarwisaaji cellal hakkille e addiction

Sarwisaaji toppitiiɗi cellal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji palastik e moƴƴitingol

Cellal jokkondiral e sarwisaaji VIH

Sarwisaaji ñawuuji ɓalli e caɗeele

Sarwisaaji ballondiral

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji ñawu nguu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Rewɓe e sarwisaaji sukaaɓeOspitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast kadi ko gollordu diiwaanuuji e nder njuɓɓudi cellal Queensland.

Pathology Queensland ina gollina kadi laboratuwaaruuji 24/7 e sarwiis flebotomi balɗe 5 e nder yontere ummoraade e opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast ina rokka sarwisaaji keertiiɗi, ina heen:

Ñawbuuli sukaaɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Deksametason

Sinakten

Ospitaal jaaɓi-haaɗtirde Sushine Coast ɓuri golloraade ko e galle opitaal mawɗo oo, ina waɗi etaaji 6 gollorɗi e nokkuuji goɗɗi dowri e nokku ɗo elikopteeruuji njippotoo.

Toɓɓere G ina waɗi naatirde mawnde, departemaa emergency, nokku fast track, departemaa emergency sukaaɓe, sarwisaaji imaging, departemaa ƴeewndo safaara e peewnugol, departemaa transit, nokku toppitiiɗo ruuhu, birooji jokkondirɗe e ballal e jaɓɓungal mawngal. Ina waɗi kadi nokku mawɗo njulaagu e nguura, birooji kisal e fedde kuule seppooji.

Tolno 1 ina waɗi kilinikuuji keewɗi toppitiiɗi cellal, cellal alɗuɓe, farmasi, njuɓɓudi kabaruuji cellal e kilinik renal acute, kam e jokkondiral e nokku ɗo otooji P1 ndarnetee.

Tolno 2 ina waɗi 16 suudu safrirdu, suudu laabi gollorɗi, suudu safrirdu ñalnde kala, kilinikuuji dental, sarwisaaji karallaagal biomedikal, suudu wiɗtooji safrirde e suudu toppitagol caggal anestesi.

Toɓɓere 3 ndee ko adii fof ina waɗi nokkuuji gollotooɓe, ko wayi no birooji ballitooji, sarwisaaji ballondiral sterilisaasiyoŋ, nokku ƴeewndo ɗanngal e geɗe goɗɗe keewɗe.

Tolno 4 ina waɗi safrirde rewɓe e ɓesnguuji, nokku toppitiiɗo sukaaɓe, sarwisaaji jibinannde, nokku toppitiiɗo jibinannde, e nokku toppitiiɗo sukaaɓe e sukaaɓe.

Toɓɓere 5 ina waɗi nokku reentaare e laboratuwaar Patoloji Queensland.

Toɓɓe 6 e 7 ko nokkuuji dowri ina njogii masiŋaaji gollorɗi e helipad, kam en fof.

Toɓɓe 3, 4 e 5 ina ɓeyda heen jokkondire e cuuɗi cafrirɗi, ina heen cuuɗi ɓernde, fooftere, ñawuuji mborosaaji, cuuɗi guurɗe/safaara/seerndi, ortopedi/vaskulaar e cuuɗi stroke/delirium/neurologie.

Fuɗnaange suudu safrirdu mawndu nduu ina woodi nokku biyeteeɗo Adem Crosby, ina toppitii toppitagol e nder tolnooji 3, ina heen onkoloji radiyee e kemiterapi, kam e hoɗorde nokku toppitiiɗo ñawɓe e nokku toppitiiɗo korona.

Unité de la santé mentale ina woni to bannge worgo-fuɗnaange suudu safrirdu mawndu nduu, ina rokka ñawɓe cellal hakkille e nder cuuɗi 4 :

Fedde sukaaɓe (Rosella)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Dental mawɓe (Kamala)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

ICU Cellal Hakkille (Melaleuca)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fedde mawɓe (Waratah)

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kamala Mental Health Adult Inpatient Unit (MHAIU) ko suudu 20 leeso, ina rokka yimɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 18, toppitagol cellal hakkille e nder waktuuji 24 e nder waktuuji 24.

