Tshikapa
| Lesdi | Konngo (Ndenndaandi Demokaraasiyankeeri Konngo) |
|---|---|
| Lamorde | Kasai Province |
| Nder laamoore | Kasai Province |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 6°25′0″S 20°48′0″E |

| Lesdi | Konngo (Ndenndaandi Demokaraasiyankeeri Konngo) |
|---|---|
| Lamorde | Kasai Province |
| Nder laamoore | Kasai Province |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 6°25′0″S 20°48′0″E |

Tshikapa woni laamorde diiwaan Kasaï e nder leydi Konngo. Wuro ngoo woni ko 60 km (37 mi) to fuɗnaange keeri Angalteer e 189 km (117 mi) hirnaange Kananga to nokku ɗo maayo Tshikapa e Kasai kawri. E wiyde binndanɗe bayyinaaɗe e defterdu duɗal jaaɓi haaɗtirde Utrecht, yimɓe wuro ngoo ɓeydiima gila e 38 900 e hitaande 1970 haa 180 900 e hitaande dubi alif 1994. Kono tan, hareeji Konngo e murto Kamwina Nsapu ngaddi ɓuuɓri e nder leydi hee, tawi hoɗɓe heewɓe ina ngondi e caɗeele e nder leydi hee. Rewindaade yimɓe winndere ndee ina hiisi wonde e hitaande 2025, yimɓe Tshikapa e wuro mum ina tolnoo e 1 185 920 neɗɗo.[1]
Tshikapa
Laamorde diiwaan e wuro
Wuro Tshikapa[2]
Yiyngo dow Tshikapa
Yiyngo dow Tshikapa
Tshikapa woni ko e leydi Konngo
Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi
Koolaaɗo kuuɓal: 6°25′ Fuɗnaange 20°48′ Fuɗnaange
Lesdi
Ndenndaandi Konngo Demokaraasi
Lamorde
Kasaï
Darnde wuro
2003
Inniraa ko caggal
Maayo Tshikapa
Kominaaji
Dibumba I, Dibumba II, Kanzala, Mabondo, Mbumba
Ngomna
• Meer
Faustin Lumuluabo
Baabal
• Berni
38 km2 (15 km2)
Toowgol
485 m (1 591 meeteer)
Yimɓe (limto 2016)
• Berni
732 000
• Denndaangal wuro
000/km2 (50 000/km2)
• Berniwol
267 462
Waktu
UTC+2 (waktu hakkundeejo Afrik)
Wakati
Aw
Tshikapa ko nokku njulaagu kaaƴe gila nde sosaa e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. Wuro ngo sosaa ko Forminière, fedde njulaagu Amerik/Belsik yiytunde diamant sara ooɗoo nokku e fuɗɗoode kitaale 1900.
Wuro ngo ina huutoree e Aeroport Tshikapa. Ko njulaagu diamant woni ko ɓuri heewde e ngalu wuro ngoo[citation needed]. Ɗum fof e wayde noon, ko miskineeɓe, laabi ɗii ina pamɗi.
Ko woni e mum
Tariya
windugo
Tshikapa sosaa ko e fuɗɗoode kitaale 1900, ko fedde njulaagu Amerik e Belsik wiyeteende Forminière. Wuro ngo mawni no feewi sabu wolde Konngo adannde, jooni noon ina waɗi yimɓe heewɓe e nder leydi ndii. E lewru abriil 2020, pont N1 Highway mo duuɓi 78 yani e maayo Kasai, addani jolngo e faggudu diiwaan oo taƴondiral mawngal.
