Val-de-Grâce
Val-de-Grâce (Hôpital d’instruction des armées du Val-de-Grâce walla HIA Val-de-Grâce) ko opitaal konu gonɗo to 74 boulevard de Port-Royal e nder diiwaan 5ɓo Pari, Farayse. Nde uddaa ko opitaal e hitaande 2016.
Tariya Eklesiya Val-de-Grâce mahiraa ko e yamiroore laamɗo debbo biyeteeɗo Anne mo Otiris, debbo Luwis XIII. Caggal jibineede ɓiyiiko Louis XIV caggal duuɓi 23 dewgal ngal alaa ɓiɗɗo, Anne hollitii weltaare mum e Mariyam Debbo nde o mahi ekkol e leydi ɗo Benediktin en ngoni ɗoo. Ina wiyee ko Louis XIV lelni haayre gonnde e Val-de-Grâce e nder kewu nguu, ñalnde 1 abriil 1645, nde o yahrata e duuɓi jeeɗiɗi.[1]
Eklesiya Val-de-Grâce, mo François Mansart e Jacques Lemercier peewni, won heen ina cikka ko ɗum yeru ɓurɗo moƴƴude e mahdi barok (laabi ɓuuɓɗi, paabi laaɓtuɗi, e nanondiral geɗe ceertuɗe). Pewnugol ngol fuɗɗii ko e hitaande 1645, ngol joofi ko e hitaande 1667.[2]
Rewolison Benediktin en ina ndokka safaara rewolisonnaaɓe gaañiiɓe e nder rewolison Farayse, ko noon kadi eklesiya Val-de-Grâce daɗnoo e ko heewi e bonanndeeji e bonnugol eklesiyaaji goɗɗi, ɓurɗi lollude e Pari. Notre-Dame, e ko feewti heen, loppitaama, huutoraa ko no depasuuji nii, Saint-Eustache kadi huutoraa ko no barme nii). Ndeen noon, nder eklesiya oo ina jeyaa e ko heddii e mawngu Pari ko adii Rewolison.[3] Caggal Rewolison, mahaaɗe ɗee mbaɗtaa opitaal konu.
Hannde, cuuɗi asliiji ɗii ko birooji e nokkuuji janngirɗe tan (École d’application du Service de santé des armées; cuuɗi cafrirɗi ɗii ngoni ko e nder galle mawɗo jamaanu to fuɗnaange e dow nokku gooto.[1]
Ospitaal hannde oo mahiraa ko e kitaale 1970, o joofi ko e hitaande 1979. Ina jogii 350 leeso, e nder fannuuji keewɗi. Ospitaal oo ina heɓee e militeer en haajuuji ballal safaara kam e kala neɗɗo jogiiɗo ballal cellal e nder njuɓɓudi kisal renndo Farayse. Ina anndaa ko ɗoon mawɓe leydi Farayse keewi safreede.
E nder ladde ndee ina darii nate Dominique Jean Larrey ɗe David d’Angers ƴetti e hitaande 1843, ko kanko woni cafroowo Napoleyoŋ keeriiɗo, kadi ko kanko woni keso e miijo ƴeewndo hare.
Abbey ɓooyɗo sara ekkol oo, ko hannde woni musee safaara konu Farayse. Turs e nder musee e eklesiya ina heɓee e njoɓdi seeɗa. Ko ɗum nokku konu, nokku oo ina woni e les njiimaandi konu, turism ina yahdi e mum. Kameraaji njaɓaaka so wonaa e nder eklesiya oo e hoore mum.[4]
Laamɗo leydi Vietnam cakkitiiɗo, hono Bảo Đại, maayi ko to opitaal Val-de-Grâce hannde oo ñalnde 30 sulyee 1997, tawi ina yahra e duuɓi 83.
Yimɓe mberlaama to Val-de-Grâce Val-de-Grâce woni caggal ɗuum nokku wirwirnde aadaaji terɗe galle Orléans, caltal kadet galle Bourbon :
Mademoiselle de Valois (1693-94), ɓiy Filip II, laamɗo Orleans Luwis, laamɗo Orleans (1703-52) Margravine Auguste mo Baden-Baden, laamiiɗo Orleans (1704-26) Luwis Mari, Mademoiselle (1726–28), ɓiɗɗo debbo gonɗo dow oo maayɗo e jibinannde jibinde Luwis Mari Luwis Filip (1725-1785), ɓii Luwis Luwis Henriyet de Burbonm (1726-59), debbo gonɗo dow oo Farayse Mari de Burbon (1677–1749), ko ɓernde makko tan wirnaa ɗoo Galle Opitaal jamaanu Opitaal jamaanu
Gonnooɗo abbey Val-de-Grâce to Pari : yiyngo cloister e jarde mum Farayse Gonnooɗo abbey Val-de-Grâce to Pari : yiyngo cloister e jarde mum Farayse
Sifaa Dominik Jean Larrey, mo David d'Angers waɗi e hitaande 1843 Sifaa Dominik Jean Larrey, mo David d'Angers waɗi e hitaande 1843 Ƴeew kadi Sarwiis cellal defansiyoŋ Farayse Doggol opitaaluuji e nder leydi Farayse Tuugnorgal
"Kiosque Paris - Kaayeefiiji ɗi meeɗaa daɗde: Val-de-Grace - Abriil 2001". 24-09-2006. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 24-09-2006. Heɓtinaama ñalnde 14/07/2018. "Njillu Val-de-Grace". www.desarbre.com (e Farayse). Heɓtinaama ñalnde 14/07/2018. "Nguurndam ɗiɗi ngam Adobe GoLive 4". www.desarbe.com. Heɓtinaama ñalnde 14/07/2018. "Musée du sarwiis cellal konu". www.ecole-valdegrace.sante.defense.gouv.fr (e Farayse). Heɓtinaama ñalnde 14/07/2018.
Jokkondire yaajɗe
Wikimedia Commons ena jogii jaayɗe jowitiiɗe e Val-de-Grâce. Lowre laawɗunde Fotooji nder eklesiya Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata Je lesdi feere ISNI 2VIAF 2 Je lesdi FarayseBnF dataKataloniAlmaañDowlaaji Dentuɗi Geɗe Sifaaaji Feere IdRef Kategoriiji: Mahdiiji e njuɓɓudiiji e nder arrondissement 5ɓo PariMonasteeruuji kerecee en to ParisMahdiiji opitaal timminaaɗi e teeminannde 17ɓiireMahdiiji opitaal timminaaɗi e hitaande 1979Opitaaluuji to PariOpitaaluuji konu to FarayseOpitaaluuji sosaaɗi e hitaande 1796Opitaal defunne of Austria Ngolɗoo hello sakkitii wayleede ko 16 Siilo 2024, waktu 00:34. Binndol ina tawee e les njiimaandi Creative Commons 4.0; sarɗiiji ɓeydooji ina mbaawi huutoreede. So a huutoriima lowre ndee, a jaɓii Sarɗiiji kuutoragol e Kuutorgal Sirlu. Wikipediya® ko r