Jump to content

Tunji Olurin

Iwde to Wikipedia
Tunji Olurin
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeAdetunji Idowu Ishola Olurin Taƴto
SoomaAdetunji Idowu Ishola Olurin Taƴto
Ɗuubi daygo3 Bowte 1944 Taƴto
ƊofordeIlaro Taƴto
Date of death21 Juko 2021 Taƴto
ƊemngalYarbankoore Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Writing languageInngilisjo Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldGovernor of Ekiti State, Governor of Oyo State Taƴto
Janngi toNigerian Defence Academy, Armed Forces Command and Staff College, Jaji Taƴto
Member of political partyPeoples Democratic Party Taƴto
LenyolYimɓe Yarbanko'en Taƴto
Hair colorblack hair Taƴto
Eye colorbrown Taƴto
Military, police or special rankgeneral Taƴto
FollowsOladayo Popoola, Ayo Fayose Taƴto
Replaced bySasaenia Oresanya, Tope Ademiluyi Taƴto
Personal pronounL485 Taƴto

Adetunji Idowu Ishola Olurin ListenRmni (Yoruba: Adétúnjí Ìdòwú For9 Ìṣọ̀lá Olúrìn; 3 Duujal 1944 – 20 Ut 2021) ko seneraal Najeriya, gonnooɗo guwerneer konu e nder diiwaan Oyo gila 1985 e Communder8Geeping offieldCO1 to Liberiya tuggi 1992 haa 1993 e wolde adannde hakkunde leyɗeele Liberiya. Olurin woppi golle e hitaande 1993, o woniino tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino gardiiɗo diiwaan Ekiti gila 19 oktoobar 2006 haa 27 abriil 2007.

Jibinannde e jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Tunji Olurin jibinaa ko to Ilaro, to mawɗo M. A. O. Olurin, Agoro Ilaro, e Madam Abigail Fola Olurin. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Egbado (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Yewa), o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, Ibadan (hannde Politeknik Ibadan) e hitaande 1966. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Times Press to Apapa, Lagos. E hitaande 1967, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde (NDA) to leydi Naajeeriya, to Kaduna, o heɓi seedantaagal jaŋde makko NDA. O naatii e kursuuji keewɗi e nder golle makko e nder konu. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu koyɗe, to Quetta, to leydi Pakistaan, to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu e konu, to Jaji, to leydi Kaduna e to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal ko faati e politik e peeje, to Kuru, to leydi Jos.

Olurin winnditi nder konu Naajeeriya nder hitaande 1967 bana ofisee cadet nder 3rd Regular Course haa o heɓi NDACE maako (Academic Defense Nigerian of Education) nden o heɓi kuugal Lietnaa ɗiɗaɓo nder konu Naajeeriya nder lewru Mars 1970. O laati Brigaded Kattajinder haaje 1973, nden o laati cukko balloowo hooreejo lesdi Naajeeriya, Kaduna.

O woniino cukko jaagorgal ko fayti e ndeenka to Komiseer Toowɗo leydi Nijeer to Inndo (1975–1978) e darnde major. Caggal nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Staff College e hitaande 1978, o neldaa to fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam haɓaade jam to Liban, ɗo o ardii konu leydi Najeriya e nder fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Liban (UNIFIL). Bataliyoŋ makko ina joɗɗinaa hakkunde konu Palestiin e konu Israayiil. E hitaande 1981, nde o woni Ofisee Seneraal Operaasiyoŋ to Gardiiɗo konu, o moofti doole jam OAU to Caad. Ndeen doole ina waɗi konuuji ummoriiɗi Niiseer, Senegaal, Keñiya e Saire. Kadi e hitaande 1981, o waɗii golle to Kano ngam haɓaade murtuɓe ɓe fundamentaliste en diine ardii.E sahaa kuudetaa e hitaande 1985, nde Seneraal Major Muhammadu Buhari ittaa e laamu, Lietnaa-Kolonel Olurin wonnoo ko Kumanndaa 1er Brigade Mecanisée, Minna. O "anndi" kono o "gollaani" e kuudetaa oo. Caggal kuudetaa oo, o toɗɗaa guwerneer militeer to diiwaan Oyo (1985–1988). E laamu makko guwerneer, o jeyaa ko e Diiso ngenndiijo Dowlaaji. E hitaande 1987, o sosi goomu ngu e hitaande 1988 wasiyii sosde ko wonti duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Ladoke Akintola.

