Jump to content

Tamale Teaching Hospital

Iwde to Wikipedia
Tamale Teaching Hospital
general hospital, hospital
Golle imaaɗe1974 Taƴto
LesdiGana Taƴto
Nder laamooreTamale Taƴto
LocationTamale, Tamale Metropolitan District, Northern Region Taƴto
Jonde kwa'odineto9°23′36″N 0°49′26″W Taƴto
Owned byGovernment of Ghana Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://tamaleteachinghospital.org/, http://www.tth.gov.gh/ Taƴto
Map


Diiwaan worgo leydi Gana, ko opitaal janngirde Tamale. E nder heen ko 5 203 838 neɗɗo. ina gollina nokkuuji joy to bannge worgo leydi Gana (Diiwaan Fuɗnaange, Diiwaan Savanah, Diiwaan Fuɗnaange-rewo, Diiwaan Fuɗnaange Toowɗo, e Diiwaan Hirnaange Toowɗo). Metropolitan Tamale ko wuro Duɗal Jaaɓihaaɗtirde ngam Janngirɗe Ɓamtaare, Duɗal Cafrirɗe, e Opitaal Janngirde Tamale. Ko ina tolnoo e 612 000 neɗɗo ina nguuri e nder wuro ngo.

Opitaal oo sosaa ko e hitaande 1974, ko adii ɗuum ina wiyee opitaal diiwaan Tamale. Ko ngam rokkude yimɓe diiwanuuji tati Fuɗnaange leydi Gana ɗii golle cellal ceertuɗe ko wayi no, diiwanuuji Fuɗnaange, Fuɗnaange Toowɗo e Hirnaange Toowɗo.

Jannginde ngonka safrirde E hitaande 2005, Goomu toppitiingu diiwaan Fuɗnaange fellitii jokkondirde e Sarwiis Cellal Ganaa ngam ɓamtude opitaal oo haa wonta Opitaal Janngirde. Ɓeydagol ngol waɗii opitaal oo opitaal jannginoowo tataɓo e nder leydi ndii. Ɓeydagol ngol ko ngam wallitde e heblude annduɓe cellal ummoriiɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde ƴellitaare.

Mandat opitaal oo ina toɗɗii sariya 525 mo sariya jowitiiɗo e cellal Ghana e opitaaluuji jannginirɗi e hitaande 1996. Kuule mandat oo ina ndokka opitaal oo doole golloraade e nder fannuuji tati teeŋtuɗi ko wayi no, rokkude sarwisaaji cellal kilinik jahduɗi e jamaanu, wallitde heblo janngooɓe leslese e janngooɓe leslese e nder wiɗtooji cellal e nder wiɗtooji cakkitiiɗi ɗii moƴƴinde cellal.

Ospitaal oo ina waɗi geɗe keewɗe, ina heen :

Sarwisaaji suudu safrirdu

Hospitaal gonɗo e nder suudu safrirdu Kilinikuuji ñawɓe yaasi Laabi seppooji Sarwisaaji jibinannde e jibinannde

Toppitagol sukaaɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sarwisaaji Cellal Hakkille

Sarwisaaji cellal renndo

Darnde jaŋdeTTH ina jokkondiri e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde ƴellitaare (UDS), ina jogii darnde tiiɗnde e heblude annduɓe cellal. Ina gollondira e UDS ngam rokkude jaŋde leslesre e jaŋde leslesre e nder safaara, e nder safaara, e nder ñamri. Ndee fedde ina yiɗi ƴellitde ŋakkeende cellal e nder Fuɗnaange Ganaa e caggal mum.

Wiɗtooji e ƴellitaare

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

TTH ko tawtoraaɗo tiiɗɗo e wiɗtooji safaara, jowitiiɗi e moƴƴitingol batte cellal e nder diiwaan hee. Ko ɗum Ghana Hub ngam NIHR Adunaare Wiɗtooji Cellal dow Opereeji Aduna, opitaal oo ina gollondira e eɓɓooji wiɗtooji winndereeji keewɗi ngam ɓeydude toppitagol e batte seppooji.

