Toyin Ajao
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Toyin |
| Innde ɓesngu | Ajao |
| Ɗuubi daygo | 13 Morso 1978 |
| Ɗoforde | Ikirun |
| Wolde | Inngilisjo, Yarbankoore |
| Sana'aji | women's rights activist, The Practitioner |
| Janngi to | King's College London, University of Pretoria, Obafemi Awolowo University |
| Personal pronoun | L484 |
Toyin Ajao Listen R (jibinaa ko ñalnde 13 sulyee 1978) ko ganndo Naajeeriya, daraniiɗo haɓaade rewɓe, e wiɗtoowo-gollirɗo cellal mo golle mum ɓuri tiiɗde ko e cellal moƴƴitingol, waylude fitinaaji, e laabi Afro-feministe ngam waylude renndo. Ko kanko sosi Ìmọ́lẹ̀ of Afrika Center (ìAfrika), fedde nde wonaa laamuyankoore, gollotoonde e wellitaare renndooji Afriknaaɓe marginaali, tawa ina huutoroo caɗeele hakkunde yontaaji e renndooji rewrude e jokkondire hakkunde laabi cellal koɗdigal e jamaanu. [1]
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ajao jibinaa ko to Ikirun, to diiwaan Osun e hitaande 1978, o heɓi doktoraa makko e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pretoria, o woni ko e ƴellitde mbayliigu fitinaaji e New Media. O heɓi MA e nder hare, kisal, e ƴellitaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College to Londres [1] [2] e B.Sc e hiisa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo . [1]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ajao intersects Afro-feminism, healing justice, Ubuntu philosophy, critical consciousness, conflict transformation, and neuroscience in her restorative healing work within civil society, queer and feminist spaces in Africa. She was named one of the “10 African scholars to watch” in 2024 by The Africa Report[2] alongside Simukai Chigudu, and Naminata Diabate. The University of Exeter also recognised her as an “Inspirational Black Scholar” alongside Audre Lorde and Kimberlé Crenshaw during Black History Month in 2024.[3]
Ajao ko janngoowo e wiɗto to duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde King's College to Londres. Hakkille makko e rewɓe ina yeewtida e hakkeeji rewɓe, jojjanɗe aadee, e karallaagal, kam e ardorde rewɓe. O golliima e pelle ko wayi no Fedde Doole Karallaagal Rewɓe (W.TEC) e o winndi e lowre makko ko fayti e geɗe ŋakkeende potal rewɓe e worɓe, tooñanngeeji njuɓɓudi, e geɗe rewɓe e nder renndooji baabiraaɓe, o heɓi njeenaaje ɗiɗi winndereyankooje, ina heen njeenaari BlogHer ] 2 International Activist Award, 2012
Wiɗtooji makko njaltinaama e jaayɗe Routledge, Palgrave, MacMillan, Matatu, Kujenga Amani, e nder Fedde Ƴellitaare Rewɓe Afrik, jowitiiɗe e tiitooɗe ko wayi no waylude luural, jaayndeyaagal ɓiɗɓe leydi, golle dijital, politik cellal hakkille, hakkeeji LGBTQ+ e nder Afrik e wellitaare renndo.
O sosi Ìmọ́lẹ̀ of Afrika Center (ìAfrika) e hitaande 2020, ɗo o ardii eɓɓooji baɗɗi aadaaji cellal e gannde taaniraaɓe e peeje moƴƴitingol jamaanu ngam haɓaade baasal hakkunde yontaaji e semmbinde muñal renndo. O jokkondirii e gollal (activisme) e jaŋde (academia) e jokkondirde e gannde koɗki, e Afro-feminism, e mahngo jam, e sellinde nuunɗal. [1]
Binndanɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- #EndSARS yuɓɓinde: Janngirɗe e fartaŋŋeeji ngam laamu Naajeeriya yeeso . Karallaagal kesal, woote e kampaañ e nder Afrik ko Duncan Omanga, Admire Mare, e Pamela Mainye njuɓɓini. Routledge: Londre e New York, 2024: 191-209.
