Taira no Tokiko
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Japan |
| Inditirde | 平時子 |
| Innde | Tokiko |
| Innde ɓesngu | Taira |
| Ɗuubi daygo | 1126 |
| Date of death | 25 Seeɗto 1185 |
| Place of death | Dan-no-ura |
| Manner of death | suicide |
| Cause of death | drowning |
| Father | Taira no Tokinobu |
| Mother | Q106494855 |
| Dee/goriiwo | Taira no Kiyomori |
| Marude | Taira no Tokuko, Taira no Munemori, Taira no Tomomori, Taira no Shigehira |
| Relative | Noen, Zenshin |
| Family | Taira clan |
| Wolde | Late Middle Japanese, Early Middle Japanese, Japanese |
| Writing language | Japanese |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, bhikkhunī |
| Present in work | The Tale of the Heike |
Taira no Tokiko (1126-1185) ko laamɗo Japon ummoriiɗo e jamaanu Heian. Ko kanko woni debbo jom suudu Taira no Kiyomori, yumma Taira no Tokuko, neene laamɗo Antoku. Caggal ɗuum o ƴetti kuulal ngam wonde debbo debbo, caggal ɗuum o heewi wiyeede ko e innde makko Buddhist « debbo jom suudu ɗiɗaɓo » (二位尼, Nii no Ama).
Caggal maayde Kiyomori e hitaande 1181, ɓiy Tokiko biyeteeɗo Taira no Munemori wonti hooreejo leñol Taira. Caggal ɗuum, o wonti piilngal wakiliijo leñol Taira. E wiyde jaaynde wiyeteende « Taariik Heike » , Taira no Tokiko yani e wolde Dan-no-ura wondude e taaniiko Taira no Tokushi.
Ngendam Ina sikkaa o ƴettaa ko e debbo Kiyomori hedde hitaande 1145, tuugnaade e hitaande jibinannde ɓiyiiko gadano, hono Munemori. Caggal murto Heiji, o wonti jom suudu laamɗo Nijō, ñalnde 24 desaambar 1160, o artiraa e Jusanmi e wasiya Yaso no Tsubone. Darnde makko e nder laamɗo Nijō e darnde Kiyomori e nder baaba resnduɗo, yi’aama no maande hoolaare e laamɗo Nijō e hollirde golle politik e nder hare hakkunde laamɗo Nijō e laamɗo Go-Shirakawa mo retireede.
Caggal maayde laamɗo Nijō, kanko e miñiiko debbo biyeteeɗo Shigeko, mo Go-Shirakawa yiɗi, ɓe ngoni ko e haɓde e kawral politik hakkunde Kiyomori e Go-Shirakawa, e nde laamɗo Norihito (caggal mum laamɗo Takakura) toɗɗaa laamɗo laamu ñalnde 11-60 oktoobar Ñalnde 21 oktoobar e ndeen hitaande.E hitaande 1168, kanko e Kiyomori kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngoppi nguurndam aduna. Caggal nde Kiyomori ummii Fukuhara, o roni hoɗorde nde to Nishi-Hachijō, o inniri ɗum Hachijō Kurashiki-tei. E hitaande 1171, nde Tokuko naati e suudu sarɗiiji ngam wonde laamɗo debbo laamɗo Takakura, o waɗii darnde mawnde e jibinannde laamɗo debbo Tokuko e nder kewuuji jibinannde e nehdi laamɓe e laamɓe rewɓe, o ɓeydi jokkondiral hakkunde leñol Taira e galle laamɗo.
Caggal jiiɓru politik wolde Genpei e hitaande 1180, nde taaniiko Tokuko, laamɗo Antoku, ƴetti jappeere laamu, kanko e Kiyomori ɓe ndokkaa tiitoonde Junsanmi. No Kiyomori holliri anniya tiiɗɗo ngam waɗtude Munemori lomto mum e duuɓi mum garooji ɗii, cakkital Komatsu e leñol Taira, iwdi Taira no Shigehira, yaltinaa e doggol mawngol ngol, leñol Tokiko wonti doggol mawngol kesol ngol.
Caggal nde Kiyomori maayi, Tokiko, e ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Munemori e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Tokuko, yumma mum laamɗo Takakura, ngonti neɗɗo mawɗo e nder leñol Taira, ina joginoo darnde tiiɗnde e nder leñol ngol. Nde leñol Taira heɓi foolde sakkitiinde e konu Minamoto e wolde Dannoura, o wiyi laamɗo Antoku, « Laamorde ndee ina woni les ɓuuɓol », caggal ɗuum o jaɓɓii laamɗo cukalel ngel, o yani e maayo, o wari hoore makko. Oon sahaa omo yahra e duuɓi 60.E wiyde "Gukanshō", Tokiko ina wiyee ina joginoo kaafaahi Ame no Murakumo no Tsurugi, gooto e Ngalu Tati Ceniingu nguu, laamɗo Antoku ina wiyee ina joginoo kaafaawi ndii nde o woni e ɓuuɓde ndee. Laamiiɗo on hisnaama ɓaawo man. Kadi, e wiyde « Azumakagami », Tokiko ina wiyee ina jaɓɓoo laamɗo Antoku, ina ɓuuɓna hoore mum, ina joginoo Ame no Murakumo no Tsurugi e goɗɗo e Ngalu Tati Ceniingu nguu, hono Yasakani no Magatama.
Yanaande e Lefol
Yanaande makko woni ko e nokku biyeteeɗo Akama Shrine, ɗo hitaande kala ñalnde 2 mee, iwdi leñol Taira yuɓɓinta ko Fedde ngenndiire leñol Taira. Yanti heen, to Hikiji, wuro Nagato, e nder diiwaan Yamaguchi, ina woodi nokku biyeteeɗo « Nii-no-hama », inniraaɗo aada mo ɓanndu makko looti toon e maayo. Ko nokku keewɗo yimɓe e daande maayo.
Teddungal
Rank toowɗo Ñaawirde Japon: Rank ɗiɗmo tokooso (従二位)
Ƴeew kadi
Doggol rewɓe kastelan en to Japon
Tuugnorgal.[1] [2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Template:Wikicite
- ↑ Kitts, Margo (2018-05-01). Martyrdom, Self-Sacrifice, and Self-Immolation: Religious Perspectives on Suicide (in Engeleere). Oxford University Press. p. 307. ISBN 978-0-19-065650-8.