Thomas espenshed
Thomas J. Espenshade (jibinaa ko ñalnde 17 marse 1943)[1] ko ganndo renndo Ameriknaajo ganndiraaɗo golle mum to bannge renndo. O wonii jannginoowo sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Princeton ngam wiɗtooji yimɓe,[2] kadi ko o gardiiɗo wiɗtooji ngenndiiji ko faati e humpitooji kolees e wiɗto janngooɓe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde to Amerik.[3] O heɓi doktoraa makko. e nder faggudu gila Princeton e hitaande 1972, o naati e duɗal maɓɓe e hitaande 1988.[2]
Teffol Espenshade ina anndaa e golle mum to bannge faggudu renndo, teeŋti noon e golle mum to bannge faggudu yimɓe, to bannge faggudu e keewal leƴƴi e nder jaŋde toownde to leyɗeele dentuɗe Amerik.[2] Deftere makko wiyeteende 2009, nde nattii seertude, nde fotaani tawo: leñol e kalaas e nder naatgol e nguurndam duɗal jaaɓi haaɗtirde, nde o winndi e Alexandria Walton Radford, ina yuurnitoo haala golle moƴƴe e nder leyɗeele dentuɗe Amerik to bannge keewal.[4][5]. ] Deftere nde timminii wonde ɗaɓɓooɓe duɗe jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaaɓe Asiyankooɓe ɓuri waawde jaɓeede e duɗe jaaɓi-haaɗtirde jeeɗiɗi (7) ɓuri terɗe nannduɗe e kala leñol goɗɗo.[6] Nde heɓi njeenaari Pierre Bourdieu ndi Fedde Sosiyoloji Amerik rokkata, ndi rokketee deftere ɓurnde moƴƴude e hitaande ndee ko fayti e sosiyoloji jaŋde, e hitaande 2011.[2]
Tuugnorgal
"Tomaa J. Espenshaad". Fiilde laamu innde defterdu Kongres. Heɓtinaama ñalnde 17-09-2017. "Tomaa J. Espenshaad". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Princeton. Heɓtinaama ñalnde 17-09-2017. "Tomaa J. Espenshaad". Departemaa Sosiyoloji. Heɓtinaama ñalnde 17-09-2017. Jaschik, Scott (2009-11-03). "Doole leñol". Nder Jaŋde Toownde. Heɓtinaama ñalnde 17-09-2017. Kahlenberg, Richard (2010-03-03). "Nafooje". Republique keso oo. Keɓtinaa ko ñalnde 18/09/2017. Clark, Kim (2009-10-07). "Mbele duɗe jaaɓi haaɗtirde Elite ina ceerti janngooɓe Asii?". Kabaaru Amerik e Rajo Aduna.