The admiralty circle
Plaza Admiralty Circle, ko ɓuri anndeede ko damal njoɓdi Lekki, woni ko e nokku laamu Eti-Osa e nder diiwaan Lagos to leydi Najeriya. Laawol mawngol Osa. Ko ɗum nanondiral hakkunde laamu leydi Lagos e fedde nde wonaa laamuyankoore (PPP).[1][2] Golle ɗee puɗɗii ko e plaza ñalnde 5 lewru Yarkomaa 2011.[3][4]
Ko ɗoon warngooji baɗnooɗi e damal tolno Lekki e nder dille End SARS. Caggal seppooji ɗii, damal toowngal ngal ina heddii e golle haa hitaande 2024.[5]
Haalaaji ɗi dow Admiralty Circle Plaza Wonno ko luural hakkunde hoɗɓe e LGAaji 3 ɗo aksiyoŋ Toll Plaza Admiralty Circle woni ɗoo. Ɓe kolliti ɓe njaɓataa yoɓde njoɓdi ndii e oon laawol.[6][7]
Ɓe ngullitii kadi wonde alaa laabi goɗɗi ndokkaama e nder mahngo toll plazas. Kono ɗum yeddi ɗum ko MD mo Lekki Concession Company Limited (LCC), hono Mr Opuiyo Oforiokuma o wiyi wonde laawol gonngol e werlaa ngol sosaa ngam taƴde laawol mawngol ngol e nder laawol Yesufu Abiodun Oniru jippaade haa Egliis wuro Daawuuda e haa... Luumo, ndeen jokkondirde e laawol mawngol ngol.[2]
Kono Gomnaajo leydi Lagos e oon sahaa, Babatunde Fashola, dartinii ƴettugol njoɓdi e laawol ngol ñalnde 29 lewru Duujal hitaande 2010, nde hoɗɓe ɓee ngoni e wullitaade. Kono koolol ngol jaɓaama kadi ñalnde 14 noowammbar 2011 e juuɗe Guwerneer nde suudu sarɗiiji leydi ndii holliti bidsee mum 2012.[2]
Toɓɓere ndee ƴeewtaama ñalnde 1 feebariyee 2018.[8][9] Hoɗɓe e fedde ƴellitaare Eti-Osa ina ceppa ngam salaade njoɓdi kesiri ndii.[10] Motooji ɗi njiɗaa yoɓde njoɓdi kesiri ndii, mbiyaama yo mbinndito e tagɗe elektoronik (e-Tag). Winnditiiɓe ɓee ndokkaama 10%, ɗum noon ina waawi ɓeydeede haa 50% fawaade e no laabi ɗi otooji ɗii kuutortoo laawol ngol.[9][11]
Tarif ƴeewtaaɗo oo to nokku toowɗo Admiralty Circle Joom otooji Saloon ɗii limtaa ko :
Gila N120 haa dammugal Admiralty ngam yoɓugo N200
Gila N250 to damal njoɓdi pont Ikoyi Link