Tubeteika
A tubeteika (Tajik: тоқӣ, Tajik: тӯппӣ to Fuɗnaange Tajikistaan, Usbek: doʻppi / дўппи, Kasakh: төбетей, тақия, Kirgis: тебетей, суусар тумак, Tataar: түбэтай; Riisi: tütebet, romaani: I [tjʉbjɪˈtjeɪ̯kə] C) ko helmere Riisi ngam sifaaji keewɗi ceertuɗi e kaɓirɗe Turki gaadanteeje. Tubeteika ina ɓoornee hannde to Tajikistaan, Kasakstan, Kirgisistan, e Usbekistaan, kam e nokkuuji ɗo juulɓe ɓuri heewde e leydi Riisi (ko ɓuri heewde e mum en ko Tataar en) e Azerbaijaan. Koppi ɗi Usbek en e Uyghur en ɓoornotonoo ɗii, ina wiyee doppa, ina njogii daande kaaƴe. Ko ɗum huunde ɓurnde lollude e nder sukaaɓe e nder URSS fof e kitaale 1940 e 1950.
Tubeteikaaji ina ceerti no feewi hakkunde yimɓe ceertuɓe e diiwaan hee haa e hakkunde diiwanuuji ceertuɗi e nder leyɗeele goote. Toqis Tajik ina waɗi mbaydiiji keewɗi, gila e mbaydiiji ɓaleeji e daneeji kaaƴe to Sughd haa e mbaydiiji cirƴaaɗi keewɗi colour e nder diiwanuuji Fuɗnaange ina heen Khatlon e mbaadiiji cirƴaaɗi boɗeeji, ɓaleeji e goɗɗi to fuɗnaange (Pamir). Feereeji Turki ina njogii won e nanndugol toowngol e yurt, ko huunde woɗnde e pinal Asii hakkundeejo.
-ka to joofnirde ko jokkere enɗam ɓuuɓnde e ɗemngal Riisi, hono no shapka, ushanka, kubanka, pilotka e budenovka nii. E ɗemngal Turkmen wiyetee ko tahiya («taqiya»).
Doppa e Toki
Binndanɗe mawɗe: Doppa e Taqiyah (cap)
Doppa walla duppi (Usbek: doʻppi, Tajik: тӯппӣ) ina hiisee wonde ko fannu naalankaagal kuutorteengal, kadi ko huunde himmunde e mbaydi leñol aadaaji. Ɓaleejo e ɓuuɓri, ɓuuɓri, E nder Chust, Uzbekistan, cappanɗe ɗee mbaɗaama e mbaydi daneeri e "arches nayi [ɗe] ina kollita dame ɗe naatataa, ɗe mbaawata haɗde añɓe fof;
To Tajikistaan, mbaydiiji ina ceerti no feewi fawaade e diiwaan oo : to bannge worgo (Sughd), ko ɗi aadaaji kaaƴe, ko ɓuri heewde ko ɓaleejo-boɗeejo, to Fuɗnaange (Khatlon) ko ɗi cirƴaaɗi, ɗi keewi waɗeede ko e kalaaji jalbooji. To Pamir, tubeteikas ɓuri waawde huutoreede ko e Zoroastrianism, e sifaaji keewɗi kadi. Hay so tawii ko feccere e comci gaadanteeji, e jamaanu Sowiyet en yimɓe puɗɗiima ɓoornaade tubeteika e comci hirnaange, yeru ina heewi ɓoornaade tubeteika e kostim e limce butoŋ. Ndee feere jokki caggal nde heɓi jeytaare, ina jokki e ɓeydude comci gaadanteeji jillondirɗi e comci hirnaange.
Kadi, ina woodi mbaydi e nder yahuud en sefardi en e Maroknaaɓe, ɓoornaade tubeteikas hono kippah.[1][2][3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Tubeteika suits everybody". Archived from the original on 28 September 2007. Retrieved 11 July 2011.
- ↑ Mentges, Gabriele; Shamukhitdinova, Lola (2013). Modernity of Tradition: Uzbek Textile Culture Today. Waxmann Verlag. p. 115. ISBN 978-3-8309-7906-7.
- ↑ Lovell-Hoare, Sophie; Lovell-Hoare, Max (8 July 2013). Uzbekistan. Bradt Travel Guides. p. 117. ISBN 978-1-84162-461-7.