THE LATE SCHOLAR
Ganndo maayɗo oo ko deftere nayaɓere e sakkitiinde nde Jill Paton Walsh winndi. E nder heen jikkuuji ɗi Dorothy L. Sayers tagi, nde winndaa ko e ballondiral e jaɓgol estaad Sayers. Hodder & Stoughton yaltini nde ñalnde 5 desaambar 2013 to Angalteer, ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2014 to Amerik worgo.[1]
Ciimtol firo Ganndo ɓooyɗo oo ina hollita gonnooɗo Lord Peter Wimsey—jooni ko Duke Denver—e debbo mum, gonnooɗo Harriet Vane e o woni ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford fenaande wiyeteende St. Ko hitaande 1953, e fawaade e seedeeji ndernderiiji nder binndol deftere ndee. Yeru, e nder tonngoode 9, Harriet ina yiyloo winndannde yaltunde e hitaande 1948, sabu ‘mbele Gervase wiyiino ko duuɓi joy jooni?’. Deftere e filmo yaltuɗo e hitaande 1953 ina cifaa (‘The Go-Between’ e nder tonngoode 3, e ‘Gila ɗoo haa abada’ e nder tonngoode 13).
Wimsey yiyti wonde, e nder Duke Denver, o ronii darnde njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, St Severin. Kolleeje ɗee ina ngondi e caɗeele ngalu, ina ngondi e luural mawngal hakkunde Fedde nde, so tawii ina waawi yeeyde walla waasde yeeyde koɗki (koppi The Consolation of Philosophy mo Boethius winndi, e glosses ɗe Alfred mawɗo oo winndi) ngam soodde heen geɗel gootel ngel ina waawi wonde e dow mum. Banngeeji ɗiɗi ɗii fof ina poti limteede, ɗiɗo e Fedde ndee ina mbiya mo yo o safru luural ngal, hade makko yettaade Oxford, won e Fedde ndee ina njirloo e jooɗorde makko to Bredon Hall ngam etaade faamnude mo hakkille e kala laawol ngol.
Piyeer e Harriet njaawni yahde Oxford. Kono luural ngal ina wayi no ɓuri bonde e ko ɓe cikkunoo, e etaade (won heen keɓii) warde won e Fedde nde. Warden ina jogii woote casting, kono alaa ɗo o tawaa. Kadi won e njanguuji baɗɗi faayiida e ɗi keɓaani nafoore ina nanndi e laabi warngooji e nder geɗe Peter ɓennuɗe ɗee – laabi ɗi Harriet huutorii e defte mum bayyinaaɗe.
Feere woɗnde ina jokkondiri e kuulal Bredon, ɓiy mawɗo Peter e Harriet, ngam waasde ɗaɓɓude naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford—kono e oon sahaa, o jannga njuɓɓudi jeyi leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Reading. Nde tawnoo Bredon woɗɗaani jom hakkille, wonaa jom hakkille no baaba mum nii, tee to Oxford, nannditgol ngol moƴƴaani ina fotnoo wonde ko fotaani. Harriet anndi Bredon wonaa tan ɓiy Peter, kono kadi ko ɓiy mawniiko gorko biyeteeɗo Gerald—mo jokkondiri no feewi e leydi ndii e toppitagol njuɓɓudi mum ñalnde kala, e mbaadi ndi Peter meeɗaa waɗde.
Jaɓɓugo Kirkus Reviews teskiima wonde safrude sirluuji ceertuɗi e hisnude duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal "ina ɗaɓɓi muñal e tiiɗnaare wonande Peter e Harriet—e wonande janngooɓe ɓe mbaawata fijde e dow yahdu ɓuuɓndu e nokkuuji jaŋde ɗiɗaɓiri e nder leydi Angalteer caggal wolde adunaare ɗiɗmere," e wonde "Walsh ... eɓɓoore teddunde ngam jokkude golle e nder njuɓɓudi laamu arɓe hesɓe ina mbaawi yiyde Duke ina metti ɗum, heewɓe e yiɗɓe mum en ina njaɓɓoo sleuth maɓɓe giɗo oo, ina mbeltii e yiyde Harriet ina jogii hoore mum e nder sirlu mo miijo mum mahi."[2]
Tuugnorgal
Ganndo maayɗo (Kaɓirgal) ISBN 1444751905, ISBN 978-1444751901 Ƴeewndo e nder Kirkus Ƴeewndo, t. 82, iss. 9, ñalnde 1 mee 2014, h. 34.