The Alvan Ikoku University of Education, Owerri, formerly the Alvan Ikoku Federal College of Education, Owerri

Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde Alvan Ikoku, Owerri, ko adii ɗuum ko Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde Fedde Alvan Ikoku, Owerri woni ko e wuro Owerri, laamorgo leydi Imo, leydi Naajeeriya. Nde sosaa ko e lewru Abriil, hitaande 1963 ngam wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, laamu Fuɗnaange Naajeeriya mo alaa ko woni e mum, e nder nokku biyeteeɗo Old Shell Camp, Owerri.[1] Gila ndeen nde yaajii e laawol Orlu to bannge maayo Nworie. Nde hokkata seedantaagal ngenndiwal e jaŋde (NCE) e Dipolomaaji jaŋde (PDE) e, e nder jokkondiral, e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka[2] Baccalauréat e Jaŋde (B.Ed.) gila 1984. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal ko ardii ɗum ko Doktoor (Mrs.) Stella Ngozi Lemchi, gardiiɗo jaagorɗe (Njuɓɓudi) gonnooɗo Provost kolees oo. O ƴetti laamu, e hitaande 2022, e juuɗe Doktoor Dan C. Anyanwu.[3] Dr (Mrs.) Lemchi woni debbo ɗiɗaɓo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, caggal porfeseer Blessing C. Ijioma.[4]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Koolaaɗo kuuɓal oo sosaa ko e hitaande 1963, hono Koolaaɗo kuuɓal jannginooɓe toowɓe e ballal karallaagal ummoraade e UNESCO.[5] Nde ɗon mari kuugal hebbingo jannginooɓe dow ko laarani ciimtol Ashby dow jangirde mawnde nder lesdi Naajeeriya. E hitaande 1973, e dow yamiroore 11 nde ardiiɗo leydi Naajeeriya, Ukpabi Asika, yaltini, duɗal jaaɓi-haaɗtirde jannginooɓe wonti duɗal jaaɓi-haaɗtirde, inniraa ko teddungal Alvan Ikoku, jannginoowo e jannginoowo, sosɗo Afriknaajo gadano jeyaaɗo e duɗal hakkundeewal to leydi Najeriya (Duɗal Grammar Aggrey Memorial) e hooreejo fedde jannginooɓe leydi Najeriya (NUT) duuɓi keewɗi.[6]
Kolleeji ɗii puɗɗii ko e 150 almuudo, e hitaande 2012, almudɓe ɓee ɓeydiima fotde 13 000, tawi ko ɓuri 600 gollotooɓe e nder jaŋde. Almuɓɓe ɓee ina mbaɗi janngooɓe duɗe jaaɓi haaɗtirde, janngooɓe course sandwich, janngooɓe kikiiɗe e ñalɗi e janngooɓe caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde janngooɓe Dipolomaaji Professionnel e nder Jaŋde. E hitaande 1976, nokku duɗal jaaɓi haaɗtirde toppitiingal ko fayti e ndema sosaa to Umuahia, laamorgo leydi Abia hannde. Ko adii ɗuum ko sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Orlu e hitaande 1981, kono njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal joofi ko e hitaande 1987, duɗal ngal artiri e duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.
E hitaande 2007, laamu leydi ndii ƴettii duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, ngal wayliima wonti duɗal jaaɓi haaɗtirde Alvan Ikoku, Owerri.[7] Jaɓɓugol laamu fedde ndee addani ballal kaalis moƴƴal e kolees oo ina waawi moƴƴinde golle ɓooyɗe, mahde cuuɗi janngirɗe mawɗe, laboratuwaaruuji e hosteluuji e yaajtinde doole gollotooɓe. Kadi addani kolees oo fuɗɗaade departemaaji e Duɗe kese e sosde golle kese. Ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2015, laamu leydi Naajeeriya e gardagol hooreejo leydi Goodluck Jonathan, ƴetti duɗal ngal, ngal waɗti ɗum duɗal jaaɓi haaɗtirde, ngal wiyetee ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Alvan Ikoku.[8] Kono, lebbi seeɗa caggal ɗuum, laamu Muhammadu Buhari waɗti ƴellitgol ngol "e dow jokkere enɗam." E lewru Oktoobar 2023, duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal laamu Bola Tinubu ƴetti ngal, haa arti noon e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde.[9]
Duɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kolleeji ɗii ina njogii Duɗe jeeɗiɗi tawi ina heen:
- Duɗal jaŋde karallaagal e karallaagal
2. Duɗal ɗemɗe
3. Duɗal Jaŋde Kuuɓtodinnde
4. Duɗal gannde
5. Duɗal ganndal e gannde renndo
6. Duɗal jaŋde huuɓtidinnde
7. Duɗal toppitiingal sukaaɓe e jaŋde leslesre.
Mawɓe/Provost en
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mr A. J. Brooks
Mr. J. O. Wachukwu e hitaande 1970
Mr. John Munonye (1970-1974)
Ukeje (Provost gadano: 1974 – 1980)
Nwosu (1980 – 1985)
Prof. N. A Nwagwu (1986 – 1992)
1992 haa 1995
Doktoor Dan Onwukwe (Goomu: 1995)
Prof.
