Sunshine Coast University Hospital
| Golle imaaɗe | 2017 |
|---|---|
| Affiliation | University of the Sunshine Coast |
| Lesdi | Osterliya |
| Nder laamoore | Queensland |
| Jonde kwa'odineto | 26°44′39″S 153°6′53″E |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.health.qld.gov.au/scuhospital |

Opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast (SCUH) ko opitaal janngirde toownde, tawaande to Birtinya, wuro wiyeteengo Kawana Waters, to leydi Queensland. Ko opitaal e cellal Sunshine Coast (SCHHS) gollotoo ɗum, jeyaaɗo e lowre cellal Queensland. Opitaal oo ina waɗi 728 leeso, ina jogii kadi nokku ɗo fotde 450 000 neɗɗo ngoni ɗoo e Sunshine Coast e Gympie. Ina rokka janngooɓe infirmiyee e safaara ummoriiɓe e duɗe keewɗe, ina jeyaa heen Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Griffith e TAFE Queensland (infirmiyee).[1]
Ospitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast ina woni sara opitaal keeriiɗo mo Ramsay Health Care e duɗal cellal Sunshine Coast ngollata.ref name="Sunshine Coast University Hospital">"Sunshine Coast University Hospital". Science | Department of the Environment, Tourism, Science and Innovation, Queensland (in Engeleere). 2023-03-01. Retrieved 2025-10-18.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru sulyee 2012, jaagorgal cellal Lawrence Springborg ummoriiɗo e ministeer Newman laamu Queensland toɗɗiima fedde cellal yeru, tawi ina jeyaa heen Lendlease, Capella Capital, Siemens e Spotless ngam rokkude opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast (SCUH) e nder gollondiral hakkunde laamu e fedde nde wonaa laamuyankoore. Pewnugol ngol fuɗɗii ko e lewru oktoobar 2012. ngol udditaa ko e lewru marse 2017 e 450 leeso, ngol ɓeydaama haa 728 e lewru suwee 2025. Ko ngol woni go’o ko opitaal jannginirɗo udditaa e nder Ostarali fotde duuɓi 20 e njoɓdi 1,8 miliyaar dolaar, gollodiiɗo Architetec Brisbane, Arsitektuur Stantec e HDR maaro Daubney mo Sidney. Sarwisaaji diisnondiral injiniyaagal ko Aurecon rokki ɗum en.
Sarwisaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji ɗi opitaal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast rokkata ina jeyaa heen:
Sarwisaaji cellal Aborigine en e Torres Strait
Sarwisaaji toppitagol mawɓe
Sarwisaaji ƴiiƴam e ƴiiƴam
Sarwisaaji ñawuuji ƴiye, jokkondire, ƴiye e ƴiye softuɗe
Sarwisaaji ngaandi e nerve
Sarwisaaji fooftere e ɓuuɓri
Sarwisaaji kanseer
Sarwisaaji sukaaɓe
Sarwisaaji dental
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji njuɓɓudi ñamri e endokrin (gut, pankreas, heeñere, ƴiiƴam e ƴiiƴam bile).
Sarwisaaji toppitiiɗi ko yaawi
Sarwisaaji safaara kuuɓtodinɗi
Sarwisaaji seppooji kuuɓtidinɗi
Sarwisaaji ɓernde
Sarwisaaji ƴiiƴam
Sarwisaaji wiɗtooji safaara
Sarwisaaji cellal hakkille e addiction
Sarwisaaji toppitiiɗi cellal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji palastik e moƴƴitingol
Cellal jokkondiral e sarwisaaji VIH
Sarwisaaji ñawuuji ɓalli e caɗeele
Sarwisaaji ballondiral
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji ñawu nguu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Rewɓe e sarwisaaji sukaaɓeOspitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast kadi ko gollordu diiwaanuuji e nder njuɓɓudi cellal Queensland.
