The Figurine
The Figurine: Araromire ko filmo 2009 mo Najeriya , mo Kemi Adesoye winndi, mo Kunle Afolayan, feewni e ardii, mo kadi woni gooto e ardiiɓe filmo oo. Ina waɗi kadi Ramsey Nuwaa e Omoni Oboli.
Filma oo ina haala daartol sehilaaɓe ɗiɗo yiytuɓe seppo mistik e nder nokku keeriiɗo e nder ladde, tawi ina ngolloo e nder kampaañ National Youth Service Corps, gooto e maɓɓe felliti nawde golle naalankaagal ɗee galle. Ɓe nganndaa, sewnde ndee ummorii ko e laamɗo debbo ‘Araromire’ rokkata kala mo hawri e mum duuɓi jeeɗiɗi weltaare, caggal nde duuɓi jeeɗiɗi ɗii timmi, duuɓi jeeɗiɗi bonɗi ina njokka. Nguurndam sehilaaɓe ɗiɗo ɓee fuɗɗotoo waylaade ko moƴƴi, nde tawnoo ɓe ngonti jom en jawɗeele en jom jawdi en. Kono, caggal duuɓi jeeɗiɗi, geɗe ɗee puɗɗii waylaade haa ɓurti.[1][2]
Miijo filmo ɓuuɓɗo oo, ko Kunle Afolayan e binndoowo Giovanni Durojaiye (anndiraaɗo kadi Jovi Babs) njiyti ɗum, ko adii fof ko Shrine . Binndol ngol ƴettii lebbi jeenay ngam timminde, daawal ƴellitaare ngal ƴettii duuɓi joy. Filma oo waɗiraa ko to Lagos e Osun e nder lebbi tati, o heɓi ballal e sosiyeteeji ko wayi no MicCom Golf Resort, GSK, Omatek Computers, MTN, IRS Airlines, e Cinekraft. Ina joginoo kadi gollodiiɓe jaayɗe hono HiTV e woɗɓe. Alaa stuntmen e leydi, ko ɓuri heewde e stunt en ko Kunle Afolayan waɗi ɗum en e set.
Film o yalti ko e ñalɗi filmuuji hakkunde leyɗeele to Rotterdam e hitaande 2009, o hawri e weltaare mawnde e yimɓe heewɓe. Nde heɓi nominaasiyoŋaaji sappo, nde heɓi njeenaaje joy e nder njeenaaje 6ɓiire Afrik Movie Academy Awards, ina heen njeenaaje Natal ɓurngal moƴƴude, Ɓernde Afrik (gila nde wayli innde mum Filmo Nijeer ɓurɗo moƴƴude), Jaɓɓungal e nder Sinematogaraafi e Jaɓɓungal e Effekt Yiyngo.[3][4][5][6]
Ñalnde 31 sulyee 2014, deftere wiyeteende Auteuring Nollywood: Perspectives critiques sur la figurine, ko deftere ƴeewndo annduɓe e filmo oo, yaltinaa e ƴeewte moƴƴe. Figuri oo kadi huutoraama no feewi e nder jaŋde e nder departemaa Naalankaagal won e duɗe toowɗe.[7][8][9][10]
Ngeesa
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1908, daartol leñol ummorii ko e laamɗo debbo biyeteeɗo Araromire, naamniiɗo almuudo gooto yo noddu ruuhu mum e nder nate ceertuɗe e ɓalndu lekki kuddi. Nde wuro Araromire memi fijirde nde, Araromire hokki ɓe barke duuɓi jeeɗiɗi. Caggal ɗuum, barkeeji maɓɓe mbayli, nguurndam maɓɓe ƴetti mbaydi ɓurndi bonde. So almuudo oo tawaama ina maayi, wuro ngoo ina tikka, ina mberloo suudu Araromire, ina addana bonannde Araromire joofde.
Daartol ngol diwi haa hitaande 2001, Lagos . Femi ina jogori yahde NYSC mum, o postaama to Araromire. Baaba makko ina rafi no feewi, rafi kanseer.
Sola noon, alaa NYSC, so alaa ɗum o waawaa heɓde golle caggal yeewtere. Caggal ɗuum o yilliima Dean faculté makko ngam heɓde clearance makko ngam yahde NYSC. Nde o anndi Sola postaama to Araromire, Deenoowo oo yaltini deftere e daartol leñol Araromire nde o fuɗɗotoo jannginde Sola. Nde o yiɗaa, suka oo yalti e biro deenoowo oo, nanaani heddiiɓe e daartol ngol ina ciftora musiiba jogorɗo rewde e duuɓi jeeɗiɗi moƴƴere.
