Jump to content

Susan Ofori-Atta

Iwde to Wikipedia
Susan Ofori-Atta
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGana Taƴto
InndeSusan Taƴto
Innde ɓesnguOfori Taƴto
Ɗuubi daygo1917 Taƴto
ƊofordeKibi Taƴto
Date of deathMorso 1985 Taƴto
Place of deathBiritaani-Mawndi Taƴto
FatherOfori Atta I Taƴto
SiblingKofi Asante Ofori-Atta, William Ofori Atta, Jones Ofori Atta, Adeline Sylvia Eugeina Ama Yeboakua Akufo-Addo, Kwasi Amoako-Atta Taƴto
RelativeEdward Akufo-Addo Taƴto
WoldeInngilisjo Taƴto
Sana'ajiphysician, midwife, pediatrician Taƴto
Field of workpediatrics Taƴto
EmployerUniversity of Ghana, University of Ghana Medical School Taƴto
Janngi toAchimota School, University of Edinburgh Medical School, Nursing and Midwifery Training College, Korle Bu (NMTC Korle-Bu), Cambridge School Taƴto
Academic degreebachelor's degree Taƴto
Academic majorliberal arts education, medicine, surgery Taƴto
Memba enGhana Academy of Arts and Sciences Taƴto

Susan Barbara Gyankorama Ofori-Atta, kadi de Graft-Johnson (1917 – sulyee 1985) ko doktoor Ganaajo, ko kanko woni doktoor debbo gadano to Cote d’Or . Ko kanko woni debbo Ganaajo gadano e debbo hirnaange Afrik nayaɓo heɓde dipolomaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde. [1] [2] Ofori-Atta kadi ko debbo nayaɓo Afrik hirnaange wonɗo cafroowo caggal Nijeernaaɓe biyeteeɗo Agnes Yewande Savage (1929), Elisabet Abimbola Awoliyi (1938) e Kreyol Siyeraa Leyoon, Irene Ighodaro (1944). E hitaande 1933, daraniiɗo politik Siyeraa Leyoon, piilaaɗo jaŋde toownde, Edna Elliot-Horton wonti debbo ɗiɗaɓo Afrik hirnaange jaŋnguɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde, kadi ko kañum woni gadano heɓde dipolom bakkaa e gannde . [1] Haa jooni Ofori-Atta wonti ofisee gardiiɗo safrooɓe to opitaal Kumasi, caggal ɗuum, o ƴetti gardiiɗo opitaal Princess Louise ngam rewɓe. [1] Yonta makko ko Matilda J. Clerk, debbo Ganaajo ɗiɗaɓo e debbo joyaɓo Afriknaajo hirnaange wonti cafroowo, janngi kadi to Achimota e Edinburgh . [1] Ofori-Atta waɗtaama Doktoor tedduɗo e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa ngam golle makko e ŋakkeende nguura e nder sukaaɓe, o heɓi kadi njeenaari (Croix Royal) e juuɗe Pape Jean Paul II nde o yilliima Ganaa e hitaande 1980, ngam mawninde mo rokkude mo ballal safaara tawa o yoɓaani e nder safrirde makko. O walli e sosde Fedde Rewɓe ngam Geɗe Jaaɓi-haaɗtirde, o woniino Fedde Foundation Fellow to Akademi Naalankaagal e Ganndal Ganaa . Ko o heɓi koo ko maande teskinnde wonande rewɓe yiɗɓe wonde safrooɓe to Ganaa. [3]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Susan Ofori-Atta, tergal e laamu laamɗo Ofori -Atta mawngu, jibinaa ko to Kyebi, to Cote d’Or (Gana hannde), e hitaande 1917, e galle Nana Sir Ofori Atta I, Okyenhene e mawɗo nokku aadaaji Akyem Abuakokwa, e debbo mum.