Pathology Queensland ina gollina kadi laboratuwaaruuji 24/7 e sarwiis flebotomi balɗe 5 e nder yontere ummoraade e opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast ina rokka sarwisaaji keertiiɗi, ina heen:
Ñawbuuli sukaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deksametason
Sinakten
Mahdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal jaaɓi-haaɗtirde Sushine Coast ɓuri golloraade ko e galle opitaal mawɗo oo, ina waɗi etaaji 6 gollorɗi e nokkuuji goɗɗi dowri e nokku ɗo elikopteeruuji njippotoo.
Toɓɓere G ina waɗi naatirde mawnde, departemaa emergency, nokku fast track, departemaa emergency sukaaɓe, sarwisaaji imaging, departemaa ƴeewndo safaara e peewnugol, departemaa transit, nokku toppitiiɗo ruuhu, birooji jokkondirɗe e ballal e jaɓɓungal mawngal. Ina waɗi kadi nokku mawɗo njulaagu e nguura, birooji kisal e fedde kuule seppooji.
Tolno 1 ina waɗi kilinikuuji keewɗi toppitiiɗi cellal, cellal alɗuɓe, farmasi, njuɓɓudi kabaruuji cellal e kilinik renal acute, kam e jokkondiral e nokku ɗo otooji P1 ndarnetee.
Tolno 2 ina waɗi 16 suudu safrirdu, suudu laabi gollorɗi, suudu safrirdu ñalnde kala, kilinikuuji dental, sarwisaaji karallaagal biomedikal, suudu wiɗtooji safrirde e suudu toppitagol caggal anestesi.
Toɓɓere 3 ndee ko adii fof ina waɗi nokkuuji gollotooɓe, ko wayi no birooji ballitooji, sarwisaaji ballondiral sterilisaasiyoŋ, nokku ƴeewndo ɗanngal e geɗe goɗɗe keewɗe.
Tolno 4 ina waɗi safrirde rewɓe e ɓesnguuji, nokku toppitiiɗo sukaaɓe, sarwisaaji jibinannde, nokku toppitiiɗo jibinannde, e nokku toppitiiɗo sukaaɓe e sukaaɓe.
Toɓɓere 5 ina waɗi nokku reentaare e laboratuwaar Patoloji Queensland.
Toɓɓe 6 e 7 ko nokkuuji dowri ina njogii masiŋaaji gollorɗi e helipad, kam en fof.
Toɓɓe 3, 4 e 5 ina ɓeyda heen jokkondire e cuuɗi cafrirɗi, ina heen cuuɗi ɓernde, fooftere, ñawuuji mborosaaji, cuuɗi guurɗe/safaara/seerndi, ortopedi/vaskulaar e cuuɗi stroke/delirium/neurologie.
Fuɗnaange suudu safrirdu mawndu nduu ina woodi nokku biyeteeɗo Adem Crosby, ina toppitii toppitagol e nder tolnooji 3, ina heen onkoloji radiyee e kemiterapi, kam e hoɗorde nokku toppitiiɗo ñawɓe e nokku toppitiiɗo korona.
Unité de la santé mentale ina woni to bannge worgo-fuɗnaange suudu safrirdu mawndu nduu, ina rokka ñawɓe cellal hakkille e nder cuuɗi 4 :
Fedde sukaaɓe (Rosella)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dental mawɓe (Kamala)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]ICU Cellal Hakkille (Melaleuca)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fedde mawɓe (Waratah)
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kamala Mental Health Adult Inpatient Unit (MHAIU) ko suudu 20 leeso, ina rokka yimɓe ɓe duuɓi mum en njahrata e 18, toppitagol cellal hakkille e nder waktuuji 24 e nder waktuuji 24.
