Jump to content

The Bride Price

Iwde to Wikipedia

Maccuɗo debbo Coodgu jommbaajo ko deftere hitaande 1976 (ko adii fof ko Allison & Busby yaltini ɗum to leydi Angalteer, George Braziller yaltini ɗum to Amerik) winndiyanke binndoowo Naajeeriya biyeteeɗo Buchi Emecheta. Ina jokki, e nder heen, caɗeele rewɓe e nder leydi Nijeer caggal koloñaal. Winndiyanke oo sakkitii ndee deftere yumma mum, hono Alice Ogbanje Emecheta.[1]

(Coodgu jommbaajo oo kadi ko innde deftere nde alaa ko jokkondiri e mum, nde winndiyanke Almaañnaajo biyeteeɗo Grete Weil yaltini e ɗemngal Almaañ, hono Der Brautpreis e hitaande 1988, e ɗemngal Engele, nde John Barrett firti, e hitaande 1991.)

Ɓawo The Bride Price woni deftere adannde nde Emecheta winndi, kono mbaydi mum asliiji majjii nde gorko makko werlii binndol ngol e dow yiite – ko ɗum huunde halkaare holliri wonde ko ɗum huɗo cakkitiingo e nder dewgal bonngal ngal o woppi caggal ɗuum.[2] Caggal ɗuum o winnditi deftere nde, nde yaltinaa to Londres e hitaande 1976 e juuɗe Allison & Busby, caggal nde sosiyetee oo yaltini deftere Second Class Citizen (1974).[3]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ciimtol plot To wuro Lagos, Ibo Aku-nna e miñi mum, Nna-nndo, mbeltiima e baaba mum Ezekiel, o wiyi ina yaha to safrirde ko waktuuji seeɗa – yumma maɓɓe, Ma Blackie, ina arti e galle mum to Ibuza , waɗde golle jibinannde. Ina laaɓi wonde o ɓuri rafi ko o acci ɓiɓɓe makko ngannda, o maayi ko yontereeji tati caggal ɗuum. Ɓe njogii ko ñalnde heen ko adii nde Ma Blackie ina ara; o hooti ɓe haa Ibuza bee maako, bana o laati jooni debbo miñiiko Ezekiel.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Galle oo ina waɗi caɗeele to Ibuza – Ma Blackie ina jogii heen kaalis mum, ko ɗum waɗi sukaaɓe makko ina keɓa jaŋde ɓurnde heewde e sukaaɓe woɗɓe e nder wuro ngo, haa teeŋti e sukaaɓe rewɓe woɗɓe jom suudu makko keso oo. Aku-nna ina ɓuuɓtoo, hay so tawii ko o ɓuuɓɗo, o ɓuuɓɗo, o fuɗɗotoo ko daɗndude hakkillaaji sukaaɓe worɓe e nder hoɗorde ndee, hay so tawii o fuɗɗaaki lewru. Baaba makko Okonkwo, jogiiɗo yiɗde waɗteede mawɗo, fuɗɗotoo ko miijaade coggu jommbaajo mawngu wonande mo. E nder ɗuum, o fuɗɗiima fawde e jannginoowo makko biyeteeɗo Chike, mo nganndu-ɗaa kadi ƴellitii yiɗde makko. Chike ko iwdi jiyaaɓe – nde koloñaal fuɗɗii, Ibo en ina keewi neldude jiyaaɓe mum en to duɗe misiyoŋaaji ngam ɓe mbaawa weltinde misiyoŋaaji ɗi tawa ɓe ngoppaani nguurndam Ibo en, jooni noon iwdi ɓeen jiyaaɓe ina njogii ko ɓuri heewde e darndeeji ɓurɗi teeŋtude e nder diiwaan hee.Ko Chike ŋakki koo, ɗum firti ko ina gasa tawa Okonkwo jaɓataa yo o res Aku-nna, hay so tawii noon ɓesngu makko ina jogii jawdi haa heewi, ina waawi rokkude mo coggu jommbaajo moƴƴo. So Aku-nna fuɗɗiima lewru – maande wonde jooni o mawnii ngam resde – o fuɗɗotoo ko suuɗde ɗum ngam haɗde jokkere enɗam nde alaa ɗo haaɗi. So o hollitii e joofnirde wonde omo jogii lewru makko, sukaaɓe worɓe ngari ñaawde mo, Okonkwo heɓi ɗaɓɓaande keewnde. Jamma gooto, caggal nde o anndi o jaɓii jaŋde makko duɗal (ɗum firti ko o waawi wonde jannginoowo, dañde kaalis e feere woɗnde ko wonaa coggu jommbaajo) kanko e sukaaɓe rewɓe woɗɓe ɓe o yahrata e duuɓi makko, ɓe ngoni ko e waɗde jimɗi ngam ko arata Mawningol kirsimeeti nde worɓe puɗɗii e nder mum, njani e makko.