Susan Ofori-Atta heɓi jaŋde mum leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Mary to Elmina hedde hitaande 1921, o winnditii to duɗal Achimota e hitaande 1929 ngam jaŋde makko hakkundeere . O jeyaa ko e almudɓe piilaaɗo caggal udditgol e hitaande 1927 duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, ɗo o woni Prefe Duɗal Rewɓe e hitaande makko sakkitiinde, o jooɗii ngam heɓde seedantaagal Duɗal Cambridge . [3] O janngii jibinannde to duɗal janngirɗe jibinannde Korle-Bu, o heɓi bak makko e hitaande 1935, o ɓeydi heen jaŋde jibinannde to Ecosse . [3] Caggal jaŋde makko toownde, o waɗi golle jibinannde to opitaal jannginoowo Korle-Bu . O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh Medical School, ɗo o heɓi dipolom makko MBChB e hitaande 1947. [3] Jaŋde makko caggal leydi ko kaalis mo baaba makko alɗuɗo, Ofori Atta I, mo o sankii e hitaande 1943 tawi omo woni janngoowo safaara to Edinburgh.[4][3]

Career e wasiyaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ofori-Atta fuɗɗii golle mum ko e jibinannde, caggal ɗuum o janngi haa o wonti safroowo sukaaɓe, o woni safroowo debbo gadano e nder Gold Coast (anndiraa hannde Gana ). E hitaande 1960, o rokki waktu makko e opitaal Konngo mo gollotooɓe mum ŋakki. E sahaa nde o woni safroowo to opitaal Princess Marie Louise, o innitiraa ko " doktoor mmofra " (doktoor sukaaɓe). O ummiima e opitaal Princess Marie Louise ngam naatde e duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara Ghana, ɗo o woni tergal sosngal fedde safaara sukaaɓe hade makko fuɗɗaade golle makko keertiiɗe ngam safrude rewɓe e sukaaɓe to suudu safrirdu makko, wiyeteendu Accra Clinic. [3] O woniino kadi Dipolomaat to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to bannge safaara jibinannde e rewɓe (1949) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo to bannge safaara sukaaɓe e cellal sukaaɓe (1958).[5]

O woniino daraniiɗo sabaabuuji rewɓe e sukaaɓe e o salii njuɓɓudi ndonu Akan, o daraniiɗo sariyaaji ngam ƴellitde haala kaa e rokkude jom en galleeji e sukaaɓe hakke ronkude jom en galleeji maayɓe e baabiraaɓe mum en maayɓe tawa ɓe mbaɗaani testament. Tiɗnaare makko addani PNDC ƴettude sariya jowitiiɗo e ndonu leydi (Intestate Succession Law) mo PNDC yaltini e hitaande 1985. [6] O woniino tergal e Asaambele doosgal leydi 1969, ƴettuɗo doosɗe leydi Gana ɗiɗaɓere . [6]

O teddinaama e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ganaa e hitaande 1974 e Doktoraa tedduɗo e ganndal ngam golle makko wiɗtooji gadani e ŋakkeende nguura sukaaɓe — " Kwashiorkor ", helmere nde o sinci, nde wonti helmere safaara e nder renndo aduna. O woniino golloowo e nder Egliis Katolik to Ganaa, haa teeŋti e diiwaan Accra. [3] O woniino tergal kuuɓtodinngal Fedde Safrooɓe Katolik en e tergal Fedde Safrooɓe Katolik en Ganaa. [3]

  1. 1 2 3 4 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Patton1996
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Rathbone1993
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :0
  4. Richard Rathbone (1993). Murder and Politics in Colonial Ghana. Yale University Press. p. 40. ISBN 978-0-300-05504-7. Archived from the original on 14 April 2017
  5. Schmid, Pascal (April 2018). Medicine, Faith and Politics in Agogo: A History of Health Care Delivery in Rural Ghana, Ca. 1925 to 1980. LIT Verlag Münster. p. 297. ISBN 9783643802613.
  6. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :02