Topeng dances
Toping (gila e Balise: ᬢᭀᬧ Sif; Jankusa: ꦠꦴcom ꦺ ꦺ, romanize: top; Sundanse: x́́) ko mbaadi mawndi e nder jimɗi Indoneesi ɗi jimɗi Indoneesi ɗi jimɗi Indoneesi ɗi ngalaa mask walla ko ɓuri heewde e ko ɓuri heewde e mask ina firta aada nate jowitiiɗe e laamɓe fabled, jaambaarooji, e miijooji, ina njahda e pijirlooji walla e kuutorɗe goɗɗe gaadanteeje. Daande Toping ko jimɗi Indoneesi tippudi, baawɗi taweede e diiwanuuji ceertuɗi e nder leydi Indoneesi. Toping dance ina jogii sifaa mawɗo mo yimooɓe ɓee kuutortoo masiŋaaji ngam suɗaade jeese mum en. Danngal ngal heewi ko yimoowo gooto walla fedde yimooɓe.
Toping ina huutoree no feewi e nder jimɗi jeyaaɗi e kewuuji gaadanteeji walla retelling daartol ɓooyngol ummoraade e taaniraaɓe. Ina sikkaa wonde toping ina jokkondiri no feewi e ruuhuuji maamiraaɓe, ɗi nganndu-ɗaa ko firooji laamɓe. E nder won e leƴƴi, toping ina jokki e ƴellitde golle naalankaagal e aadaaji ceertuɗe ñalnde kala. Daande Toping ko jimɗi keewɗi maandeeji baɗɗi faayiida ɗi jamaanu nguu foti faamde. Ɗee maandeeji ina njahda e kalaaji masiŋaaji ɗii, e kollirɗe masiŋaaji ɗii, e jimɗi jokkondirɗi ɗii. Maanaa ko yettinaa ina waawi wonde e mbaadi nafooje ardaade, yiɗde, hakkille, e woɗɓe heewɓe hollirɓe rewrude e medium dille danndorɗe.
E hitaande 2010, Sirebon Toping mo Sirebon, Java worgo anndaa ko e ndonu pinal leydi Indoneesi mo ministeer jaŋde e pinal Indoneesi.
Etimoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Helmere toping ndee ko helmere Javanese "mask" walla "darnde-drama huutortooɗo mask". E nder kelme Javane e Indoneesi hannde ɗee, tari toping walla "topeng dance" ko jimɗi walla jimɗi-drama kuutortooɗi mask.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Womre mask Indoneesi ina adii batte Hindu-Buddhist. Leƴƴi Indoneesi asliiji ina mbaɗa haa jooni jimɗi maskeeji ngam hollirde tagoore, hono jimɗi Hudoq ɗi leñol Dayak en Kalimantan, walla ngam hollirde ruuhuuji taaniraaɓe. Nde diine hindu ari e nder duunde he, defte Ramayana e Mahabharata puɗɗii waɗeede e jimɗi maskeeji.
Winndannde ɓurnde ɓooyde anndaande ko faati e jimɗi Topeng ko e teeminannde jeenayaɓere. Hedde hitaande 840 caggal jibineede Iisaa binndi Java (Kawi) ɓooyɗi ina wiyee Binndi Jaha ɗi Maharaja Sri Lokapala yaltini ina mbaɗi Laamu Medang to Java hakkundeejo ina ciftora sifaaji tati waɗooɓe ɗum en : atapukan, aringgit, e abanol. Atapukan firti ko yeewtere mask, Aringgit firti ko yeewtere pucci Wayang, abanol firti ko naalankaagal jokkere enɗam.
E binndol Candi Perot (850 caggal Iisaa), konngol « manapel » ngol winndaa ko e konngol « tapuk » walla « tapel » firti ko mask. E binndol Bebetin (896 caggal Iisaa) ina waɗi helmere "patapukan" firti ko fedde mask. E nder binndol Mantiasih (904 caggal Iisaa) ina woodi helmere "matapukan" e "manapukan" firti ko ɗe njokkondiri e hollirde diraama masɗe.
Daartol ɓurngol lollude e jimɗi topeng, kono, ummorii ko e cirkooji Panji Java ƴellitiiɗi e nokku hee, tuugiiɗi e daartol e giɗli laamɗo Panji e laamɗo debbo Chandra Kirana, baɗaaɗi e laamu Kadiri e teeminannde 12ɓiire.
Gooto e binndanɗe gadane binndaaɗe e jimɗi topeng ina tawee kadi e jimɗi Nagarakretagama ɗi teeminannde 14ɓiire, ɗi cifotoo ko laamɗo Hayam Wuruk mo Majapahit — ɓoorniiɗo mask kaŋŋe — ko jimoowo topeng timmuɗo. Wamre topeng hannde ndee ummii ko e teeminannde 15ɓiire to Java e Bali ɗo nde heddii ina heewi, kono nde tawetee kadi ko e duuɗe Indoneesi goɗɗe — ko wayi no Madura (sara Java fuɗnaange). Wamre e mbaadiiji topeng keewɗi ƴellitii e nokkuuji keewɗi e nder duunde Indoneesi, teeŋti noon e Cirebon, Yogyakarta, Malang, e Bali. Teknik topeng ƴellitiiɗo no feewi oo, hannde ina janngee e duɗe jaaɓi haaɗtirde Orop e Amerik.
Feereeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Topeng Baali
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina sikkaa wonde huutoraade masiŋaaji ina jokkondiri e diine taaniraaɓe, tawi ina cikkatnoo ko yimooɓe ngoni firooji laamɓe. Koolol Topeng ina uddita e mbaydiiji masiŋaaji ɗi kaalataa, ɗi mbaawataa jokkondirde e daartol ngol waɗata ngol. Ɗeeɗoo masiŋaaji gaadanteeji ina keewi wonde Topeng Manis (jaambaaro laaɓtuɗo), Topeng Kras (jikku konu, doolnuɗo), e Topeng Tua (gorko mawɗo baawɗo ƴattaade e yaltinde jamaanu).
Daartol ngol ina haalee e penasar, feccere mask mo jawdaani, baawɗo haalde laaɓɗo. E nder fedde topeng, ina heewi wonde penasaruuji ɗiɗi ina ndokka miijooji ɗiɗi. Koolol ngol ina wayloo hakkunde haalooɓe e haalooɓe, ina waawi kadi waɗde heen jimɗi e hareeji kam e batte keertiiɗe (waktuuji goɗɗi ko gamelan rokkata ɗum). Ko famɗi fof sahaa fof ina ɓuuɓna ɗum e mbaydiiji komisariyaaji ina naatna miijooji mum en. Haalooɓe e jikkuuji komik ina keewi bonnude kuule hirnaange daartol, tawa ina mbaɗa heen geɗe jooni walla jeewte nokkuuje ngam heɓde jaleeɗe.
E nder topeng, ina woodi eɓɓoore anniya ngam naatde e geɗe keewɗe, sahaa e sahaa fof luurondirɗe, e nder nguurndam aadee : ko selli e ko sellaani, ŋarɗugol e bonngol, laaɓtungol e karikatur. Sifaa e ƴeewndo laaɓtungo topeng pajegan, woni sifaa topeng neɗɗo gooto, ina tawee e deftere Masked Performance nde John Emigh, jannginoowo tiyaataar hirnaange, wonti waɗoowo topeng Bali.
Won e limooje to Topeng Bali
Topeng banjaraaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Topeng oo kadi ina noddira topeng barikin ummoriiɗo Kalimantan worgo.
Topeng Batak
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki][ikon]
Ndee feccere ko meere. Aɗa waawi wallude e ɓeydude heen. (Desammbar 2020)
Won limooje e nder Topeng Batak
Topeng Betawi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Womre topeng betawi
Winndannde mawnde: Wamre mask Betawi
Wamre mask Betawi walla tari topeng Betawi ko jimɗi-fijirlooji leñol Betawi en to Jakarta, Indoneesi.Ngolɗoo jimɗi-fijirlooji ina hawri e jimɗi, jimɗi, bebodoran (komedi) e lakon (fijooji). Wamre mask Betawi hollirta ko tiitoonde nguurndam renndo Betawi nde hollirta ko e mbaadi wamre e dingiral. Ina wiyee jimɗi mask sabu jimɗi ɗii ina kuutoroo topeng (mask) e nder jimɗi ɗii kadi Betawi en ina cikkatnoo wonde topeng ina jogii doole maagiyaŋkooje.
Sundaan & Sirebon (Java hirnaange) topeng
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Winndannde mawnde: Wamre mask Cirebonese
Wamre topeng Cirebon ko fannu naalankaagal ɓiɓɓe leydi Cirebon to Java, ina jeyaa heen Indramayu e Jatibarang, Java hirnaange, e Brebes, Java hakkundeejo. Feere ina heewi e jimɗi mask Cirebon, to bannge mbaydi jimɗi e daartol jogorngol yettineede. Wamre mask ina waawi waɗeede e jimɗi solo walla ina waawi waɗeede e yimɓe heewɓe. Dimngal juuɗe e ɓalli belngal, e yahdu jimɗi ɓurndi heewde e jimɗi e fijirde, ko maandeeji mbaydi naalankaagal. Womre mask Cirebon ina waawi hollirde daartol laamɗo Panji ummoriiɗo Java fuɗnaange teeminannde 15ɓiire, walla daartol Majapahit goɗɗo. Topeng Klana Kencana Wungu ko jimɗi mask Cirebon e mbaadi mask Parahyangan holliroowo daartol laamɗo debbo biyeteeɗo Kencana Wungu mo Majapahit mo laamɗo biyeteeɗo Minak Jingga mo Blambangan riiwti ɗum. Womre topeng kandaga Sunda ina nanndi e topeng Cirebon, ɗo womooɓe ɓee ɓoornotoo masiŋaaji boɗeeji e kosam.
Won e limooje to Topeng Cirebon
Topeng Dayak
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Winndannde mawnde: Hudoq
Hudoq ko jimɗi maskuuji baɗeteeɗi e nder juulde yettoode ndema Erau nde leƴƴi tokoosi keewɗi e nder leñol Dayak e nder diiwaan Kalimantan fuɗnaange, Indoneesi. Pinal e golle Hudoq ko jeyaaɓe e yimɓe Dayak en e nder diiwaan Fuɗnaange Kalimantan.
Won e limooje e nder Topeng Dayak
Topeng Java
Topeng Malangan
To Java Fuɗnaange, jimɗi topeng ina wiyee wayang gedog, ko ɗum woni naalankaagal ɓurngal anndeede ummoraade e diiwaan Malang to Java Fuɗnaange. Pijirlooji Wayang gedog ina mbaɗi tiitooɗe ummoraade e daartol cirƴam Panji ummoraade e laamu Janggala, e pijirlooji ɗii ina ɓoornoo masiŋaaji anndiraaɗi wayang topeng walla wayang gedog. Konngol gedog ummii ko e kedok ko wayi no topeng, firti ko "mask".
Ɗeeɗoo golle ina tuugnii e daartol giɗli ko fayti e laamɗo debbo biyeteeɗo Candra Kirana mo Kediri e Raden Panji Asmarabangun, laamɗo debbo biyeteeɗo Janggala. Candra Kirana ko jibinannde Dewi Ratih (laamɗo giɗli hindu en) e Panji ko jibinannde Kamajaya (laamɗo giɗli hindu en). Daartol Kirana ngol rokkaama tiitoonde Smaradahana ("Yiite giɗli"). E joofnirde daartol caɗtungol ngol ɓe ndarni dewgal, ɓe ndañi ɓiɗɗo gorko ina wiyee Raja Putra.
Won limooje e nder Topeng Malang
Topeng Surakartan
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Topeng (maskuuji dance) Balinaaɓe ceertuɗi to Taman Mini Indoneesi Indah.
Topeng ñaawirdu Sunnate Surakarta ina nanndi e mbaydi e tiitoonde mbaydiiji Yogyakarta. Ceertugol ina yiyee e karallaagal masiŋaaji ; gaasa yeeso ina hollira gaasa walla fiɓnde, tawi noon style Yogyakarta ina huutoroo pentiir ɓaleejo. Ko noon kadi e Yogyakarta, topeng punakawan (jester) Sukarta ina heewi huutoraade feccere mask mo alaa jawdi.
Yogakartan topeng
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder aadaaji Yogyakarta, jimɗi mask ina njeyaa e jimɗi wayang wong. Sultan Hamengkubuwono I (1755–1792) winndi ɗum, tagi ɗum, won jikkuuji ko wayi no wanara (waɗi) e denawa (mawɗo) e nder Ramayana e Mahabharata ina kuutoroo masiŋaaji, tawi noon konu e laamɓe rewɓe ɓoornaaki masiŋaaji. Punakawan (jester) ina waawi huutoraade feccere mask (mask mo alaa jawdi) ngam waawde haalde e dow wellitaare e laaɓal. Ko teskini ɗoo, ko mustaas oo pentiraa ko ɓaleejo. Wamre Topeng Klono Alus, Topeng Klono Gagah, e Womre Topeng Putri Kenakawulan ko jimɗi kiiɗɗi ɗi Yogyakarta ƴetti e daartol Raden Panji ummoraade e ndonu Majapahit e teeminannde 15ɓiire. Ko jimɗi masiŋaaji ƴettaaɗi e daartol Mahabharata.
Galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Won e Yeruuji goɗɗi e jimɗi Topeng e nder leydi Indoneesi
Won e yeruuji Topeng to Indoneesi
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]icon Portal tiyaataar
bannge portal Indoneesi
Wamre barong
Bedhaya
Wamre leydi Indoneesi
Wamre Bali
Wamre Java