Jump to content

Velekete Slave Market

Iwde to Wikipedia

Luumo maccuɓe Vlekete ko luumo wonngo to Badagry, e nder diiwaan Lagos.[1] Sosaa ko e hitaande 1502, inniraa ko laamɗo Vlekete, laamɗo geec e henndu[2], luural ngal ina maantini e sahaa njulaagu jiyaaɓe Atlantik to Badagry, nde tawnoo ko ngal nokku njulaagu ɗo hakkundeeji Afriknaaɓe yeeydata jiyaaɓe e njulaagu jiyaaɓe Oropnaaɓe, ko noon waɗde ɗum e nder luumooji jiyaaɓe ɓurɗi heewde yimɓe e nder Afrik hirnaange.[3]

Koɗki Hendrik Hertog, njulaagu Holanndeejo to Badagry mo nokku oo anndiraa Yovo Huntokonu, aawi aawdi sosde Luumo Jiyaaɓe Vlekete. O heɓi leydi e yimɓe nokku oo, o waɗti wuro ngoo nokku njulaagu naftortooɗo Hooreejo leydi ndii nde tawnoo Oropnaaɓe ina ɓeydoo arde ngam waylude jawdi mum en e ko Afriknaaɓe njogii koo. Boom njulaagu jiyaaɓe fuɗɗii ko nde gollodiiɓe njulaagu ɓee paami no ɗum yahrata sabu ɗaɓɓaande mawnde gollotooɓe ngam ndema e nder leyɗeele goɗɗe.[4]

Kanko to Luumo Maccuɓe, Badagry

Natal laawol kaaldigal haa ɗo ngartataa

[5] E hitaande 1805, Scipio Vaughan mo jeyaaɗo e Laamu Owu to Abeokuta, leydi Najeriya, nanngaa e njulaagu jiyaaɓe Oropnaaɓe hakkunde Atlantik, o nawaa to ndeeɗoo luumo jiyaaɓe Vlekete to Badagry wondude e jiyaaɓe woɗɓe nanngaaɓe hade makko neldude e laana laana jiyaaɓe feewde Amerik.[6] Maccuɓe kadi ngaddaama gila haa hannde Abia State, Naajeeriya haa luumo Vlekete Slave. Ɗe adii resde ko e cuuɗi peewnaaɗi saraaji luumo hee. Luumo ngoo ina sooda maccuɓe balɗe joy kala. Maccuɓe ɓee mbaylaama e wiski, e barme, e kanndaa, e laylayti seraaji, e miijooji, e umbrellaaji, e geɗe njamndi e geɗe goɗɗe.[7]

E nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, luural ngal wonti ko huunde e nokkuuji turismaaji wonande yiɗɓe ɓeydaade faamde no njulaagu jiyaaɓe waɗirtee e nder nokkuuji caɗtuɗi Afrik hirnaange bannge ;

suudu Mobee Family House e Relics Museum ɗo relikuuji kollitooji no ɓesngu nguu yahri e njulaagu jiyaaɓe,

duunde Gberefu nde wonnoo laawol feewde e Point of No Return e ɗo ina hiisa wonde fotde 500 000 suka gorko, suka debbo, sukaaɓe worɓe e rewɓe nanngaaɓe ngam maccungaagu njaltii heen,

the Spirit Attenuation Well mo nanngaaɓe ɓee mbaɗiraa yarde ndiyam e janngude fodoore waasde murtude e laanaaji jiyaaɓe e yejjitde iwdi mum en e

Point of No Return ɗo nanngaaɓe ɓee ndokketee e dow laawol Oropnaaɓe ardiɓe ɓe e nder laanaaji jiyaaɓe.[8]

Hakeem ibikunle tijani (2010). Diaspora Afrik : ƴeewndo daartol, aayeeji jimɗi, e pedagogi. Kuule Janngugol. ISBN 978-0-558-49759-0.

A. Babatunde Olayde-Mesewaku; Babatunde A. Olaide-Mesewaku (2001). Diiwaan Badagry, hitaande 1863-1999. 978-978-163-090-3.

Njoku, Jude (6 lewru feebariyee 2013). "Vlekete: Nde luumo jiyaaɓe wonti nokku turisma". Jaaynde Vanguard. Keɓtinaama ñalnde 16 lewru Yarkomaa 2016.

"Taariindi niɓɓiri wuro koloñaal Naajeeriya wiyeteengo Badagry, gooto e portooji maccuɓe gadani e nder Afrik". Yeeso2Yeeso Afrik. 19 lewru Siilo 2018. Ƴeewtaa ko 19 lewru Ut 2021.

"Laawol maccuɓe Badagry: Maccuɓe njalti ɗii ɗoo jooɗorɗe 5 teeŋtuɗe e yahdu maɓɓe ɓe ngartataa". Pulse Naajeeriya. 26 lewru Siilo 2021. Ƴeewtaa ko 19 lewru Ut 2021.

Bamidele, Michael (9 feebariyee 2020). "Wartu-To-Afrika: Jibinannde Yiɗde Maaynde Lefol Guurngol". Gardiiɗo oo. Keɓtinaama ñalnde 5 lewru bowte 2021.

"Badagry e maandeeji heddiiɗi e luumo jiyaaɓe". Kabaaru Vanguard. 18 lewru Yarkomaa 2014. Ƴeewtaa ko 19 lewru Ut 2021.

"Laawol maccuɓe Badagry: Maccuɓe njalti ɗii ɗoo jooɗorɗe 5 teeŋtuɗe e yahdu maɓɓe ɓe ngartataa". Pulse Naajeeriya. 26 lewru Siilo 2021. Ƴeewtaa ko 19 lewru Ut 2021.

Jokkondire yaajɗe

Jaayɗe jowitiiɗe e Lugge Maccuɓe Velekete to Wikimedia