Tope Alabi
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Tope Alabi |
| Sooma | Tope Alabi |
| Innde | Tope |
| Innde ɓesngu | Alabi |
| Ɗuubi daygo | 27 Yarkomaa 1970 |
| Ɗoforde | Ogun |
| Ɗemngal | Yarbankoore |
| Wolde | Inngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | composer, aktoji, gospel singer |
| Janngi to | polytechnic |
| Hair color | black hair |
| Eye color | brown |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.topealabi.com/ |
| Personal pronoun | L484 |
Tope Alabi ListenR(jibinaa ko 27 lewru Oktoobar 1970) ko jimoowo linjiila, jimoowo jimɗi filmuuji e fijoowo. O anndiraama kadi Ore ti o common e Agbo Jesu. ina waawi siforeede no gooto e pacesetters soundtracks e nder filmuuji Yoruba e o waɗii ko ina tolnoo e 350 soundtracks limtaaɗi e innde makko haa hannde. Tope Alabi heɓi Dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe to Politeknik Ibadan, caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1990, o golliima e NTA (Njuɓɓudi Teleeji Niiseer) to Ibadan. O fuɗɗii yimde ko e cukaagu makko, nde o naati e fedde nde e nder Egliis katolik nokku makko, tawi omo yahra e duuɓi jeeɗiɗi. Tope ina jogii mbaawka feewnude beɗi aadaaji e jamaanu ceertuɗi. O waɗiino e yaltini jimɗi keewɗi e couple e slangs Kerecee’en ɗi mbaɗti mo seertude.[1][2][3][4][5]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tope Alabi jibinaa ko to diiwaan Lagos, leydi Najeriya, e nder galle yimɓe njeeɗiɗo. O ummorii ko Yewa to diiwaan Ogun. Alabi heɓi yiɗde jimɗi gila omo famɗi, omo tawtoree jimɗi eklesiya makko, omo yima e nder kewuuji duɗal. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Oba Akinyele Memorial to Ibadan, diiwaan Oyo, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik hirnaange, hade makko yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Ibadan, ɗo o janngi jokkondiral hakkunde yimɓe, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1990 .
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tope Alabi fuɗɗi kuugal maako nder fijirle Naajeeriya nder kitaale 1990, o huwi bana fijoowo e yimoowo haa kawtal fijooji Jesters International. E nder ooɗoo sahaa, o ƴelliti karallaagal makko e peewnugol jimɗi filmuuji, binndol, e waɗde jimɗi filmuuji ɗemngal Yoruba. Waawde makko waɗde jimɗi cemmbinɗi ruuhu, keewɗi hawrude e tinndi Yoruba e janngirɗe Kerecee’en, addani mo anndireede e nder dingiral hee. E hitaande 2000, Alabi yaltini albom mum gadano, Ore ti o Common (Favor mo meeɗaa yiyeede), mo heɓi weltaare mawnde, o tabitini mo no naalanke mawɗo e nder leydi Najeriya. Nafoore ndee albom rewi heen ko yaltinɗe goɗɗe maantiniiɗe, ko wayi no Agbara Nla (2001), Angeli Mi (2007), e Eey e Aamiin (2018). Jimi maako, ɗi keewi waɗeede e ɗemngal Yoruba e Engele, ina teeŋtina tiitooɗe iimanaagal, dewal, e naatgol Alla.
Style e batte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gimɗi Tope Alabi ina maantiniri mbaawka mum keeriiɗo e hawrude e geɗe gimi Yoruba gaadanteeje, ko wayi no jimɗi leñol e daartol, e gimi linjiila e dewal jamaanu. O anndaa ko e daande makko doole e luggiɗde ruuhu e nder jimɗi makko. Gimɗi Alabi ɗon mari nafuuda nder fijirle finaa-tawaa e diinaaji ɗi ɗon ƴama yimɓe Naajeeriya, nden o waɗi kuugal mawngal nder anndingo gimi linjiila Yoruba haa yaasi Naajeeriya.