- Batte karallaagal Ushahidi ɗe ngonaa fitinaaji e nder fitinaaji caggal wooteeji leydi Keñiya e hitaande 2008 . Sukaaɓe e ŋakkeende fitinaaji e nder Afrik ɓuuɓɗo, ko Akin Iwilade e Tarila Marclint Ebiede njuɓɓini. Siwis, hitaande 2022: 163-188.
- Fundamentalism diinaaji e taariihaaji limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal njiimaandi nder Naajeeriya . Eɓɓoore Eɓɓaande ngam Potal Hakkeeji (TIERs) e Jaŋde no Vaccin (EVA), e ballal Fonds Philanthropique Wellspring. Ko ɗum huunde nde Chioma Ogwuegbu e Lidiya Ogundare mbinndi, 2022. PDF
- Jaayndeyaagal ɓiɓɓe leydi e waylo-waylo fitinaaji: Yiylaade no ɓiɓɓe leydi ndii mbaylirta e nder dijital e nder caɗeele politik e nder leydi Keñiya . E nder deftere Routledge ngam janngude ko fayti e jaayɗe e jokkondiral Afrik, nde Winston Mano e Viola C Milton mbinndi. Routledge: Londre e New York, 2021: 155-165.
- Normalizing Haajuuji Cellal Hakkille nder Naajeeriya: Noddaango . Duɗal jaaɓi-haaɗtirde laamɗo, London, 2022.
- Matriks cellal wellitaare hakkille e ɓernde ardiinde rewɓe Afrik . E nder AWDF cellal hakkille e wellitaare ɓernde ganndal, AWDF bayyinaango, 2021.
- Siber-shutdown Zimbaabwee : ko kuulal faggudu ngal alaa ko nafata walla ko ngalɗoo laawol politik ? 2019, Kujenga Amani, Goomu wiɗto ganndal renndo.
- Jaayndeeji ɓiɓɓe leydi e waylo-waylo luural e nder Afrik : Jaabawol Ushahidi e fitinaaji caggal wooteeji 2008 to Keña. 2017. Winndi e Doktoor Cori Wielenga e nder defte e jaayndeeji Matatu Brill to internet, Jannde Afrik, deftere 49, tonngoode 2, kelle 467 – 486.
- #FeesMustFall Uprising 2015 : Fuɗɗoode Agency Sukaaɓe e nder seppooji ɓurɗi mawnude e nder Afrik worgo caggal Apartaayd. 2016, Kujenga Amani, Goomu wiɗto ganndal renndo.
- Ushahidi Crowdsourcing Platform : Laawol gonngol e yimɓe ngam waylude fitinaaji e nder leydi Keñiya . 2014, Kujenga Amani, Goomu wiɗto ganndal renndo.
- Boko Haram e ngonka ka haani ngam waylude fitinaaji ɗi ndartaaki e nder leydi Najeriya . 2014, e nder binndanɗe Fedde Jannde Afrik, Pambazuka, e Jaayndeeji Saharaa e nder internet.
- Ko woni batte kisal aadee e sariya haɓaade gaynaako e nder leydi Naajeeriya . 2014, e nder binndanɗe gonɗe e internet ɗe Strife, Pambazuka, e Sahara.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Funmi Olonisakin – Gardiiɗo sosɗo ALC e ganndo ardorde e mahngo jam e nder Afrik
- Fatima Akilu – Annduɗo hakkiilo lesdi Naajeeriya, o ɗon mari haaje hakkiilo dow ko laarani cellal hakkiilo e haɓugo bee ɓilla kalluɗum
- Bisi Adeleye-Fayemi – Koolaaɗo kuuɓal rewɓe, binndoowo, kadi gooto e sosɓe AWDF
- Prentis Hemphill – Winndiyanke, golloowo ɓanndu, e golloowo nuunɗal sellinoowo
- Cara Page – Yuɓɓinoowo Ameriknaajo e golloowo pinal e sellinde nuunɗal
- Naminata Diabate – Ganndo binndol Afrik e ganndal jinnaaɓe
- Awino Okech – jannginoowo ko faati e rewɓe e kisal to duɗal jaaɓi haaɗtirde SOAS