Jump to content

The Slave Girl (1977 novel)

Iwde to Wikipedia

Bojel maccuɗo ko deftere binndoowo Naajeeriya biyeteeɗo Buchi Emecheta[1] winndi e hitaande 1977 nde Allison e Busby njaltini to leydi Angalteer e to Amerik ko George Braziller. Nde heɓi njeenaari Jock Campbell e hitaande 1978.[2][3] Deftere nde ko deftere Emecheta nayaɓere; ɗum halfinaa ko binndoowo mum Margaret Busby.[4]

Bojel maccuɗo oo yaltinaama kadi e hitaande 2018 e jaaynde Omenala.[5]

Sinopsis Bojel maccuɗo woni ko e nder leydi Naajeeriya, e fuɗɗoode kitaale 1900, ina haala daartol Ogbanje Ojebeta mo, caggal maayde jibnaaɓe mum, yeeyetee e maccungaagu nder galle. "O heɓata cuusal hakkunde banndiraaɓe makko maccuɓe kono o jannga janndeeji mettuɗi ko woni jeyde goɗɗo. Nde o mawnata o wonta debbo o yiɗi ndimaagu e ɓesngu makko. O anndi ko maa o fellita ko o jogori waɗde koo." daɗndo, e nde fartaŋŋe oo ari, waɗa suɓngo ngo enen janngooɓe hannde ɓee mbaawi yiyde ina haawnii."[5]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaɓɓungal teskinngal Ƴeewte moƴƴe e deftere nde peeñii e binndanɗe ina jeyaa heen New Statesman – nde wiyi : "Buchi Emecheta ina addana neɗɗo yurmeende laaɓtunde; ndee deftere yiɗde ina waɗi tuumeede ko fayti e ŋakkeende neɗɗankaagal e rewɓe" – e Sunday Telegraph : "Ms Emecheta kadi ina sosa jikku e dingiral goongawal e... ina fammina lowre aadaaji gila e yontaaji ɓennuɗi baɗnooɗi e jikkuuji hannde ɗii."[5] E binndol mum e nder jaaynde The Guardian, Carol Dix teskiima wonde deftere ndee "ina paaɗi no feewi e jaŋde binndol feminist ngol e nder ko ŋakki....Ɗum ina addana on yiɗde winndooɓe ɓurɓe heewde ummoraade e ɓe ngonaa ɓaleeɓe-jannguɓe-hakkundeeji; : "Ɗum ina jeyaa e defte Afrik ɓurɗe moƴƴude ko adii koloñaal, kadi ina wasiyee e ɓernde."[7] Anita Kern e nder deftere mum hannde wi'i: "Ojebeta ko ɓeydaare welnde e nder galle jaambaarooji Naajeeriya tokoosi haa jooni."[8]. ]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Njeenaaje 1978 : Njeenaari Jock Campbell ummoraade e jaaynde Dowlaaji Keso Janngugol jokkungol Brodzki, Bella (1994), "'Waylude Jaagorgal': Jinnaaɗo, Sifaa, e Haalaaji Maccungaagu", e nder Margaret R. Higonnet (moƴƴinoowo), Golle keeri: Jokkondiral rewɓe e binndol nannditiingol, Itaka; London: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cornell, pp. 42-60.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]