Semmbe makko ina yaaji haa eklesiyaaji e renndooji jimɗi linjiila, ɗo o hiisetee wonde jannginoowo naalankooɓe linjiila heewɓe ummoriiɓe yeeso. O anndiraama kadi ngam dewal maako, ngal ɗon nodda yimɓe ɗuuɗɓe nder Naajeeriya e nder duniyaaru fuu.
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tope Alabi ina resndi Soji Alabi, peewnoowo jimɗi makko. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe tato.
Alabi ina anndaa e ruuhu mum luggiɗiiɗo, ina heewi renndinde diine mum Kerecee’en e nder jimɗi mum e peeñgol mum e nder jamaanu. Seedaaku maako e darnde maako ngam sankitingo linjiila hokki mo innde no ardotooɗo ruuhu nder ummaatoore gimi linjiila.
Luural
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2021, Tope Alabi fotnoo ko ñiŋeede sabu ko o haali ko fayti e jimɗi linjiila lolluɗi, "Oniduro Mi", ɗi naalanke gooto biyeteeɗo Adeyinka Alaseyori winndi. Haala Alabi ka yiytaa ko no ƴattooje jimɗi ɗii nii, ɗum addani yimɓe fof ƴattaade yiɗɓe e wallitooɓe naalankooɓe ɗiɗo ɓee. Luural ngal waɗi jeewte ko faati e firooji jimɗi linjiila e sifaa inɗe diineeji e ɗemngal Yoruba. Alabi ɓaawo man laɓɓini haalaaji maako nden o teddini teddungal maako dow yimooɓe linjiila woɓɓe, o ɗon nodda kawtal nder rento yimooɓe linjiila.
Diskogaraafi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alkule solo
•Ore ti o ko heewi (2001)
•Yiwe Eri (2003)
Agbara Re Ni (2005)
•Agbara Olorun (2006)
•Anjeli mi (2007)
•Kokoro igbala (2008)
•Kabiyosi (2010)
•Moriyanu
•Ɓooygol (2011)
•Alagbara (2012)
•Ɓooygol (2013)
•Oruko tuntun (2015)
•Omo Yeesu (2017)
•Eey & Aamiin (2018)
•Ruuhu Annoore (e TY Bello) (2019)
•Olorun nbe funmi (iseoluwa)
•Lowo olorun loowa (2020)
•So wonaa tawa aɗa barkinii kam (2022)
•Eda Igbowo (2023)
•Oluwa Ni: Dewal gonngal e hoore mum (2024)
•Koni (2024)
Njeenaaje e njeenaari
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]•Tope Alabi heɓii njeenaaje keewɗe ngam darnde makko e jimɗi gospel, ina jeyaa heen:
•Naalanke Gospel mo hitaande nde'e nder fijirde fijirle lesdi Naajeeriya
•Musiɗɗo Linjiila ɓurɗo moƴƴude e njeenaaje jimɗi wuro yimɓe
•Njeenaari keeriindi ngam darnde makko e jimɗi linjiila Yoruba
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Shepherd, John; Laing, Dave (2003). Continuum encyclopedia of popular music of the world, Volumes 3–7. Continuum. p. 171. ISBN 978-0-8264-7436-0.
- ↑ Adeyemi, S. T. (2004). "The Culture Specific Application of Sound in Nigerian Video Movies". Nigerian Music Review. University of Ife. 5: 51–61. ISSN 1116-428X. OCLC 5386079.
- ↑ Adebayo, Bose (26 July 2008). "I Was in Labour for Four Days for My Second Baby-Tope Alabi". Vanguard. Retrieved 19 October 2009.
- ↑ "Biography". Tope Alabi. Retrieved 6 December 2010.
- ↑ "Listen: "Logan Ti Ode" by Tope Alabi Featuring Ty Bello". guardian.ng. 31 October 2018. Retrieved 22 March 2019.