Mona, sehil Femi ɓadiiɗo, kadi neldaama to Araromire, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahda e maɓɓe haa ɓe njogori yahde. E nder yahdu oto oo, Femi yaltini feggere nde o ɓuuɓnata nde o ndaara Mona ina ɗaanii, ina yiyee ina yiɗi ɗum.
Sola haa jooni arii e nokku orientation NYSC nde nokku oo ɓadtii joofde. Yahde e yahdu muñal Femi wonti ko yalti foofaango, o darii e nder ladde ngam huutoraade inhaler makko, Sola ina fadi mo. Nande daande haawniinde, worɓe ɗiɗo ɓee njiyti ɗum e huunde keertiinde e dow lekki. Toɓo fuɗɗii toɓde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe keɓi hoɗorde e nder galle loope. Sola huutoriima fitirla mum, fuɗɗii ƴeewndaade nokku oo. So Femi yaltii galle ngam heɓde henndu welndu, Sola tawata ko fijirde ina taarii e nder ŋoral leɗɗe ɓuuɓngal.
Ñalnde cakkitiinde Parade, Mona humpitii Femi wonde o jaɓii ɗaɓɓaande dewgal Sola, kadi omo jogii ɓiɗɗo makko. Femi ina etoo, kono o dañaani, ngam haɗde Sola resde. Sola jaɓaani ñaagunde Femi, yaltini fijirde nde o tawi e nder galle loope, o werlii nde e dow koyɗe Femi. Femi hooti saare, tawi baaba mum ina selli, ina selli haa timmi. Nafoore makko ina jokki nde o suɓaa e jom suudu makko ngam yahde heblo keeriiɗo e nder lebbi jeegom tan caggal nde o toɗɗaa. E nder ɗuum, Sola heɓi golle kadi, resi Mona.
Duuɓi jeeɗiɗi caggal ɗuum, Femi artii caggal leydi, tawtoraama batu yuɓɓinaangu to galle Sola, ɗo o jogori jogaade limre Araromire haa jooni. Mona, mo reedu mum kadi, hollitii Femi e Linda, jom mbaydi. E nder fedde nde fof, Femi ina yejjita mo, ina jokki e ndaarde Mona mo o yi’ata haa jooni ina yiɗi. Lara, miñiiko Femi, jooni ina hoɗi e Sola e Mona, nde tawnoo Mona ina wallita ɗum e tesis mum. Sikke alaa, ina laaɓi wonde asma Femi oo sellii e kaawisaaji.
Janngude lefol Araromire, Mona wonti sikkitaare e sunaare e iwdi ngalu Sola nguu ɗoon e ɗoon. O joofniri ko fijirde ndee ina waawi kadi wonde sabaabu dewgal makko e Sola ngal alaa ko bonnata. O ƴami Lara yo o werlu fijirde nde amma nde heɓi laawol wartugo nder saare. So o fellitii werlaade ɗum e nder laana ndiwoowa e hoore makko, o heɓata ko ɓuuɓri e laawol makko feewde laana ndiwoowa. Geɗe ina njokki bonde e kala neɗɗo. Nde o woni e yimande e Linda e nder suudu safrirdu nduu, Femi heɓi ñawu mum gadano e nder duuɓi. Sola kadi fuɗɗii jokkondirde e Ngozi caggal duuɓi gooŋɗinal e Mona. Femi yiyti baaba mum ina maayi e nder gollordu mum karallaagal. Femi e Sola fof ina njokki e waasde golle mum en. Femi ina wasiyoo yo fijirde ndee artire e laylaytol ngol hay so Sola sikkaani so tawii ko kañum woni sabaabu musiiba oo fof, o jaɓii. Junior, ɓiɗɗo Sola gadano, maayi ko e dogde e galle hee. Caggal nde fijirde ndee yani caggal musiiba oo, nde feeñii kadi laawol gootol, addani Sola e Femi wartirde fijirde ndee haa laaɓi.
