Tomaas Sippendaal
tomaas sippendaal Desinuuji ɗii ina njiytee ko no mbaydiiji Biritaannaaɓe hannde ɗii nii, e mobelaaji oon sahaa, jooni noon ina njiytee e winndere ndee kala. O wirnaa ko ñalnde 16 noowammbar hiitande ndungu alif 1779, e wiyde binndanɗe St Martin-in-the-Fields, e nder yanaande gila nde Galle ngenndiijo mahi e dow mum . Mobel Chippendale ina jogii nafoore mawnde; kabine padouk mo ndokkanoo ngam yeeyde e hitaande 2008, soodaa ko 2 729 250 £.
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Chippendale jibinaa ko to Otley e nder leydi Angalteer e lewru suwee 1718. O lootaa ko ñalnde 5 lewru nduu. Ko kanko tan woni ɓiɗɗo John Chippendale (1690-1768), jokkondirɗo, e debbo makko gadano Mary (jibinaa ko Drake; 1693-1729). O heɓi jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Prince Henry, to Otley . Galle Chippendale ina ɓooyi jokkondirde e njulaagu golle leɗɗe ko ɗum waɗi ina gasa tawa o heɓi heen jaŋde makko leslesre ko e baaba makko, hay so tawii noon ina sikkaa kadi ko Richard Wood janngini mo to York, hade makko ummoraade Londres. Wood caggal ɗuum yamiri koppiiji jeetati e Direkteer oo . Ñalnde 19 lewru nduu hitaande 1748, o resi Catherine Redshaw to jumaa St George, Mayfair, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe njoyo e ɓiɓɓe rewɓe nayo.
E nder hitaande 1749, Chippendale renndini galle tokooso to suudu sarɗiiji, sara Covent Garden . E hitaande 1752, o ummii o fayi to Somerset Court, sara Strand . E hitaande 1754, Chippendale ummiima to 60-62 St Martin’s Lane to Londres, ɗo duuɓi 60 garooji ɗii, njulaagu galle oo gollotoo, haa hitaande 1813 nde ɓiyiiko biyeteeɗo Thomas Chippendale (Junior) riiwaa sabu mum bonnude kaalis. E nder hitaande 1754, o fuɗɗii kadi gollodaade e James Rannie, njulaagu alɗuɗo Ecoppinaajo, baɗɗo kaalis e nder njulaagu nguu e sahaa nde Chippendale yaltini deftere adannde Directeur . Rannie e defterdu mum, hono Thomas Haig, ina gasa tawa ko kamɓe ngoni toppitiiɓe kaalis njulaagu nguu. Debbo makko, Catherine, maayi ko e hitaande 1772. Caggal nde James Rannie sankii e hitaande 1766, ina wayi no Thomas Haig ñamliino 2 000 £ e juuɗe debbo Rannie, mo o huutortonoo ngam wontude sehil Chippendale. Gooto e ardiiɓe Rannie, hono Henry Ferguson, wonti gollodiiɗo tataɓo, ko noon kadi njulaagu nguu wontiri Chippendale, Haig e Co. O ummii ko e nokku biyeteeɗo ndeen nokku biyeteeɗo Lob’s Fields (hannde ko Derry Street) to Kensington. Chippendale resi Elisabet Davis to Egliis Fulham ñalnde 5 lewru bowte hitaande 1777. O jibini ɓiɓɓe tato woɗɓe. E hitaande 1779, Chippendale ummiima Hoxton ɗo o maayi e rafi tuberkuloos, o wirnaa to St Martin-in-the-Fields ñalnde 16 Noowammbar 1779.
Ina woodi nate e nate ciftorgol ɗe Chippendale halfinaa e sara galle duɗal jaaɓi haaɗtirde ɓooyngal to Manor Square, to wuro makko Otley, sara Leeds, to Yorkshire. Ina woodi nate Thomas Chippendale ɗe mbaylaandi timmundi, e dow yeeso suudu defte Victoria e Albert, to Londres.