Naatgol renndo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal oo ina daranii eɓɓooji cellal renndo. Yeru, e hitaande 2024, TTH waɗii ƴeewndo gite ko ina tolnoo e 2 000 neɗɗo, tawi ko ina tolnoo e 300 neɗɗo ina mbaɗa opereeji ngam haɗde wumde. Hono ɗeen porogaraamuuji

Ngam tabitinde hoore mum no nokku toppitiiɗo cellal toowngal caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde, wiɗtooji, e jaŋde.

Hokkude cellal karallaagal ngal alaa ko yowitii e mum, ngal alaa ko waawi heen wonde, ngal karallaagal toowngal rokkata, ngal heblaaɓe no feewi, ngal sehilaaɓe.

Nafooje mawɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko min opitaal jannginoowo, ko ɗeeɗoo kuule amen teeŋtuɗe :

Neɗɗaŋke-cakkital

Ko karallaagal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Karallaagal e nder newingol

Golle fedde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Departemaaji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Aksidaa e Emerjensi

Anestesi

Cellal Dental e Hunduko

Noppi, Nofru, e Gondu (ENT)

Safaara nder leydi

Sarwisaaji Laboratoori

Suudu toppitiingu sukaaɓe jibnaaɓe (NICU)

Ñawbuuli sukaaɓe

Farmasi

Rajo-yoloji

Seekogu

Uroloji

Ƴellitaare gollorɗe

E hitaande 2016, TTH yaajtinii golle mum e udditgol Fase II, eɓɓaande 39 miliyoŋ € ɓeydi heen nokku 400 leeso. Ngolɗoo ƴellitaare ɓeydii tolno leɗɗe opitaal oo haa 800. Koolol kesol ngol ina waɗi :

Blok Aksidaaji e Emerjensi

Blok safaara

Blok jibinannde e rewɓe

Suudu maayɓe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mahdi Gaas Cafrirɗo

Koolol ɓuuɓngol

Laabi jokkondirɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal oo e hitaande 2012 ina joginoo dokkal 335 000 cedi Ganaa ngam mahngo nokku toppitiiɗo sukaaɓe jibnaaɓe (NICU) mo jamaanu mum ɓuri heewde. Dokkal ummoraade e MTN Ghana ko ngam jaabaade haaju mo Lord Paul Boateng e debbo mum njiyti nde ɓe njilliima opitaal oo e hitaande 2011.Uniteeji timmuɗi ɗii gila e lewru juko 2015 ina njogii nokkuuji ngam huutoraade capanɗe jeegom sukaaɓe jibnaaɓe e yummiraaɓe mum en. Ina waɗi kadi nokkuuji birooji kam e nokkuuji janngirɗe almudɓe. Ospitaal oo heɓi kaɓirgal kuuɓtodinngal ummoraade e Akosombo ngam rokkude ɓe kuuraa mo firotaako.

Yiilirde laamu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Goomu toppitiingu opitaal jannginoowo Tamale, mo terɗe 11, udditaa ñalnde 28 feebariyee 2019.

Terɗe fedde nde ko : Mahmuud Hamid (Hooreejo), Doktoor Daawuuda Zawumya Kolbilla, Professeur Francis A. Abantanga, Mr George A. Atampugre, Doktoor Abass Adam, Mrs Dangnkuu Evelyn-Eda. Woɗɓe ɓee ko Mr Kuuri Karim, mo Pham. Hamid abdulai, nana agyei mensah, ñaawoowo erik baah e klaara tia sulemana.

  1. "Home | Tamale Teaching Hospital". www.tth.gov.gh. Retrieved 2025-02-15.
  2. "Hospitals in Ghana". www.ghanaweb.com. Retrieved 4 December 2011.
  3. "Home | Tamale Teaching Hospital". www.tth.gov.gh. Retrieved 2025-02-15.
  4. tth.gov.gh https://tth.gov.gh/mandate-vision-and-missi. Retrieved 2024-01-28. Missing or empty |title= (help)