Ɓiɓɓe jom suudu mawnikiniiɗo mo jommbaajo, biyeteeɗo Okoboshi, nanngi mo ngam wonde jom suudu mum ngam "hisnude" mo e hakkillaaji Chike. Jamma dewgal makko, o fenni, o wiyi Okoboshi wonde o wonaa debbo jom suudu, o ɗaaniima e Chike; o salii meemde mo. Janngo mum, haala hersa makko ina yaaji e nder wuro ngo nde Chike hisni mo e ɗiɗo ɓee ndogi, ndogi fayti Ughelli ɗo Chike jogii golle. Ɓe ɗiɗo fof ɓe puɗɗii nguurndam weltaare, ɓe ngoni ko e ƴattaade aybe makko e njoɓdi jommbaajo makko mo yoɓaaka – Okonkwo, tikkere, salii jaɓde kala ko baaba mum Chike ɓeydi yaajde, o yahi haa o seerti e Ma Blackie, o torli puccu waɗaaɗo e natal Aku-nna.

So Aku-nna nanii ñawu, o hoota wuro. Ko ɗoon o sikkaani so omo heɓa ɓiɗɗo. Ɓooytaani doktoor to sosiyetee petroŋ Chike hollitii wonde Aku-nna maa dañ ɓiɗɗo. Caggal mum nde o nani ñawu nguu, o wulli, Chike addani mo to safrirde too. Ko ɗoon Aku-nna maayi e jibingol. Chike ina batisa ɓiɗɗo mum Joy.Jaɓɓungal teskinngal Coodgu jommbaajo oo ƴeewtaama no moƴƴi banngeeji ɗiɗi ɗii fof e Atlantik. Peter Tinniswood, winnduɗo e jaaynde wiyeteende The Times, inniri deftere ndee "ina teskini no feewi", o joofniri ko : "E nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗii, won binndanɗe teskinɗe ummoriiɗe e Afrik ɓaleejo, tee ndee deftere ina woni e darnde toownde no feewi e nder dille ɗee. I wasiyaade ɗum e dow weltaare tawa alaa ko ƴaggi."[4] Anthony Thwaite winndi e nder jaaynde wiyeteende The Observer: "Buchi Emecheta ko binndoowo mo alaa ko haali, mo nganndu-ɗaa ko goonga e daartol laaɓtungol e jikkuuji."[5] Hilary Bailey hollitii e nder jaaynde Tribune wonde... novel "dañii ƴettude feere ngam addude janngoowo oo e goongaaji ɗi en fof kawri".[6] Susannah Clapp e nder jaaynde wiyeteende Times Literary Supplement hollitii wonde sifaa deftere ndee « fawii ko e mbaydi walla e sifaaji, ɓuri fawaade e humpitooji jowitiiɗi e denndaangal aadaaji e miijooji gonɗi les mum en », Valerie Cunningham e nder jaaynde New Statesman innitiri ɗum « a deftere captivating Nigeria winndaande e yiɗde kono nde alaa ko woni e mum, ko fayti e nguurndam aadaaji dewgal ɓooyɗi e nder leydi Nigeria hannde ndii" ɓeydi heen wonde ndee deftere "hollitta ko Buchi Emecheta ko binndoowo mawɗo."[7]

Rewindaade jaaynde wiyeteende The New Yorker hollitii : "Gaaɓondiral pine Kerecee’en e Afrik, yontaaji, diineeji ɓooyɗi e jamaanu, e aadaaji fedde e yiɗde neɗɗo fof ina hollira no feewi e nder ndee deftere laaɓtunde, ɓuuɓnde.... Winndiyanke oo ina jogii mbaadi laaɓtundi, nafooriindi, kadi ina waawi hollirde kala ko ina weltina, baasal, hoolaare, e tooñanngeeji pinal (to janngooɓe hirnaange) tawa ina jokki e daartol mum no feewi no jimɗi leñol nii."[8]