Ureterosigmoidostomy
Ureterosigmoidostomy ko feere seppo ɗo ƴiiƴam ɗam, jogorɗam nawde ƴiiƴam ummoraade e ƴiiƴam, ƴettee e nder ƴiiƴam sigmoid. Ina waɗee safaara ɗiɗaɓo e ñawɓe kanseer ɓuuɓɗo ɓe mbaɗi sistektomi. Ina famɗi ɗo kanseer oo waawi feeñde e sukaaɓe yahrooɓe e duuɓi 2 & 10 ko wayi no rabdomyosarcoma aggressif, hay so tawii noon ina woodi ƴeewndorɗe sukaaɓe yahrooɓe e lebbi 3. Laawol ngol kadi huutoraama duuɓi capanɗe keewɗi jooni, ngam feewnude ñawɓe jibinɓe e ekstrofi ɓuuɓɗo. E nder won e ñawɓe ekstrofi ɓuuɓri, ɓuuɓri ɓalndu sahaa e sahaa fof (e nder ɗuum, ɓuuɓri ƴiiƴam e ɓuuɓri nanndundi e ɓuuɓri) jamma ko batte goote ɗe njiyataa.[citation needed]
Batte goɗɗe ngalɗoo laawol ko ɓeydagol nguleeki ɓalndu (nefritis) sabu bakteriiji ummortooɗi e ƴiiƴam ina njaha ina ngarta e dow ƴiiƴam (reflux). Ñawɓe ina keewi waɗeede e antibiotikuuji gonɗi e hunuko ngam haɓaade ñawuuji e nder reedu e nder reedu, kono ɗuum ina waawi addande ɗum en muñde antibiotik oo. Ko ɗum waɗi, ñawɗo oo ina waawi mahde muñal e ñawbuuli keewɗi, ɗum noon ina addana ɗum soklaaji ñawɗo oo e nder suudu safrirdu (intravenous) ñawɗo oo.[citation needed] Yanti heen, ƴiiƴam naatɗam e nder reedu ina waawi saabaade ɓuuɓri e ŋakkeende salte sabu sodium e kuloriid gonɗo e nder ƴiiƴam. Toɓɓere ureeji e nder ƴiiƴam ina ɓeydoo heewde sabu ureeji taƴde ɓalndu. E nder ɓalndu mawndu, sodium ina waylee e potaasiyom, kuloriid ina waylee e bikarbonaat. Ɗum ina addana neɗɗo hipokalemiya e asidosis. Ñawɓe heewɓe ina ƴetta bikarbonaat sodium ngam haɓaade ɗum.[citation needed]
Ñawɓe ureterosigmoidostom ina njogii laabi 100 fartaŋŋe heɓde kanseer ɓalndu caggal nde nguurdi e waylo-waylo ngoo fotde duuɓi keewɗi (hakkunde duuɓi 20–30 caggal nde opereeji ɗii mbaɗi), 24% e ñawɓe ɓee ina njahra yeeso e heɓde kanseer ɓalndu.[1]
Ngolɗoo laawol nattii huutoreede e leyɗeele keewɗe, sibu ko ɓuuɓri ileal (ɗo ƴiiƴam ɗam yahrata e nder loop ɓalndu tokoosru) ɓuri yiɗeede. Kono tan, ureterosigmoidostomi ina heewi huutoreede haa jooni e leyɗeele ƴellitiiɗe, sibu toppitagol ƴiiƴam walla kateter ina yiyee ina ɓuri saɗtude.[citation needed]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Khan, Muhammad N.; Naqvi, Abul H.; Lee, Richard E. (8 June 2004). "Carcinoma of sigmoid colon following urinary diversion: a case report and review of literature". World Journal of Surgical Oncology. 2. doi:10.1186/1477-7819-2-20. PMC 425598. PMID 15186498. Unknown parameter
|article-number=ignored (help)