Mona, jooni e nder depression, riiwti Lara e galle ina sikki ko kanko woni sabaabu maayde Junior. Lara ina haɓa e Linda ina werloo geɗe mum, kees udditaa, fijirdeeji keewɗi, nannduɗi e ɗi Sola woni e janngirde ɗii, njippii. Lara ina jaɓi wonde ko kanko halfinaa lomtaade fijirde ndee kala nde nde werlaa, o holliti kadi ko kanko waɗata ɗum e ɗaɓɓaande miñiiko biyeteeɗo Femi. E nder ɗuum, Femi e Sola ngari to nokku Araromire ngam artirde fijirde ndee ; toɓo fuɗɗotoo ko Femi alaa ɗo tawaa. Nde Sola woni e yiylaade mo, Femi wari Sola, fiyi ɗum e leggal. Femi warti Lagos, o fotti bee Linda, mo Lara jaɓi. Femi ina jaɓa, ina hollita no Araromire nanndi e moƴƴere e bonnde fof ko kanko orkestra ngam warde Sola e ɗaɓɓude Mona e hoore mum. O wiyi ŋakkeende golle maɓɓe, maayde baaba makko e gartugol asma makko ko jokkere enɗam tan. Femi ndeen wari Linda, o werlii ɓanndu mum e nder laana ndiwoowa. E laawol makko, o heɓi asma, o yamiri Lara yo addan mo inhaler makko, kono o salii ; ko noon, o noddirta Rapid Response Squad ngam humpitaade warngooji miñiiko. Femi ɗon ƴama ngam heɓugo dow. O yetti ɓanndu Mona, o itti feggere Sola e junngo mum, o lomtini feggere makko. Koolol jaawngol ari, hollitii Femi maayii.
Linda, Femi e Mona caggal mum njiyaama ina nguuri, filmo oo joofni ko e nate ‘Hol ko ngoongɗin-ɗaa’?
Sakinugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
- Ramsey Nouah ko Femi, nerd mo anndaaka, jiɗɗo Mona, ngool jikku yiɗde ina heɓtoo mo haa o wonta neɗɗo mo alaa hakkille, mo alaa ko woni e mum. O orkestra peeje ngam heɓtude giɗli makko e waɗde ‘miijo Araromire’ ko goonga. Nouah hollitii yiɗde mum e darnde mum e nder oo filmo e filmo oo fof e sahaaji keewɗi. O hollitii wonde filmo oo ina jogii kala ko Nollywood ŋakki e daartol e oon sahaa kadi o weltiima nde filmo oo yaltata e Nollywood. O hollitii e yeewtere wonde The Figurine ko filmo gooto tan o waɗi mo o jaɓi jogaade ngam hollirde sukaaɓe makko so ɓe mawnii.[13][14]
- Omoni Oboli ko Mona, sehil Femi ɓadiiɗo mo yejjitaani wonde Femi ina yiɗi mo no feewi no o yiɗiri Sola nii, kanko kadi ko sehil Femi ɓadiiɗo, kono Sola ina anndi Femi ina yiɗi Mona. Mona haa ragare resi Sola ɓaawo o heɓi reedu ngam maako. Oboli hollitii wonde ina yiɗi Kunle Afolayan no gardotooɗo nii, kadi omo yiɗi janngude ko heewi e makko nde tawnoo omo yiɗi wonde gardotooɗo e hoore makko. O holliti kadi wonde ko huunde mettunde e set nde o woni e fiyde e ɓiyiiko tigi-rigi (Tobe Oboli), ko ɗum waɗi o foti toppitaade ɓiyiiko e reenaade ɗum e yimɓe hono Kunle e Ramsey yiɗɓe haalde ko fayti e "geɗe mawɓe" e set. E wiyde makko, dingiral ɗo o jolnaa e dow ŋoral ngal ɓuri saɗtude nde tawnoo ko kañum fiyi ɗum e dow ŋoral, o heɓi heen ɓuuɓri keewndi.[15]
- Kunle Afolayan ko Sola, Casanova mo alaa ko seerndi ɗum, mo yiyti Araromire miskineeɓe nde o woni e golloraade korse sukaaɓe, o nawta ɗum galle. Ko wonaa laabi makko bonɗi e toɓɓe kulɓiniiɗe, o heɓi golle, o resi Mona, o dañi jawdi, o jibini galle kaawningol haa geɗe ɗee puɗɗii waylaade caggal duuɓi jeeɗiɗi. Afolayan, gardinooɗo filmo oo kadi hollitii wonde ina metti no feewi waɗde filmo neɗɗo. Gardiiɗo naalankaagal Pat Nebo wiyi "Kunle hollitii mawnugol mum no feewi nde ɗum ɓuri teeŋtude; sabu o foti ko waɗde, caggal ɗuum o hoota e ardaade". [16]
- Funlola Aofiyebi ko Linda, jom mbaydi yaltuɗo, mo ŋakkere seeɗa ngam resde sabu duuɓi mum. O joofniri ko e Femi mo haa jooni ina yiɗi Mona.