Tawreta
windugo
Wuro ngo woni ko e nokku ɗo maayo Tshikapa e Kasai kawri e kawral laabi mawɗi R706 e N01. Wuro ngo ina waɗi ko ɓuri heewde e cuuɗi 1 e 2 cuuɗi loope ɗi njamndi mboɗeeri tawi ko core wuro ngo to bannge worgo maayo ngoo ina waɗi won cuuɗi jogiiɗi cuuɗi ɓeydaaɗi. Ponto ɗiɗaɓo taƴoowo maayo Kasai to fuɗnaange ŋorol ngol mahaa ko e hitaande 2014. Ina woodi nokku ɗo ndiyam ɓuuɓɗam woni e hakkunde to nokku ɗo laabi mawɗi R706 e N01 kawri. Aeroport Tshikapa woni ko e daande maayo hakkunde wuro ngo. Wuro ngo ina waɗi 67 duɗal leslesal e 36 duɗal hakkundeewal.
Ponto maayo Kasai keso to Tshikapa
Haa e hitaande 2014, wuro Tshikapa ina jogii opitaaluuji 3, oteluuji 15, Institut Regional jeegom, ñaawirde wootere, galle laamorɗo gooto, biro nokkuure banke mawɗo gooto e nokku ɗo ndiyam ɓuuɓnata ɗoo. Gaa gaa Tshikapa, ko ɗiɗi tan e nder luumooji jeegom duumiiɗi ɗii limtaa[laɓɓinde] e laabi ɗiɗi gadani ɗii e nder wuro ngoo. Ko ɓuri heewde e luumooji e nder wuro ngo ina ŋakki kaɓirɗe njulaagu baɗɗe faayiida sabu ko ɓuri heewde e geɗe ɗee ina kollitee e leydi walla e nder cuuɗi njulaagu. Laawol hakkunde Batshamba e Tshikapa ngol moƴƴinaama hakkunde 2012 e 2019 ngam hokkude laawol ɓurngol kisal e nder wuro ngo.
Tshikapa ina jogii dingiral fuku koyɗe ɗiɗi, heen gootal woni ko bannge worgo maayo Tshikapa ina wiyee dingiral Dibumba e ngalɗoo dingiral fuɗnaange maayo ina wiyee dingiral Kanzala. Wuro ngoo woni ko 125 km to fuɗnaange keerol Angalteer to Dundo. Kabodi woni wuro ɓurngo ɓadaade fuɗnaange, Sami to fuɗnaange, Katshongo to hirnaange e Mutena to worgo.
Sigga windugo Golle faggudu ɓurɗe teeŋtude ko ndema e njulaagu diamant e nder diiwaan Kasai. Tshikapa woni wuro tan e nder diiwaan hee jogiingo golle njuɓɓudi. Wuro ngo ina famɗi ɗo heɓata kuuraa, gaas e ndiyam laaɓɗam njareteeɗam.
Wakati windugo Tshikapa ina jogii weeyo ɓuuɓngo (Köppen Aw), ko wayi no weeyo hirnaange Konngo, e sahaa yooro naatoowo e lewru suwee e sulyee e sahaa ɓuuɓɗo juutɗo hay so wonaa tiiɗɗo tuggi lewru suwee haa lewru mee.
Dowlaaji weeyo wonande Tshikapa
Lewru Jan Feb Mar Abriil Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande
Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 29
(85) 29
(85) 30
(86) 30
(86) 31
(87) 31
(88) 29
(85) 30
(86) 29
(85) 29
(85) 29
(85) 29
(84) 30
(86)
Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 20
(68) 20
(68) 20
(68) 20
(68) 20
(68) 18
(64) 17
(63) 19
(66) 19
(67) 20
(68) 20
(68) 20
(68) 19
(67)
Hakindo toɓo mm (innde) 120
(4,7) 110
(4,5) 190
(7,3) 150
(6,1) 81
(3.2) 13
(0,5) 18
(0,7) 51
(2) 120
(4,6) 150
(5,8) 230
(9,2) 210
(8,1) ko 1 443
(56,7)
Iwdi: Base weeyo.
Galle
windugo
Luumo Naatgol.
Luumo Naatgol.
Opitaal jokkorgal.
Opitaal jokkorgal.
Eklesiya Sen Andre.
Eklesiya Sen Andre.
Eklesiya St Vincent de Paul.
San Vinsent de Pool Ch