Tata Memorial Centre
Opitaal Tata (TMH) gonɗo to Parel, Mumbai, ko duɗal kanseer.[1] Ko ɗum juɓɓule jeyaaɗe e les njiimaandi njuɓɓudi laamu Departemaa Enerji Atomik, laamu leydi Indiya.[2][3][4]
Daartol e mbaadi hannde
Tammborde hitaande 1991, ngam mawninde duuɓi 50 ko nokku ciftorgol Tata sosaa Ospitaal Tata Memorial oo, ko Sir Dorabji Tata Trust fuɗɗii yamirde ɗum ñalnde 28 feebariyee 1941 ngam ɓamtude jaŋde e wiɗto, wallitde musibbaaji e golle moƴƴe goɗɗe ‘tawa alaa ko seerndi nokku, ngenndi walla diine’. Maayde debbo Dorabji biyeteeɗo Meherbai sabu ñawu nguu, addani mo sosde nokku keeriiɗo ngam wiɗtude ñawu nguu.[5] E hitaande 1952, nokku wiɗto kanseer to leydi Indiya sosaa ngam wonde nokku wiɗto ngam wiɗtooji baɗɗiiɗi—caggal ɗuum, wiyetee ko nokku wiɗto kanseer (CRI). Ministeer cellal ƴettii opitaal Tata Memorial e hitaande 1957. Ndeen njuɓɓudi TMH e CRI fof artiraama e juuɗe Departemaa Enerji Atomik (DAE) e hitaande 1962, ɗeen juuɗe ɗiɗi kawri ngam waɗde ‘Tata Memorial Center’ (TMC). ) e hitaande 1966, e mandat gollal, jaŋde e wiɗtooji e kanseer.
Nokku toppitiingu safaara, wiɗto e jaŋde e nder kanseer (ACTREC) to Kharghar udditaa ko e hitaande 2002, jooni ko ɗoon woni CRI e nokku wiɗto safaara (CRC) (udditaa e hitaande 2005), opitaal wiɗtooji kesi .
TMC yaajtinii golle mum e nder leydi ndii fof e nokkuuji noddaali sosɗi e nokkuuji keewɗi e nder leydi ndii, tawa ina rewi laawol ‘hub and spoke’. Ɗeeɗoo fof kawri ina mbinndita fotde 120 000 ñawɗo kanseer keso hitaande kala. Hannde (hono no 2024 nii), TMC ina waɗi ɗeeɗoo nokkuuje :
Opitaal Tata, Parel, Mumbai ACTREC, Khargar, Navi Mumbai Ko nokku toppitiiɗo ko fayti e ñawuuji kanseer (CCE), Kharghar, Navi Mumbai Homi Bhabha, ko ɗoon woni safrirde kanseer e nokku wiɗto (HBCH&RC), to wuro wiyeteengo Visakhapatnam, to leydi Andhra Homi Bhabha, opitaal kanseer (HBCH), to Sangrur, to leydi Punjab Homi Bhabha, ko ɗoon woni safrirde kanseer e nokku wiɗto (HBCH&RC), to Mullanpur, to leydi Punjab Dr Opitaal kanseer biyeteeɗo Homi Bhabha (HBCH), to Varanasi, to leydi Uttar Pradesh Mahamana Pandit Madan Mohan Malviya Cancer (MPMMCC), Varanasi, Uttar Pradesh Homi Bhabha, nokku wiɗto kanseer e nokku wiɗto (HBCH & RC), Muzaffarpur, Bihar Toppitagol ñawɗo Departemaa Onkoloji Seppooji ina rokka seppooji baɗɗi faayiida, peeje baɗeteeɗe e ɓalndu, lomtinande ƴiye mawɗe, hisnude terɗe, seppooji ƴiye tokoose e seppooji robooji. Departemaa oo ina waɗa wiɗtooji ɗi wiɗtooɓe puɗɗii e ballitooɗi.
Ina jeyaa e fannuuji keertiiɗi oo safrirde, safrude ñawu nguu (A.L.L). Hitaande kala fotde 30 000 ñawɗo keso ina njilloyoo e kilinikuuji ɗii, ummoriiɓe e nder leydi Indiya kala e leyɗeele hoɗdiiɓe. Fotde 60% e ɓeeɗoo ñawɓe kanseer ina keɓa safaara gadano e nder Opitaal tawi ko ɓuri 70% ina safree ko famɗi fof tawa njoɓataa. Ko ɓuri 1 000 ñawɗo ina tawtoree OPD ñalnde kala ngam heɓde wasiyaaji safaara walla ngam jokkude safaara. E nder hitaande 2003, ko ina tolnoo e 20 000 ñawɗo keso winnditaama, ko ina tolnoo e 13 000 Kartal Referral yaltinaa ngam wiɗtooji keertiiɗi tan. Fotde 8 500 operaasiyoŋ mawɗo ina mbaɗee hitaande kala e 5 000 ñawɗo ina safree e Rajoterapi e Kimoterapi hitaande kala e nder porogaraamuuji keewɗi baɗooji safaaraaji tabitinaaɗi.
TMH woni Centre gadano e nder leydi ndii fuɗɗoraade ƴellitde ƴiiƴam e hitaande 1983. Scanner PET-CT soodaama ngam waɗde ngal karallaagal ngam haɓaade kanseer. E nder eɓɓoore ngam rokkude ñawɓe e ɓesnguuji mum en ɓe ngalaa kaɓirɗe walla kaɓirɗe ngam yillaade safrirde ndee, TMH fuɗɗiima eɓɓoore ngam rokkude miijo karallaagal to internet rewrude e Navya.[6]
Onkoloji haɓaade Departemaa Onkoloji Preventif mo yamiraaka e hitaande 1993, ina rokka heen hakkille teeŋtuɗo e jaŋde e nder reentaade kanseer e yiytude ɗum ko yaawi, ƴeewndo kanseer. E nder miliyoŋaaji 2–2,5 ñawɗo kanseer e nder leydi ndii, ko ina ɓura 70% e ñawɓe ɓee ina njiytee ko ɓooyi, ina kaala ngam safrude ɗum en e nder daawe jahruɗe yeeso no feewi. Teeŋtin’de yiytude ko yaawi ina yahra e laawol juutngol ngam haɓaade limooje mawɗe ɗee kam e ustude caɗeele ɗe mbaawi reeneede e baasal kaalis.[7]
AKTREK Nokku toppitiiɗo safaara, wiɗto, e jaŋde e nder kanseer (ACTREC) ko satelit keso R&D mo nokku ciftorgol Tata (TMC). Ina jogii yamiroore golloraade no nokku ngenndiijo ngam safrude, jannginde, e wiɗtooji e nder kanseer.[8]
ACTREC ina waɗi juuɗe ɗiɗi—juɓɓule wiɗto baɗɗe faayiida ɗe Duɗal wiɗtooji kanseer (CRI) ɓooyngal ngal ummii e nokku keso oo e lewru ut 2002, e nokku wiɗto safaara (CRC), Ɗiɗaɓo oo ina waɗi 50 leeso opitaal wiɗto mo alaa ko woni e mum so wonaa ƴeewndo e safaara. E daawal gadanal ngal, ko ɓuri teeŋtude ko e Onkoloji sukaaɓe e safaaraaji kesi, haa arti noon e safaaraaji taƴe.
Wiɗtooji to CRI ina njokki hannde e molecu