- Tosin Sido ko Lara, miñiiko Femi mo o huutortoo ngam waɗde peeje makko. O hokki mo Figurines ɗuuɗɗe ɗe baaba maɓɓe mo Sculptor waɗi ngam hulɓugo Sola e Mona haa ɓe ceerta. Ko ngol woni go’o ko Tosin Sido ina waɗa filmo. O jeyaa ko e fiyooɓe audition ngam fiyde miñi mum Femi, o heɓi heen darnde. [16]
- David J. Oserwe ko baaba mum Femi, ko jom mbaydi. Omo wallita Femi e waɗde fijirde ‘fewre’ ndee; goongɗinde omo yeeyda ɗe e musiibaaji hirnaange .
- Kate Adepegba ko Ngozi, gooto e rewɓe mawɓe Sola meeɗnoo haa hannde; haa jooni omo fooɗa Mona e mum caggal dewgal.
- Muraina Oyelami ko Deenoowo Sola e nder duɗal
- Wale Adebayo ko kumaandaŋ kampaañ
- Ombo gogo ombo as araromire priest
Nate e fuɗɗoode filmo oo ko jimoowo highlife biyeteeɗo Lagbaja waɗi ɗum . Pat Nebo, gardinooɗo naalankaagal, woni binnditoowo dewgal e nder dewgal Sola e Mona. Yomi fash lanso woni doktoor Femi e nder filmo oo. Jide Kosoko waɗii hooreejo antagonist, o tawtoraama dille ɗiɗi e nder filmo oo. Maquillage on set, Lola Maja kadi waɗii doktoor to nokku ɗo Junior nawtaa to safrirde too. Ko kanko kadi woni Doktoor garɗo rokkude Mona leɗɗe mum, waɗde ɗum e nder dingiral ɗiɗi fof.
Coɗɗol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yahde yeeso
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kaalis Figurine oo ari ko nde naamne keewɗe naamnaa ko fayti e Nollywood, ko fayti e tolno mediocrity e ŋakkeende njuɓɓudi moƴƴiri e nder dingiral hee. Ko adii The Figurine, ko filmuuji seeɗa tan potnoo hollireede e nder cinemaaji sabu Nollywood ko Industry ɓurɗo heewde wideyooji galleeji. Kunle Afolayan werlii ƴaañorgal ngam waɗde ko seerti e ko jaɓetee e winndere ndee kala. Miijo adanngo filmo ɓuuɓɗo ummorii ko ɓooyi e Kunle Afolayan e hoore mum e Jovi Babs kadi ko ɗum foti innireede Shrine . E hitaande 2006, Kunle Afolayan hawri e winndiyanke biyeteeɗo Kemi Adesoye, o siynaa ngam winndude filmo oo. Eɓɓoore binndol adannde nde Kunle Afolayan winndi, rokkaama mo. Caggal nde o rewi e binndol ngol, o wiyi gardo oo "ɗum ko huunde teskinnde, wonaa huunde teskinnde". Binndol ngol ina foti woppeede kadi mbaydiiji nay goɗɗi ceertuɗi e filmo thriller mbinndaa caggal ɗuum e tiitoonde Shrine . Hakkilantaagal ina foti waɗeede e binndol ngol mbele ina waasa tooñde ko yimɓe ngoongɗini koo ; e wiyde Art Director, Pat Nebo, "nguurndam e nder leydi Najeriya ko hare hakkunde pinal men e yiɗde men ndimaagu men e laabi ceertuɗi". [16] Binndol filmo oo ƴettii lebbi jeenay ngam timminde ɗum, daawal ƴellitaare ngal ƴettii duuɓi joy. E nder ɗeen balɗe, Kunle Afolayan waɗii filmo ina wiyee ‘Irapada’ ; thriller goɗɗo mo tiitoonde mum woni ruuhuyankeewo mo o wiyi ko "jarribo" tan. Nde o yiyi nafoore Irapada, o artiri e The Figurine.[17][18] [19]
E wiyde Kunle, denndaangal ko o dañi e nguurndam makko, o waɗtaa e filmo oo. E nder ɗuum, filmo oo heɓi ballal ummoraade e markeeji keewɗi e juɓɓule gollorɗe ko wayi no MicCom Golf Resort, GSK, Omatek Computers e ko nanndi heen. Caggal nde filmo oo joofi kono sosiyeteeji goɗɗi ngari e laana kaa ko wayi no MTN, IRS Airlines, Cinekraft e gollodiiɓe Media ko wayi no HiTV e woɗɓe heewɓe.[20]
Faandaare mbaydi Araromire
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder peewnugol sewnde fijirde ‘Araromire’, sewnde ndee hollitii wonde, no o faamiri filmo oo nii, sewnde ndee ina foti jogaade jokkondiral e daartol Afrik, e oon sahaa kadi ina foti jogaade feeñninde neɗɗaagu no ƴiye (kosam). Jawdi ina jogii kadi fijirde hollirnde won e doole maagiyaŋkooje. Kadi ko ɓuri ɗum fof, limre ndee ko ɓuuɓnde, sabu nguurndam e hoore mum ko ɓuuɓɗo.