Caggal nde o golliima e nder wuro Londres, e nder hitaande 1754, o woni gadano waɗoowo kaɓirɗe ngam yaltinde deftere diisnondiral makko, tiitoonde mum ko « The Gentleman and Cabinet Maker's Director » . Ina sikkaa ko " catal njulaagu kuuɓtodinngal gadanal e sifaa mum". E wiyde jaaynde The New York Times, « soodooɓe ina mbaawi ƴeewtaade, cuɓoo diisnondiral, caggal ɗuum njamira mobelaaji ».
Binndanɗe tati njaltinaa, gadano oo e hitaande 1754, rewi heen ko binndital virtuel e hitaande 1755, caggal ɗuum binndanɗe ƴeewtaaɗe e mawninaaɗe e hitaande 1762, e oon sahaa, diidi Chippendale puɗɗii hollirde maandeeji Neoclassicism . Chippendale ina joginoo ƴaañgal mawngal e nder duuɓi makko golle, teeŋti noon e Ince e Mayhew . Gila e kitaale 1760 Chippendale heɓi batte mum no feewi e golle mahoowo biyeteeɗo Robert Adam .
Golle maantiniiɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Chippendale ko ko ɓuri heewde e waɗoowo kaɓirɗe, ko o diisneteeɗo nder suudu, o wasiyiima geɗe goɗɗe dekor ko wayi no mobelaaji softuɗi e hay colour mo suudu foti pentireede. E nder yonta mo sosiyetee oo heɓi nafoore mum ɓurnde mawnude, o gollodiima e annduɓe woɗɓe ngam rokkude cuuɗi walla galleeji baɗɗi faayiida e mbaydiiji keewɗi, so tawii mahngo mawngo ngoo gasii. Chippendale ina heewi heɓde yamiroore mawnde e juuɗe kiliyaneeɓe aristokraasi. Ko 26 e nder ɗeen komisariyaaji cifaa. Ɗoo mobelaaji Chippendale ina mbaawi yiyeede haa jooni. Nokkuuji ɗii ina njeyaa heen:

- Suudu Sledmere, to Yorkshire, wonande Sir Kiristofer Saiks ( c. hitaande 1772 haa hitaande 76 );
- Koolaaɗo kuuɓal Nostell, to Yorkshir, wonande Sir Roland Winn (1766-1785);
- Kaɓirgal Blair, to Persiir, wonande laamɗo Atholl (1758);
- Suudu Wilton, wonande Henri, 10ɓo hooreejo leydi Pembroke ( c. hitaande 1759 haa hitaande 73 );
- Wonande fiyoowo filmo biyeteeɗo David Garrick, e nder wuro hee e nder galle mum to Hampton, to Middlesex ;
- Normanton Hall, Rutland e cuuɗi goɗɗi wonande Sir Gilbert Hiitkot (1768–78) tawi ina jeyaa heen njuɓɓudi wirwirnde laamɗo debbo, 1772 ;
- Suudu Harewood, to Yorkshire, wonande Edwin Lasel (1767-78);
- Newby Hall, to Yorkshire, wonande Wiliyam Weddell ( c. hitaande 1772 haa hitaande 76 );
- Temple Newsam, to Yorkshire, ngam Joomiraawo Irwin (1774);
- Suudu Paxton, Berwikshiir, Ecoppi, ngam suudu Ninian (1774-91);
- Burton Konstaabel, Yorkshire ngam Wiliyam Konstaabel (1768-79);
- Suudu Petworth, Sussex e cuuɗi goɗɗi wonande George Windham, 3ɓo hooreejo leydi Egremont (1777-79);
- Suudu Dumfries, Ayrshire, Ecoppi, ngam 5ɓo leydi Dumfries.