E hitaande 1990, Olurin wonti ofisee Seneraal gardinooɗo Division 3e Armée to Jos e tergal e Diiso laamu Konu.O woniino Komandaajo Field e nder Doole Jam ECOMOG to Liberiya tuggi lewru Duujal 1992 haa Suwee 1993, nde o woppitaa e juuɗe Seneraal Nanaya Shagadip. O huutorii jokkondiral makko e hoolaare makko e hooreejo leydi Naajeeriya, Seneraal Ibrahim Babangida, ngam heɓde konu ɓurngu heewde ngam waɗde golle ɗee, e nder lewru Yarkomaa 1993, o joginoo konu 16 000 e les njiimaandi makko, heen 12 000 ko Naajeeriya. Olurin fellitii doole Charles Taylor ngam naatde e difagol. Feere makko doolnunde ndee ina yahdi e konu, ɗum addani NPFL udditaade kaaldigal haa lewru sulyee 1993, hay so tawii noon o tuumaama ko hollirde yiɗde won e pelle politik Liberiyaa.

Caggal golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 9 marse 2002, Tunji Olurin suɓaama hooreejo fedde Yewa (YG), sosaande ngam ƴellitde Yewaland to diiwaan Ogun.

Ñalnde 26 suwee 2006, suudu sarɗiiji leydi Ekiti ƴetti guwerneer oo, hono Ayodele Fayose e cukko mum Abiodun Christine Olujimi, tawi ina tuuma wonde ɓe mbaɗii golle bonɗe. Ñalnde 19 lewru Oktoobar hitaande 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, hollitii wonde laamu nguu ina jogori wonde e nder diiwaan Ekiti, o dartini guwerneer, cukko guwerneer e suudu sarɗiiji diiwaan oo. O toɗɗii Tunji Olurin, ngam wonde "Njuɓɓudi gooto" e dow diiwaan Ekiti. Etat d'urgence ko Asaambele ngenndi jaɓi ɗum ñalnde 26 oktoobar. Caggal nde o toɗɗaa, ɓooyaani ko Olurin fusi dipiteeji laamu nokkuuji ɗii, ɗi Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) woni e ƴeewde, sabu mum en huutoraade fotde 7,3 miliyaar ugiyya.

E lewru marse 2007, Tunji Olurin yamiri rajooji e teleeji diiwaan Ekiti yo ngoppu eɓɓooji kanndidaa Action Congress (AC) ngam suɓaade guwerneer diiwaan oo, hono Kayode Fayemi, tawi ina ɗaɓɓi eɓɓooje PDP. Olurin woni e laamu haa o lomtii Tope Ademiluyi ñalnde 27 abriil 2007. Gila ndeen o woni ko e yejjiteede politik caggal nde o dañi caɗeele e wooteeji guwerneer diiwaan Ogun e hitaande 2011.

Njeenaaje e teddungal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olurin jannginii ko faati e jam e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde jam hakkunde leyɗeele, e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi ndii, e nder seminaaji Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Gana, leydi Najeriya, e leydi Senegaal. E hitaande 2006, o toɗɗaama hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde arandeere to leydi Naajeeriya, TASUED e juuɗe guwerneer Gbenga Daniel mo diiwaan Ogun.

Olurin heɓii teddungal keewngal, ina jeyaa heen njeenaari jam e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe e njeenaari « Chevalier Commandant » (KCHOAR), njeenaari teddungal ɓurndi toowde e leydi Liberiya. Ko o mawɗo tedduɗo e nder leydi Liberiya.

Tunji Olurin sankii ko ñalnde 21 ut 2021.