Filmugol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Film o waɗi ko to Lagos e Ada, to diiwaan Osun fotde lebbi tati. Nokku turis en to Osun hollitaama e filmo oo e filmuuji e ɓulli ndiyam, e tufɗe e laddeeji. MicCom Golf and Hotel Resort rokki hoɗorde nde alaa ko yoɓi, nde ɓe mbaɗata filmo oo e nder diiwaan Osun, won e dille e nder filmo oo kadi ko e nokku hee ɓe mbaɗata ɗum. Kaɓirɗe kuutorteeɗe ngam filmo oo keɓaama e Jungle Film Works ; nokku gooto tan e nder leydi Najeriya e oon sahaa ngam heɓde kaɓirɗe potɗe huutoreede ngam waɗde filmuuji bidsee mawɗo. Jungle film Works haa jooni arii e laana ndiwoowa ngam wonde ballondiral e peewnugol filmo oo.
Alaa fof stunt professionnel wonnoo e leydi, ko ɗum waɗi ko ɓuri heewde e stunt en ko Kunle Afolayan waɗi ɗum, ina heen dingiral ɗo Almaami oo ina lummboo e dow maayo ngoo ; Kunle Afolayan wonnoo ko les ndiyam ina ƴetta Ombo dow. Ko Mayowa Adebayo waɗi kadi ko wayi no stunts goɗɗi.
Ngam scenes ɗiɗi Shrine ɗo Rain haani, ekipaaji ɗin ngoni nder Village nder jiha Osun ngam non ɓe ɗon mari haaje jokkindirgo bee polis'en diga wuro man ngam wallugo. Ñalnde adannde fijirde ndee, alaa ko heddii e ndiyam ɗam ngam sosde batte potɗe ; ndiyam ɗam haa jooni timmi, fijirde ndee dartinaama ngam oon ñalawma, fijirde ndee fof kadi janngo mum.
Ko heewi e makeup e effects keertiiɗi kuutorteeɗi e Ombo (Almaami) ; O mawnaani no feewi, ko ɗum waɗi so wonaa nate ɓalli, ko maa saakuuji ɓalli mbaɗee e yeeso makko, kosam ɗam juutɗam ina foti waɗeede e gite makko ngam waɗde mo no haawnii e jokkondiral fenaande ina ɓeydee e gite makko kadi.
E wiyde binndol ngol, galle mo Sola e Mona ngoni oo ina foti wonde galle Lagoon. Ɗum waɗii jonte tati; Kunle e gardiiɗo nokku oo, Biodun Apantaku njilliima denndaangal Cuuɗi e nder duunde Lagos, kono hay gooto yaltinaani galle mum ngam waɗde filmo. Set oo caggal ɗuum ina foti soseede : Set Designer ina foti mahde mbaydi e sosde geɗe potɗe huutoreede e nder galle oo (Suudu Joɗnde, Kuutorgal e suudu ŋoral). Kono kadi setuuji ngam waɗde dille ɗiɗi peeñninaama ; yeru, galle loope ɗo fijirde ndee tawaa ɗoo kadi ina mahii.
