Tamale Teaching Hospital
| Golle imaaɗe | 1974 |
|---|---|
| Lesdi | Gana |
| Nder laamoore | Tamale |
| Location | Tamale, Tamale Metropolitan District, Northern Region |
| Jonde kwa'odineto | 9°23′36″N 0°49′26″W |
| Owned by | Government of Ghana |
| Laawol ngol laamu anndani | http://tamaleteachinghospital.org/, http://www.tth.gov.gh/ |

Diiwaan worgo leydi Gana, ko opitaal janngirde Tamale. E nder heen ko 5 203 838 neɗɗo. ina gollina nokkuuji joy to bannge worgo leydi Gana (Diiwaan Fuɗnaange, Diiwaan Savanah, Diiwaan Fuɗnaange-rewo, Diiwaan Fuɗnaange Toowɗo, e Diiwaan Hirnaange Toowɗo). Metropolitan Tamale ko wuro Duɗal Jaaɓihaaɗtirde ngam Janngirɗe Ɓamtaare, Duɗal Cafrirɗe, e Opitaal Janngirde Tamale. Ko ina tolnoo e 612 000 neɗɗo ina nguuri e nder wuro ngo.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Opitaal oo sosaa ko e hitaande 1974, ko adii ɗuum ina wiyee opitaal diiwaan Tamale. Ko ngam rokkude yimɓe diiwanuuji tati Fuɗnaange leydi Gana ɗii golle cellal ceertuɗe ko wayi no, diiwanuuji Fuɗnaange, Fuɗnaange Toowɗo e Hirnaange Toowɗo.
Jannginde ngonka safrirde E hitaande 2005, Goomu toppitiingu diiwaan Fuɗnaange fellitii jokkondirde e Sarwiis Cellal Ganaa ngam ɓamtude opitaal oo haa wonta Opitaal Janngirde. Ɓeydagol ngol waɗii opitaal oo opitaal jannginoowo tataɓo e nder leydi ndii. Ɓeydagol ngol ko ngam wallitde e heblude annduɓe cellal ummoriiɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde ƴellitaare.
Yamiroore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mandat opitaal oo ina toɗɗii sariya 525 mo sariya jowitiiɗo e cellal Ghana e opitaaluuji jannginirɗi e hitaande 1996. Kuule mandat oo ina ndokka opitaal oo doole golloraade e nder fannuuji tati teeŋtuɗi ko wayi no, rokkude sarwisaaji cellal kilinik jahduɗi e jamaanu, wallitde heblo janngooɓe leslese e janngooɓe leslese e nder wiɗtooji cellal e nder wiɗtooji cakkitiiɗi ɗii moƴƴinde cellal.
Ospitaal oo ina waɗi geɗe keewɗe, ina heen :
Sarwisaaji suudu safrirdu
Hospitaal gonɗo e nder suudu safrirdu Kilinikuuji ñawɓe yaasi Laabi seppooji Sarwisaaji jibinannde e jibinannde
Toppitagol sukaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sarwisaaji Cellal Hakkille
Sarwisaaji cellal renndo
Darnde jaŋdeTTH ina jokkondiri e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde ƴellitaare (UDS), ina jogii darnde tiiɗnde e heblude annduɓe cellal. Ina gollondira e UDS ngam rokkude jaŋde leslesre e jaŋde leslesre e nder safaara, e nder safaara, e nder ñamri. Ndee fedde ina yiɗi ƴellitde ŋakkeende cellal e nder Fuɗnaange Ganaa e caggal mum.
Wiɗtooji e ƴellitaare
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]TTH ko tawtoraaɗo tiiɗɗo e wiɗtooji safaara, jowitiiɗi e moƴƴitingol batte cellal e nder diiwaan hee. Ko ɗum Ghana Hub ngam NIHR Adunaare Wiɗtooji Cellal dow Opereeji Aduna, opitaal oo ina gollondira e eɓɓooji wiɗtooji winndereeji keewɗi ngam ɓeydude toppitagol e batte seppooji.
