Susan Ofori-Atta
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Gana |
| Innde | Susan |
| Innde ɓesngu | Ofori |
| Ɗuubi daygo | 1917 |
| Ɗoforde | Kibi |
| Date of death | Morso 1985 |
| Place of death | Biritaani-Mawndi |
| Father | Ofori Atta I |
| Sibling | Kofi Asante Ofori-Atta, William Ofori Atta, Jones Ofori Atta, Adeline Sylvia Eugeina Ama Yeboakua Akufo-Addo, Kwasi Amoako-Atta |
| Relative | Edward Akufo-Addo |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | physician, midwife, pediatrician |
| Field of work | pediatrics |
| Employer | University of Ghana, University of Ghana Medical School |
| Janngi to | Achimota School, University of Edinburgh Medical School, Nursing and Midwifery Training College, Korle Bu (NMTC Korle-Bu), Cambridge School |
| Academic degree | bachelor's degree |
| Academic major | liberal arts education, medicine, surgery |
| Memba en | Ghana Academy of Arts and Sciences |
Susan Barbara Gyankorama Ofori-Atta, kadi de Graft-Johnson (1917 – sulyee 1985) ko doktoor Ganaajo, ko kanko woni doktoor debbo gadano to Cote d’Or . Ko kanko woni debbo Ganaajo gadano e debbo hirnaange Afrik nayaɓo heɓde dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde. [1] [2] Ofori-Atta kadi ko debbo nayaɓo Afrik hirnaange wonɗo cafroowo caggal Nijeernaaɓe biyeteeɗo Agnes Yewande Savage (1929), Elisabet Abimbola Awoliyi (1938) e Kreyol Siyeraa Leyoon, Irene Ighodaro (1944). E hitaande 1933, daraniiɗo politik Siyeraa Leyoon, piilaaɗo jaŋde toownde, Edna Elliot-Horton wonti debbo ɗiɗaɓo Afrik hirnaange jaŋnguɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde, kadi ko kañum woni gadano heɓde dipolom bakkaa e gannde . [1] Haa jooni Ofori-Atta wonti ofisee gardiiɗo safrooɓe to opitaal Kumasi, caggal ɗuum, o ƴetti gardiiɗo opitaal Princess Louise ngam rewɓe. [1] Yonta makko ko Matilda J. Clerk, debbo Ganaajo ɗiɗaɓo e debbo joyaɓo Afriknaajo hirnaange wonti cafroowo, janngi kadi to Achimota e Edinburgh . [1] Ofori-Atta waɗtaama Doktoor tedduɗo e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa ngam golle makko e ŋakkeende nguura e nder sukaaɓe, o heɓi kadi njeenaari (Croix Royal) e juuɗe Pape Jean Paul II nde o yilliima Ganaa e hitaande 1980, ngam mawninde mo rokkude mo ballal safaara tawa o yoɓaani e nder safrirde makko. O walli e sosde Fedde Rewɓe ngam Geɗe Jaaɓi-haaɗtirde, o woniino Fedde Foundation Fellow to Akademi Naalankaagal e Ganndal Ganaa . Ko o heɓi koo ko maande teskinnde wonande rewɓe yiɗɓe wonde safrooɓe to Ganaa. [3]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Susan Ofori-Atta, tergal e laamu laamɗo Ofori -Atta mawngu, jibinaa ko to Kyebi, to Cote d’Or (Gana hannde), e hitaande 1917, e galle Nana Sir Ofori Atta I, Okyenhene e mawɗo nokku aadaaji Akyem Abuakokwa, e debbo mum.
Susan Ofori-Atta heɓi jaŋde mum leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Mary to Elmina hedde hitaande 1921, o winnditii to duɗal Achimota e hitaande 1929 ngam jaŋde makko hakkundeere . O jeyaa ko e almudɓe piilaaɗo caggal udditgol e hitaande 1927 duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, ɗo o woni Prefe Duɗal Rewɓe e hitaande makko sakkitiinde, o jooɗii ngam heɓde seedantaagal Duɗal Cambridge . [3] O janngii jibinannde to duɗal janngirɗe jibinannde Korle-Bu, o heɓi bak makko e hitaande 1935, o ɓeydi heen jaŋde jibinannde to Ecosse . [3] Caggal jaŋde makko toownde, o waɗi golle jibinannde to opitaal jannginoowo Korle-Bu . O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh Medical School, ɗo o heɓi dipolom makko MBChB e hitaande 1947. [3] Jaŋde makko caggal leydi ko kaalis mo baaba makko alɗuɗo, Ofori Atta I, mo o sankii e hitaande 1943 tawi omo woni janngoowo safaara to Edinburgh.[4][3]
Career e wasiyaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ofori-Atta fuɗɗii golle mum ko e jibinannde, caggal ɗuum o janngi haa o wonti safroowo sukaaɓe, o woni safroowo debbo gadano e nder Gold Coast (anndiraa hannde Gana ). E hitaande 1960, o rokki waktu makko e opitaal Konngo mo gollotooɓe mum ŋakki. E sahaa nde o woni safroowo to opitaal Princess Marie Louise, o innitiraa ko " doktoor mmofra " (doktoor sukaaɓe). O ummiima e opitaal Princess Marie Louise ngam naatde e duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara Ghana, ɗo o woni tergal sosngal fedde safaara sukaaɓe hade makko fuɗɗaade golle makko keertiiɗe ngam safrude rewɓe e sukaaɓe to suudu safrirdu makko, wiyeteendu Accra Clinic. [3] O woniino kadi Dipolomaat to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to bannge safaara jibinannde e rewɓe (1949) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to bannge safaara sukaaɓe e cellal sukaaɓe (1958).[5]
O woniino daraniiɗo sabaabuuji rewɓe e sukaaɓe e o salii njuɓɓudi ndonu Akan, o daraniiɗo sariyaaji ngam ƴellitde haala kaa e rokkude jom en galleeji e sukaaɓe hakke ronkude jom en galleeji maayɓe e baabiraaɓe mum en maayɓe tawa ɓe mbaɗaani testament. Tiɗnaare makko addani PNDC ƴettude sariya jowitiiɗo e ndonu leydi (Intestate Succession Law) mo PNDC yaltini e hitaande 1985. [6] O woniino tergal e Asaambele doosgal leydi 1969, ƴettuɗo doosɗe leydi Gana ɗiɗaɓere . [6]
O teddinaama e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ganaa e hitaande 1974 e Doktoraa tedduɗo e ganndal ngam golle makko wiɗtooji gadani e ŋakkeende nguura sukaaɓe — " Kwashiorkor ", helmere nde o sinci, nde wonti helmere safaara e nder renndo aduna. O woniino golloowo e nder Egliis Katolik to Ganaa, haa teeŋti e diiwaan Accra. [3] O woniino tergal kuuɓtodinngal Fedde Safrooɓe Katolik en e tergal Fedde Safrooɓe Katolik en Ganaa. [3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 4 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedPatton1996 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedRathbone1993 - 1 2 3 4 5 6 7 8 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:0 - ↑ Richard Rathbone (1993). Murder and Politics in Colonial Ghana. Yale University Press. p. 40. ISBN 978-0-300-05504-7. Archived from the original on 14 April 2017
- ↑ Schmid, Pascal (April 2018). Medicine, Faith and Politics in Agogo: A History of Health Care Delivery in Rural Ghana, Ca. 1925 to 1980. LIT Verlag Münster. p. 297. ISBN 9783643802613.
- 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:02