Ñalnde ñalngu fiyngo ngoo, gollotooɓe ɓee ina njiɗi nawde kaɓirɗe ɗee kala to Duunde ndee e laana, haa arti noon e jeneraal : laana kaa yani, fiyngo ngoo udditaa ko ina ɓura yontere. Nde ɓe puɗɗii, jeneraaluuji tokoosi keɓaama. Sabu fitirlaaji teeŋtuɗi ɗi ɓe kuutortonoo ɗii; Gooto e jeneraaluuji ɗii ƴellitii ŋakkeende, kala ko addi ɗum fusi : batte, chargeur oo yani, Shoot oo fotnoo ko woppeede balɗe kadi. Template:Music ratings
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Folch, Christine. "Movie Review: The Figurine". New York, NY, USA: MTV Networks a division of Viacom International Inc. Archived from the original on 17 April 2010. Retrieved 7 August 2010.
- ↑ Idowu, Ayo (23 April 2010). "A review of Kunle Afolayan's award-winning movie, Figurine". Nigerian Tribune. Ibadan, Nigeria. Archived from the original on May 6, 2010. Retrieved 10 March 2011.
- ↑ "Araromire The Figurine: A Movie Review by fEMIoWOLABI". Lagos, Nigeria: Naija Stories. Archived from the original on 29 March 2012. Retrieved 17 March 2012.
- ↑ "Movie Review – The Figurine………..(araromire)". EmpireNaija. Lagos, Nigeria. Archived from the original on 23 September 2018. Retrieved 22 September 2018.
- ↑ Obenson, Tambay A. (28 October 2013). "Halloween 2013 Countdown - Nigerian Director Kunle Afolayan's Horror/Thriller 'The Figurine'". IndieWire. Shadow and Act. Archived from the original on 26 April 2014. Retrieved 25 April 2014.
- ↑ Leu, Bic (14 January 2011). "Nollywood goes for new models to curb piracy". The Guardian Newspaper. Finding Nollywood. Archived from the original on 2 April 2015. Retrieved 11 March 2015.
- ↑ NONYE AND TUNDE AJAJA (July 26, 2014). "Kunle Afolayan Lauds Book on Figurine". punchng.com. Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 2 August 2014.
- ↑ "Kunle Afolayan's 2009 Hit Movie "The Figurine" Returns in Book Form". bellanaija.com. 22 July 2014. Archived from the original on 8 August 2014. Retrieved 2 August 2014.
- ↑ "Nigeria: October 1 Will Open New Chapter in My Life - Kunle Afolayan". AllAfrica. allAfrica.com. 9 August 2014. Archived from the original on 19 August 2014. Retrieved 18 August 2014.
- ↑ Akande, Victor. "Dignitaries honour Kunle Afolayan at book launch". The Nation Newspaper. The Nation. Archived from the original on 19 August 2014. Retrieved 15 August 2014.
- ↑ Olofintuade, Ayodele (14 March 2012). "Revisiting The Figurine". Daily Times Newspaper. Daily Times NG. Archived from the original on 4 May 2012. Retrieved 21 March 2015.
- ↑ "The Figurine (Araromire)". USA: Nollywood Reinvented. Archived from the original on 28 January 2013. Retrieved 20 April 2012.
- ↑ "Interview: Ramsey Nouah talks Nollywood, future plans". Lagos, Nigeria: Celebrating Progress Africa. Archived from the original on 9 February 2011. Retrieved 7 February 2011.
- ↑ "An Intimate Chat with The Figurine's Kunle Afolayan and Ramsey Nouah". London, United Kingdom: MTV Iggy. Archived from the original on October 6, 2013. Retrieved 27 April 2010.
- ↑ "Behind The Scene Of Figurine". California, United States: YouTube. Archived from the original on 24 May 2014. Retrieved 5 April 2013.
- 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedyoutube.com - ↑ "Behind The Scenes At Shoot Of Kunle Afolayan's New Film". Lagos, Nigeria: Nigeria Films. Archived from the original on 19 April 2009. Retrieved 11 April 2009.
- ↑ "Movie Review – The Figurine………..(araromire)". Stripes Articles. 28 January 2013. Archived from the original on 6 October 2014. Retrieved 16 August 2014.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedafricanscreens.com - ↑ "Behind The Scenes At Shoot Of Kunle Afolayan's New Film". Lagos, Nigeria: Nigeria Films. Archived from the original on 19 April 2009. Retrieved 11 April 2009.
- ↑ "The Figurine (Araromire)". USA: Nollywood Reinvented. Archived from the original on 28 January 2013. Retrieved 20 April 2012.
- ↑ Agina, Anuli. "A REVIEW OF KUNLE AFOLAYAN'S THE FIGURINE (2010)" (PDF). Pan-African University. School of Media and Publication. Retrieved 18 August 2014.