The mystery of orcival
Sirru Orcival (e Farayse: Le Crime d’Orcival) ko deftere detektoreeɓe winndi e hitaande 1867, nde winndiyanke Faraysenaajo biyeteeɗo Émile Gaboriau winndi e hitaande 1867, nde woni ɗiɗmere e nder deftere makko Monsieur Lecoq.
Daartol bayyinaango Deftere nde fuɗɗii yaltude ko e ɗemngal Farayse e hitaande 1867. Firo mum e ɗemngal Engele yaltinaa to New York, Hoyt e Williams.[1] Version mo Jules Guerin holliri, yaltinaa e hitaande 1900 e juuɗe ɓiɓɓe Charles Scribner.[2]
Sinopsis To Orcival, ñalnde 9 sulyee 186..., wuyɓe njiyti ɓanndu debbo gooto mo alaa nguurndam, hono Konte Tremorel, mo polis yaawi anndude ko o woni. Woɗɗaani, galle ɓiɗɗo oo ina wirnii, alaa ko woni e Konte Tremorel. Laamu nguu, haa jooni, ñaawii won Guespin gooto, mo huunde fof wayi ko no hollirta nii.
M. Lecoq mo Sûreté, nelaaɗo e nokku hee e Prefecture Polis, fuɗɗorii wiɗto ngoo gila e fuɗɗoode, o artiri sahaa goonga oo, o tawi hay Konte oo, hay Konte oo ɗaanaaki e leeso ngo waɗaaka e oon jamma . Warɓe ɓee kadi ina keewi nate ɗee, ko wayi no gilaasiiji joy ɗi ngalaa hay huunde ngam waɗde ɗum no heewi nii, e batte hare fenaande e dow sanngara, ngam werlaade sikkitaare. Lecoq ina miijo peeje ngam safrude caɗeele ɗee, kono omo anndi no feewi wonde batte ñaawoore ndee ina heddii ko laaɓtaani.
Keertinagol "Ko e nder ndee deftere ñamaande Conan Doyle e Gaboriau ɓuri yiyeede. Laabi Lecoq ngam ittude ina kollita detektoreeɓe jogorɓe rewde."[3]
Tuugnorgal
"Deftere binndol Editor". Jaaynde Harper. Toɓɓere. 44, alaa. 263. Abriil 1872. p. 781 – rewrude e Arsiif Enternet. "Teskorɗe e kabaruuji" (PDF). Jaaynde New York. 11 Ogost 1900. Jean Tulard, Saggitorde politik Room: 1841-2005, hello 183.