E nder Departemaa Emergency, opitaal oo ina waɗi bayɗe 5 ngam wuurtinde, heen gooto ko sukaaɓe, e suudu isolation gooto wondude e leeso 24 ɓuuɓngo ngam ñawbuuli ɓuuɓɗi kono ɗi ngalaa nguurndam e leeso 15 juutngo ngam ñawɓe ɓe ina ɗaminaa yaltude e nder waktuuji 1–24. Yeeso pod galle ina waɗi kadi 15 baylo safaara, baylo ƴeewndo cellal hakkille, baylo gite, e suudu ƴeewndo.
Cardiac Care Unit woni nder Adem Crosby Center ko nokku 10 leeso ina toppitii ñawɓe ɓerɗe mawɓe wonduɓe e ñawu nguu e ñawɓe STEMI. Leɗɗe 10 ɗee kala ina njogii kaɓirɗe telemetrik ko jiidaa e kaɓirɗe ƴeewndo sahaa kala.
Luural.E hitaande 2021, Ñaawirde Toownde Ostarali wiyi wonde Hospitaal Sunshine Coast e Sarwiis Cellal ina luulndii sariya 1992 jowitiiɗo e diisnondiral, yamiri yo 17 luulndaare feewne, ina heen :
Lomto denndaangal maandeeji regginorde
Huutoraade maandeeji alkule ɓaleeje
Refinirde poliseeɓe
Ustugol sarwisaaji miijo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko adii golle peewnugol ɗee, yimɓe ɓe njiyataa ina keewi wiyde ina majja walla ina njiyloo koye mum en e nder safrirde ndee. E nder heen, ɗum addani gorko waasde heɓde lootorde addande ɗum ñawu nguu.
E hitaande 2022, gorko gooto maayi caggal nde o waɗi skleroterapi (sclerothérapie) to opitaal jaaɓi haaɗtirde Sunshine Coast. Cukko hooreejo leydi ndii maa heɗo ñaawoore (inquest) ko feewti e maayde gorko o e lewru Duujal 2025 ngam anndude hol no gorko o maayi e so tawii toppitagol makko ina foti.
E lewru feebariyee 2022, hakke ɗaɓɓaande humpito hollitii « pinal tookewal » e nder opitaal e sarwiis cellal Sunshine Coast, tawi ko ñaawooɓe ɗiɗo ngoppitaa, tuumeede warngooji e hulɓinaade, e nokku golle « punndi, jiiɓru e ŋakkeende golle ». Yanti heen, e laamu gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Dr John Wakefield, 24 gollotooɓe mawɓe ndartinii golle mum en ko juuti hade hooreejo opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast kadi ndartineede. Teskaama kadi wonde opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast e opitaal mawɗo Nambour ko opitaaluuji ɗiɗi ɓurɗi bonde e nder diiwaan hee ngam ƴeewde waktuuji daɓɓi seppooji cuɓaaɗi, tawi ko 1 tan e nder 3 ñawɗo yiytaa e nder waktuuji safaara teskinɗi.
Limlebbi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuggi lewru abriil haa lewru suwee 2025, opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast rokkii :
316 episod toppitagol (peewniraaɗi e peewnaaka)
119 122 episod toppitagol e nder safrirde
279 naatɓe e ñalawma gooto[teskuya
637 naatɓe e ED
587 naatɓe e jamma
Tuggi lewru suwee 2025, opitaal jaaɓi-haaɗtirde Sunshine Coast ina gollina :
087 safrooɓe (891,58 ko ina tolnoo e waktuuji timmuɗi)
2.975 infirmiyee e jibinannde (2 174.25 ko foti no waktuuji timmuɗi)
802 gollotooɓe e cellal sehilaaɓe (656,82 ko foti no waktuuji timmuɗi)
Teskorɗe les
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naatgol ñalnde heen ina waɗa ɗo ñawɗo oo naati e safrirde ñalnde wootere (walla feccere e ñalawma), tawa o heddoraaki e safrirde jamma.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Sunshine Coast University Hospital". Sunshine Coast Health (in Engeleere). 2025-07-15. Retrieved 2025-10-18.