Galle mobelaaji Chippendale
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Diana e Minerva Komode, 1773, leɗɗe kaaƴe e leɗɗe eksootik, Suudu Dowla – Suudu Harewood
- Komodo ɓoornaade e moƴƴere tati, e darorɗe kitaale 1700, marquetry e dow leɗɗe satin e inɗe leɗɗe rose – Suudu deftere geese – Suudu Harewood
- Lelnde Dowla, 1773, leɗɗe cewɗe e gilɗi, damask silki, Suudu Lelnde – Suudu Harewood
- Miijo (gooto e ɗiɗo), c. 1778, leɗɗe gilɗi – Galle – Suudu Harewood
- Sekereteer, kitaale 1770, Suudu Dowla – Suudu Harewood
- Koɗorɗe, 1773, leɗɗe giltooje, Suudu Dowla – Suudu Harewood
- Jaaynde koltu, kitaale 1700 – Suudu Fuɗnaange – Suudu Harewood
- Koɗorɗe (gooto e suudu) ina waɗi nate Lascelles, kitaale 1700 – Suudu Naatgol – Suudu Harewood
- Komodo, kitaale 1700 – Suudu Fuɗnaange – Suudu Harewood
- Pedestal e urn (gooto e ɗiɗo), cakkital kitaale 1700, ngam huutoraade no warmer plateau – Suudu Nyaamdu Dowla – Suudu Harewood
- Tabalde Pier, iwdi mum anndaaka, e cellal Thomas Chippendale, c. 1771, leɗɗe roose e ormolu – Suudu Ñaamdu Dowla – Suudu Harewood
- Tabal piir (gooto e ɗiɗo) c. 1779, leɗɗe gilɗi e marbere e scagliola dow – Galle – Suudu Harewood
- Miijo (gooto e ɗiɗo), 1773, leɗɗe giltooje, Suudu Dowla – Suudu Harewood
- Koɗorɗe junngo, (gooto e set), c. 1771, leɗɗe, ɓaleeje Marok – Suudu Harewood
- Kabine, kitaale 1700, mahogany – Suudu Joomiraawo Harewood – Suudu Harewood
- Kabine Japon, (gooto e ɗiɗo) – Suudu Deftere Cinnamon – Suudu Harewood
- Lelnde Daawuuda Garrik, c. 1775, Leeso ngoo ustaama gila e ɗiɗo haa e gootel e kitaale 1860, jooni ko e nokku ina wiyee V&A Museum
- Biro Chippendale Sinuwaa en
- Chippendale Sinuwaa (mahdi) ngam defte mahdi ɗe Chippendale waɗi
- Fedde Chippendale
- Tomaas Elfe
- Doggol diisneteeɓe mobelaaji.mw-parser-output .reflist{margin-bottom:0.5em;list-style-type:decimal}@media screen{.mw-parser-output .reflist{font-size:90%}}.mw-parser-output .reflist .references{font-size:100%;margin-bottom:0;list-style-type:inherit}.mw-parser-output .reflist-columns-2{column-width:30em}.mw-parser-output .reflist-columns-3{column-width:25em}.mw-parser-output .reflist-columns{margin-top:0.3em}.mw-parser-output .reflist-columns ol{margin-top:0}.mw-parser-output .reflist-columns li{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .reflist-upper-alpha{list-style-type:upper-alpha}.mw-parser-output .reflist-upper-roman{list-style-type:upper-roman}.mw-parser-output .reflist-lower-alpha{list-style-type:lower-alpha}.mw-parser-output .reflist-lower-greek{list-style-type:lower-greek}.mw-parser-output .reflist-lower-roman{list-style-type:lower-roman}
Jokkondire yaajɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- . The standard work
- The Chippendale Society.
- What the Chippendale Furniture is and How to Identify It, Architect Anton Giuroiu, Architecture lab, Ion Mincu University of Architecture and Urbanism, Bucharest, Romania.
- Thomas Chippendale – The Legend!, Collecting 20th century.
- Gentleman and Cabinet Maker's Director, 1st ed., 1754 – the University of Wisconsin's Digital Library for the Decorative Arts and Material Culture.