Prof. L. E Aamadi (1997 – 1999)
Doktoor Dan Onwukwe (1999 – 2004)
Prof. Ngozi Uwazurike (2004 – 2009)
Doktoor H. C. Aamadi (Goomu: 2009 – 2010)
Dr (Mrs.) Barke C. Ijioma (2010 – 2017)
Doktoor Dan C. Anyanwu (2017 – 2022)
Doktoor (Mrs) Stella N. Lemchi (2022 - 2023) [10]
Dr.
Jannguɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Alvan Ikoku, Owerri e hitaande 1963, duuɓi tati tan caggal nde leydi Naajeeriya heɓi ndimaagu mum, ko huunde maantiniinde e nder annal jaŋde e nder leydi Naajeeriya,[1] haa teeŋti e Fuɗnaange-rewo. E hitaande 1984, duɗal ngal jokkondiri e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka ngam rokkude dipolomaaji baccalauréat e fannuuji keewɗi. E hitaande 2023, nde artiraa Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Jaŋde.
Duɗal ngal ina hoɗi almuɓɓe ɓee e nder hosteluuji innirɗi alkule gila e A-G. Kolleeji ɗii ina njogii almudɓe ummoriiɓe e nder leydi ndii kala e leyɗeele keewɗe ummoriiɗe e Afrik hirnaange, haa teeŋti noon e leyɗeele kaaloowo Españool ɗe ɓiɓɓe leydi mum en ngarata janngude ɗemngal Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele (ICES). Kolleeji ɗii ina njogii ko ɓuri heewde e almudɓe rewɓe tawi ko rewɓe ɓuri 80%.
Porogaraam Sandwich ina huutoroo yimɓe jokkuɓe golle jannginooɓe yiɗɓe ɓeydude jaŋde mum en. Ɓeen almuɓɓe ina njannga e nder balɗe teskinɗe nde almudɓe janngooɓe leslese Regular full-time ɓee ndartini, duɗe leslese e hakkundeeje ina ngondi e fooftere. Almuɓɓe ɓee ina njogii laamu Dental Almuɓɓe (SUG) e gardagol hooreejo leydi cuɓaaɗo e Diiso Wakiiliijo Almuɓɓe (SRC), woni fedde depiteeji almudɓe cuɓaaɗi. Hay so tawii ko rewɓe ɓuri heewde, Hooreejo SUG ko worɓe, so wonaa e yontere jaŋde 2019–2020 nde sehil Ugonna Gloria Alozie heɓi laamu.[11]
Juɓɓule ɗee ina njogii nokkuuji seppooji. Ɓe ngoni Departemaa Jaŋde Sukaaɓe/Duɗal Jaŋde Leslesre, Departemaa Duɗal Jaŋde Leslesre e Duɗal Jaŋde Kollitoore Jaŋde. Duɗal leslesal ngal sosaa ko e hitaande 1983, duɗal hakkundeewal ngal fuɗɗii ko e lewru oktoobar, 1994.[1]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Taariindi duɗal jaaɓi haaɗtirde Alvan Ikoku". Alvan Ikoku ko duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde leslesre. Heɓtinaama ñalnde 27-05-2021.
"UNN (Jaŋde Alwan Ikoku)". Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya Nsukka. 11-2017. Ƴeewtaa ko 2022-10-07.
Nwafor (25-07-2018). "Duɗal Jaŋde Alvan Ikoku heɓi provost keso". Kabaaru Vanguard. Ƴeewtaa ko 2022-10-07.
admin (2016-06-08). "Debbo gadano AIFCE Provost: Wakkati am ɓurɗo wooɗugo woni duuɓi 50 Anchoring College". NYALNDE HANNDE. Heɓtinaama ñalnde 29-08-2021.
"Taariindi duɗal jaaɓi haaɗtirde Alvan Ikoku". Alvan Ikoku ko duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde leslesre. Keɓtinaa ko ñalnde 18-06-2020.
Koolol jaŋde leslesre Alvan Ikoku (2012). Sandwich/Deftere Almuɓɓe EWP. Bayyinoowo naalankaagal: Owerri.
"Fate mo laaɓaani e varsities jaŋde keso toɗɗaaɗe". gardiiɗo.ng. 27 mee 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 18-06-2020.
"Alvan Ikoku Almuɓɓe Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Jaaɓi-haaɗtirde Jonathan, Onwuliri ngam ɓeydude duɗal". The Guardian Naajeeriya Habaruuji - Habaruuji Naajeeriya e Duniyaaru. 08/01 lewru nduu. Heɓtinaama ñalnde 29-08-2021.
Uzoaru, Stanley (7 noowammbar 2023). "Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Alvan Ikoku (AIFCE) haa jooni, ɓeydaama haa wonti duɗal jaaɓi-haaɗtirde". Naange. Heɓtinaama ñalnde 29 Duujal, 2023.
"NAWOJ Imo Dowla Jaarni Alvan Ikoku Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Fedde 13ɓiire – 9News Nigeria". 24-07-2022. Ƴeewtaa ko 2022-10-07.
"Imo suɓiima hooreejo SUG debbo gadano". Xpress mo leydi Najeriya. 23-08-2019. Heɓtinaama ñalnde 29-08-2021.
Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata
ISNIVIAF
Categories: Jaaɓi-haaɗtirde fedde nde e nder leydi NajeriyaOwerriJaaɓi-haaɗtirde e jaaɓi-haaɗtirde sosaaɗe e hitaande 19631963 sosde e nder leydi NajeriyaJaŋde e nder diiwaan Imo