Velekete slave market
Luumo maccuɓe Vlekete ko luumo wonngo to Badagry, e nder diiwaan Lagos.[1] Sosaa ko e hitaande 1502, inniraa ko laamɗo Vlekete, laamɗo geec e henndu[2], luural ngal ina maantini e sahaa njulaagu jiyaaɓe Atlantik to Badagry, nde tawnoo ko ngal nokku njulaagu ɗo hakkundeeji Afriknaaɓe yeeydata jiyaaɓe e njulaagu jiyaaɓe Oropnaaɓe, ko noon waɗde ɗum e nder luumooji jiyaaɓe ɓurɗi heewde yimɓe e nder Afrik hirnaange.[3]
Ɓawo Koɗki Hendrik Hertog, njulaagu Holanndeejo to Badagry mo nokku oo anndiraa Yovo Huntokonu, aawi aawdi sosde Luumo Jiyaaɓe Vlekete. O heɓi leydi e yimɓe nokku oo, o waɗti wuro ngoo nokku njulaagu naftortooɗo Hooreejo leydi ndii nde tawnoo Oropnaaɓe ina ɓeydoo arde ngam waylude jawdi mum en e ko Afriknaaɓe njogii koo. Boom njulaagu jiyaaɓe fuɗɗii ko nde gollodiiɓe njulaagu ɓee paami no ɗum yahrata sabu ɗaɓɓaande mawnde gollotooɓe ngam ndema e nder leyɗeele goɗɗe.[4]
Kuɗe
Kanko to Luumo Maccuɓe, Badagry
Natal laawol kaaldigal haa ɗo ngartataa [5] E hitaande 1805, Scipio Vaughan mo jeyaaɗo e Laamu Owu to Abeokuta, leydi Najeriya, nanngaa e njulaagu jiyaaɓe Oropnaaɓe hakkunde Atlantik, o nawaa to ndeeɗoo luumo jiyaaɓe Vlekete to Badagry wondude e jiyaaɓe woɗɓe nanngaaɓe hade makko neldude e laana laana jiyaaɓe feewde Amerik.[6] Maccuɓe kadi ngaddaama gila haa hannde Abia State, Naajeeriya haa luumo Vlekete Slave. Ɗe adii resde ko e cuuɗi peewnaaɗi saraaji luumo hee. Luumo ngoo ina sooda maccuɓe balɗe joy kala. Maccuɓe ɓee mbaylaama e wiski, e barme, e kanndaa, e laylayti seraaji, e miijooji, e umbrellaaji, e geɗe njamndi e geɗe goɗɗe.[7]