Jump to content

Timothy Lauro Squire Sprigge

Iwde to Wikipedia

Timothy Lauro Squire Sprigge (14 lewru Yarkomaa 1932 – 11 lewru Siilo hitaande 2007), ko heewi wiyeede ko T. L. S. Sprigge, ko filosof mo Angalteer jogiiɗo miijo, o waɗi feccere cakkitiinde e nguurndam makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, ɗo o woni porfeseer ko faati e logic e metafizik, e caggal ɗuum ko Fedde Emeritus.

Sprigge janngi ko to Duɗal Dragon to Oxford e Duɗal Bryanston to Dorset. O janngi Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gonville e Caius, to Cambridge (1952-1955), caggal ɗuum o wayli e filosofi, o timmini doktoraa makko e les njiimaandi A. J. Ayer.[1] O jannginii filosof to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres e duɗal jaaɓi haaɗtirde Sussex hade makko wonde porfeseer Regius to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to bannge logic e metaphysique.

Ko ɓooyi e sifaa humpito e jokkondiral hakkunde hakkille e goonga, Sprigge woni filosof gadano naamnaade naamnal ngal Thomas Nagel waɗi lollude : « Hol no woniri batte ? physicalism walla materialism wonaa tan fenaande, kono ina addana en ustude hakkille men moraal. Ko ɗum waɗi, waasde hormaade hakkeeji aadee e daabaaji ɗi ngonaa aadee, ko ɓuri heewde ko fenaande metafizik, waasde faamde goonga goonga neɗɗo gadano oo, yi’annde hakkille, walla jikku. Golle vivisection, ɗe keɓi jaɓaaɗe mawɗe e yi’annde Descartes dow daabaaji bana masiŋaaji, laatoto misaalu ɗo’o. O woniino daraniiɗo hakkeeji daabaaji, omo daranii kadi jikkuuji taariindi.

Winndiyanke deftere wiyeteende The Vindication de l’Idéalisme Absolue (1984), Sprigge ina daranii miijo panpsychist e miijo timmungo, ngo wiyde wonde goonga ina waɗi geɗe keewɗe ɗe nganndu-ɗaa ina kawri e won e mbaadiiji jokkondire. Golle makko ina kollita hujjaaji kesi keewɗi ngam jaɓde ko wayi no ciimtol ngol ina waawi wonde. O daranii kadi sifaa determinism mo sahaaji kala ngoni ko e nder mum, tawa ko ko yawti walla ko arata tan. Waktu ko goonga, o wiyi. Ko njiy-ɗen ko waylude sahaa ko fenaande. Hay so tawii ko o sikki-sakka e teism aadaaji, Sprigge ina joginoo hoore mum goongɗinɗo Alla mo alaa neɗɗo. O wonata ko e Unitarian. E nder deftere makko sakkitiinde, Alla Metafizik (2006), o hollitii wonde ina woodi "Alla Filosof en" potɗo reweede.[2] Metafizik Sprigge ko sintesis peewnoowo Spinoza, F. H. Bradley, Wiliyaam James, Jorji Santayana e Alfred North Whitehead. Sabu monism makko metafizik, panpsikism e determinism tiiɗɗo, o noddiraa ko "Spinoza jibinaaɗo e teeminannde noogas".[3]

Festchrift wonande Sprigge feeñii ñalnde o maayi, Anniya, Goonga e Nafoore : Binndanɗe e Teddungal T. L. S. Sprigge (Ontos Verlag).

O wonii hooreejo fedde Aristote tuggi 1991 haa 1992, kadi o woniino tergal fedde laamɗo Edinburgh.

Suudu Timothy Sprigge to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal neɗɗaŋke to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh ina waɗi defterdu Sprigge. Archive Sprigge woni ko e defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh.

Ɓataakeeji Jeremi Bentam (1968)

Goongaaji, Konnguɗi e Goongɗingol. Defterdu hakkunde leyɗeele filosof e laabi ganndal (1970)

Santayana: Ƴeewndo filosof makko (Hujjaaji filosof en) (1974)

Goongɗingol miijo timmungo (1984)

Miijooji gonɗi (1985)

Fuɗɗoode hakkilantaagal etikaaji (1988)

Nafoore teskuyaaji Spinoza (Nguurndam Spinozahui) (1989)

James e Bradley: Goonga Amerik e goonga Biritaan (1994)

Alla Metafizik (2006)

Fenomenoloji miijo ed by. L. McHenry (mo timmaani) (2009)

Nafoore Subjectivité: Binndanɗe cuɓaaɗe e nder metafizik e etika ed by. L. Makenri (2011)

Jane O'Grady, "Timothy Sprigge", Jaaynde Guardian, 4 Suwee 2007.

Leemon McHenry, "Timotee L. S. Sprigge – Miijo cakkitiiɗo?", Filoosof, LXXXXVII(2), 2009 ; kadi e nder Michel Weber e Pierfransesko Basiil (to bannge njuɓɓudi), Kromatikon III. Hitaande filosofi e nder golle — Deftere hitaande filosofi e nder golle, Louvain-la-Neuve, jaayndeeji jaaɓi-haaɗtirde Louvain, 2007.

Leemon McHenry, “Timothy L. S. Sprigge,” Filosof en Biritaan, 1800–2000, deftere 262 nder deftere deftere binndol, nde Philip B. Dematteis, Peter S. Fosl, e Leemon McHenry, Detroit: Gale, 2002, pp . 266-274.