Naatgol renndo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo ina daranii eɓɓooji cellal renndo. Yeru, e hitaande 2024, TTH waɗii ƴeewndo gite ko ina tolnoo e 2 000 neɗɗo, tawi ko ina tolnoo e 300 neɗɗo ina mbaɗa opereeji ngam haɗde wumde. Hono ɗeen porogaraamuuji
Hakilo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ngam tabitinde hoore mum no nokku toppitiiɗo cellal toowngal caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde, wiɗtooji, e jaŋde.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hokkude cellal karallaagal ngal alaa ko yowitii e mum, ngal alaa ko waawi heen wonde, ngal karallaagal toowngal rokkata, ngal heblaaɓe no feewi, ngal sehilaaɓe.
Nafooje mawɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko min opitaal jannginoowo, ko ɗeeɗoo kuule amen teeŋtuɗe :
Neɗɗaŋke-cakkital
Ko karallaagal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Karallaagal e nder newingol
Goongaku
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle fedde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Departemaaji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Aksidaa e Emerjensi
Anestesi
Cellal Dental e Hunduko
Noppi, Nofru, e Gondu (ENT)
Safaara nder leydi
Sarwisaaji Laboratoori
Jibinannde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Suudu toppitiingu sukaaɓe jibnaaɓe (NICU)
Gite
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ortopedi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñawbuuli sukaaɓe
Farmasi
Rajo-yoloji
Seekogu
Uroloji
Ƴellitaare gollorɗe
E hitaande 2016, TTH yaajtinii golle mum e udditgol Fase II, eɓɓaande 39 miliyoŋ € ɓeydi heen nokku 400 leeso. Ngolɗoo ƴellitaare ɓeydii tolno leɗɗe opitaal oo haa 800. Koolol kesol ngol ina waɗi :
Blok Aksidaaji e Emerjensi
Blok safaara
Blok jibinannde e rewɓe
Suudu maayɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mahdi Gaas Cafrirɗo
Koolol ɓuuɓngol
Laabi jokkondirɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ospitaal oo e hitaande 2012 ina joginoo dokkal 335 000 cedi Ganaa ngam mahngo nokku toppitiiɗo sukaaɓe jibnaaɓe (NICU) mo jamaanu mum ɓuri heewde. Dokkal ummoraade e MTN Ghana ko ngam jaabaade haaju mo Lord Paul Boateng e debbo mum njiyti nde ɓe njilliima opitaal oo e hitaande 2011.Uniteeji timmuɗi ɗii gila e lewru juko 2015 ina njogii nokkuuji ngam huutoraade capanɗe jeegom sukaaɓe jibnaaɓe e yummiraaɓe mum en. Ina waɗi kadi nokkuuji birooji kam e nokkuuji janngirɗe almudɓe. Ospitaal oo heɓi kaɓirgal kuuɓtodinngal ummoraade e Akosombo ngam rokkude ɓe kuuraa mo firotaako.
Yiilirde laamu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Goomu toppitiingu opitaal jannginoowo Tamale, mo terɗe 11, udditaa ñalnde 28 feebariyee 2019.
Terɗe fedde nde ko : Mahmuud Hamid (Hooreejo), Doktoor Daawuuda Zawumya Kolbilla, Professeur Francis A. Abantanga, Mr George A. Atampugre, Doktoor Abass Adam, Mrs Dangnkuu Evelyn-Eda. Woɗɓe ɓee ko Mr Kuuri Karim, mo Pham. Hamid abdulai, nana agyei mensah, ñaawoowo erik baah e klaara tia sulemana.
- ↑ "Home | Tamale Teaching Hospital". www.tth.gov.gh. Retrieved 2025-02-15.
- ↑ "Hospitals in Ghana". www.ghanaweb.com. Retrieved 4 December 2011.
- ↑ "Home | Tamale Teaching Hospital". www.tth.gov.gh. Retrieved 2025-02-15.
- ↑ tth.gov.gh https://tth.gov.gh/mandate-vision-and-missi. Retrieved 2024-01-28. Missing or empty
|title=(help)