E nder Departemaa Emergency, opitaal oo ina waɗi bayɗe 5 ngam wuurtinde, heen gooto ko sukaaɓe, e suudu isolation gooto wondude e leeso 24 ɓuuɓngo ngam ñawbuuli ɓuuɓɗi kono ɗi ngalaa nguurndam e leeso 15 juutngo ngam ñawɓe ɓe ina ɗaminaa yaltude e nder waktuuji 1–24. Yeeso pod galle ina waɗi kadi 15 baylo safaara, baylo ƴeewndo cellal hakkille, baylo gite, e suudu ƴeewndo.

Cardiac Care Unit woni nder Adem Crosby Center ko nokku 10 leeso ina toppitii ñawɓe ɓerɗe mawɓe wonduɓe e ñawu nguu e ñawɓe STEMI. Leɗɗe 10 ɗee kala ina njogii kaɓirɗe telemetrik ko jiidaa e kaɓirɗe ƴeewndo sahaa kala.

Luural.E hitaande 2021, Ñaawirde Toownde Ostarali wiyi wonde Hospitaal Sunshine Coast e Sarwiis Cellal ina luulndii sariya 1992 jowitiiɗo e diisnondiral, yamiri yo 17 luulndaare feewne, ina heen :

Lomto denndaangal maandeeji regginorde

Huutoraade maandeeji alkule ɓaleeje

Refinirde poliseeɓe

Ustugol sarwisaaji miijo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko adii golle peewnugol ɗee, yimɓe ɓe njiyataa ina keewi wiyde ina majja walla ina njiyloo koye mum en e nder safrirde ndee. E nder heen, ɗum addani gorko waasde heɓde lootorde addande ɗum ñawu nguu.

E hitaande 2022, gorko gooto maayi caggal nde o waɗi skleroterapi (sclerothérapie) to opitaal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast. Cukko hooreejo leydi ndii maa heɗo ñaawoore (inquest) ko feewti e maayde gorko o e lewru Duujal 2025 ngam anndude hol no gorko o maayi e so tawii toppitagol makko ina foti.

E lewru feebariyee 2022, hakke ɗaɓɓaande humpito hollitii « pinal tookewal » e nder opitaal e sarwiis cellal Sunshine Coast, tawi ko ñaawooɓe ɗiɗo ngoppitaa, tuumeede warngooji e hulɓinaade, e nokku golle « punndi, jiiɓru e ŋakkeende golle ». Yanti heen, e laamu gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Dr John Wakefield, 24 gollotooɓe mawɓe ndartinii golle mum en ko juuti hade hooreejo opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast kadi ndartineede. Teskaama kadi wonde opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast e opitaal mawɗo Nambour ko opitaaluuji ɗiɗi ɓurɗi bonde e nder diiwaan hee ngam ƴeewde waktuuji daɓɓi seppooji cuɓaaɗi, tawi ko 1 tan e nder 3 ñawɗo yiytaa e nder waktuuji safaara teskinɗi.

Tuggi lewru abriil haa lewru suwee 2025, opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast rokkii :

316 episod toppitagol (peewniraaɗi e peewnaaka)

119 122 episod toppitagol e nder safrirde

279 naatɓe e ñalawma gooto[teskuya

637 naatɓe e ED

587 naatɓe e jamma

Tuggi lewru suwee 2025, opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast ina gollina :

087 safrooɓe (891,58 ko ina tolnoo e waktuuji timmuɗi)

2.975 infirmiyee e jibinannde (2 174.25 ko foti no waktuuji timmuɗi)

802 gollotooɓe e cellal sehilaaɓe (656,82 ko foti no waktuuji timmuɗi)

Teskorɗe les

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Naatgol ñalnde heen ina waɗa ɗo ñawɗo oo naati e safrirde ñalnde wootere (walla feccere e ñalawma), tawa o heddoraaki e safrirde jamma.

  1. "Sunshine Coast University Hospital". Sunshine Coast Health (in Engeleere). 2025-07-15. Retrieved 2025-10-18.