Jump to content

Taira no Tokiko

Iwde to Wikipedia
Taira no Tokiko
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuJapan Taƴto
Inditirde平時子 Taƴto
InndeTokiko Taƴto
Innde ɓesnguTaira Taƴto
Ɗuubi daygo1126 Taƴto
Date of death25 Seeɗto 1185 Taƴto
Place of deathDan-no-ura Taƴto
Manner of deathsuicide Taƴto
Cause of deathdrowning Taƴto
FatherTaira no Tokinobu Taƴto
MotherQ106494855 Taƴto
Dee/goriiwoTaira no Kiyomori Taƴto
MarudeTaira no Tokuko, Taira no Munemori, Taira no Tomomori, Taira no Shigehira Taƴto
RelativeNoen, Zenshin Taƴto
FamilyTaira clan Taƴto
WoldeLate Middle Japanese, Early Middle Japanese, Japanese Taƴto
Writing languageJapanese Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, bhikkhunī Taƴto
Present in workThe Tale of the Heike Taƴto

Taira no Tokiko (1126-1185) ko laamɗo Japon ummoriiɗo e jamaanu Heian. Ko kanko woni debbo jom suudu Taira no Kiyomori, yumma Taira no Tokuko, neene laamɗo Antoku. Caggal ɗuum o ƴetti kuulal ngam wonde debbo debbo, caggal ɗuum o heewi wiyeede ko e innde makko Buddhist « debbo jom suudu ɗiɗaɓo » (二位尼, Nii no Ama).

Caggal maayde Kiyomori e hitaande 1181, ɓiy Tokiko biyeteeɗo Taira no Munemori wonti hooreejo leñol Taira. Caggal ɗuum, o wonti piilngal wakiliijo leñol Taira. E wiyde jaaynde wiyeteende « Taariik Heike » , Taira no Tokiko yani e wolde Dan-no-ura wondude e taaniiko Taira no Tokushi.

Ngendam Ina sikkaa o ƴettaa ko e debbo Kiyomori hedde hitaande 1145, tuugnaade e hitaande jibinannde ɓiyiiko gadano, hono Munemori. Caggal murto Heiji, o wonti jom suudu laamɗo Nijō, ñalnde 24 desaambar 1160, o artiraa e Jusanmi e wasiya Yaso no Tsubone. Darnde makko e nder laamɗo Nijō e darnde Kiyomori e nder baaba resnduɗo, yi’aama no maande hoolaare e laamɗo Nijō e hollirde golle politik e nder hare hakkunde laamɗo Nijō e laamɗo Go-Shirakawa mo retireede.

Caggal maayde laamɗo Nijō, kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Shigeko, mo Go-Shirakawa yiɗi, ɓe ngoni ko e haɓde e kawral politik hakkunde Kiyomori e Go-Shirakawa, e nde laamɗo Norihito (caggal mum laamɗo Takakura) toɗɗaa laamɗo laamu ñalnde 11-60 oktoobar Ñalnde 21 oktoobar e ndeen hitaande.E hitaande 1168, kanko e Kiyomori kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngoppi nguurndam aduna. Caggal nde Kiyomori ummii Fukuhara, o roni hoɗorde nde to Nishi-Hachijō, o inniri ɗum Hachijō Kurashiki-tei. E hitaande 1171, nde Tokuko naati e suudu sarɗiiji ngam wonde laamɗo debbo laamɗo Takakura, o waɗii darnde mawnde e jibinannde laamɗo debbo Tokuko e nder kewuuji jibinannde e nehdi laamɓe e laamɓe rewɓe, o ɓeydi jokkondiral hakkunde leñol Taira e galle laamɗo.

Caggal jiiɓru politik wolde Genpei e hitaande 1180, nde taaniiko Tokuko, laamɗo Antoku, ƴetti jappeere laamu, kanko e Kiyomori ɓe ndokkaa tiitoonde Junsanmi. No Kiyomori holliri anniya tiiɗɗo ngam waɗtude Munemori lomto mum e duuɓi mum garooji ɗii, cakkital Komatsu e leñol Taira, iwdi Taira no Shigehira, yaltinaa e doggol mawngol ngol, leñol Tokiko wonti doggol mawngol kesol ngol.

Caggal nde Kiyomori maayi, Tokiko, e ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Munemori e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Tokuko, yumma mum laamɗo Takakura, ngonti neɗɗo mawɗo e nder leñol Taira, ina joginoo darnde tiiɗnde e nder leñol ngol. Nde leñol Taira heɓi foolde sakkitiinde e konu Minamoto e wolde Dannoura, o wiyi laamɗo Antoku, « Laamorde ndee ina woni les ɓuuɓol », caggal ɗuum o jaɓɓii laamɗo cukalel ngel, o yani e maayo, o wari hoore makko. Oon sahaa omo yahra e duuɓi 60.E wiyde "Gukanshō", Tokiko ina wiyee ina joginoo kaafaahi Ame no Murakumo no Tsurugi, gooto e Ngalu Tati Ceniingu nguu, laamɗo Antoku ina wiyee ina joginoo kaafaawi ndii nde o woni e ɓuuɓde ndee. Laamiiɗo on hisnaama ɓaawo man. Kadi, e wiyde « Azumakagami », Tokiko ina wiyee ina jaɓɓoo laamɗo Antoku, ina ɓuuɓna hoore mum, ina joginoo Ame no Murakumo no Tsurugi e goɗɗo e Ngalu Tati Ceniingu nguu, hono Yasakani no Magatama.

Yanaande e Lefol

Yanaande makko woni ko e nokku biyeteeɗo Akama Shrine, ɗo hitaande kala ñalnde 2 mee, iwdi leñol Taira yuɓɓinta ko Fedde ngenndiire leñol Taira. Yanti heen, to Hikiji, wuro Nagato, e nder diiwaan Yamaguchi, ina woodi nokku biyeteeɗo « Nii-no-hama », inniraaɗo aada mo ɓanndu makko looti toon e maayo. Ko nokku keewɗo yimɓe e daande maayo.

Teddungal

Rank toowɗo Ñaawirde Japon: Rank ɗiɗmo tokooso (従二位)

Ƴeew kadi

Doggol rewɓe kastelan en to Japon

  1. Template:Wikicite
  2. Kitts, Margo (2018-05-01). Martyrdom, Self-Sacrifice, and Self-Immolation: Religious Perspectives on Suicide (in Engeleere). Oxford University Press. p. 307. ISBN 978-0-19-065650-8.