Vila Socó
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | Vilma |
| Ɗuubi daygo | 17 Yarkomaa 1943 |
| Ɗoforde | San Antonio |
| Sana'aji | diplomat, lawyer, ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | United States Ambassador to Argentina |
| Janngi to | Columbia University, University of Texas at Austin, Columbia Law School |
| Member of political party | Democratic Party |
| Award received | Margaret Brent Award |
Vila Socó ko "favela" (slum) to Cubatão, Beresiil, ko ɗoon woni nokku ɗo yiite mawnunoo e nder njulaagu petroŋ, ñalnde 25 feebariyee 1984. 700 000 liiteer gaas yalti, 1 000 galle ina halka, 100 neɗɗo maayii</ref> The geography of Cubatão prevented rapid dispersal of air pollutants released from the burning fuels.[1] Geography Cubatão haɗii sarde yaawnde e polluɓe henndu yaltuɓe e petroŋ ɓuuɓɗo.[2] Sosiyoloji Almaañnaajo biyeteeɗo Ulrich Beck huutoriima haala Vila Socó ("Wuro kemikal ɓurɗo tiiɗde e winndere ndee") ko yeru "doole bonɗe e nder gollordu riskuuji ƴellitiiɗi."
Yaajde e nder gollorɗe e Riisuuji nokkuuji Ɓamtaare Vila Paria’en ɗon hawta bee boomre nde’e haa Beresiil, haa teeŋti bee Cuubatão, ɗum laati nokkuure mawnde petromikaal e njamndi mboɗeeri ngam ɓadaaki wuro São Paulo e Santos. Ndee yaajde ina heewi ko rewaani laawol, kadi Vila Parisi yalti ko e njuɓɓudi ndi alaa ko woni e mum so wonaa gollotooɓe ɓe ngalaa ngalu, heewɓe e maɓɓe ko gollotooɓe e nder gollorɗe ɓadiiɗe.[4] Mahaaɗo e dow mbaydi mangrove ɓooyndi, nokku oo alaa ko woni e mum, tee hoɗɓe ɓee ina ngondi e tolnooji pollugol ɓurɗi heewde, ɗum noon ina addana ɗum en ŋakkeende mawnde e ñawuuji jibinannde, ñawuuji foofaandu, e ngonkaaji cellal goɗɗi gonɗi e nder reedu.
Yiite industriel to Vila Parisi, waroowo fotde 100 neɗɗo, ko batte toowɗe e ngalɗoo ŋakkeende njuɓɓudi, e ŋakkeende kisal, e ŋakkeende nguura e nder gollorɗe. Laabi laamu e feddeeji gollorɗe ina nganndi caɗeele ɗe tuubaaji ɓooyɗi e desorɗe kemikal, kono ɓe mbaawaano ƴettude peeje ngam haɓaade ɗum.[4] Zome industrielle taariiɗe ɗee, sifotooɗe ko « falnde maayde » sabu caɗeele mum e nder weeyo, ɓooyii tampere e mborosaaji ɗi ƴeewtaaka, ɓuuɓri tookeeji, e aksidaaji keewɗi ko adii kewu nguu e fuɗɗoode hitaande 1984.
Caggal musiiba oo tan ɓeydi teeŋtinde hono ɗeen caɗeele sistemik. Haalaaji mbayliigu, ɓuuɓri tooke, e marginalisaasiyoŋ faggudu ina metti, ina njokki e battinde e hoɗɓe e leydi Vila hannde, ina ɓeyda ŋakkeende potal renndo.[4] Kala golle ɗe pelle ko wayi no CETESB (Ambiental Ambiental do Estado de São Paulo walla Dowla São Paulo Environmental) ngam artirde bonnugol weeyo ngo heddii ko ina leeltina, tee geɗe cellal jowitiiɗe e pollugol ina njokki e haɓaade mboros oo e nder leydi e mborosaaji ndiyam.[5] E joofnirde, Vila Parisi ina heddii e yeru mawɗo tooñanngeeji weeyo, ina hollita mbaadiiji ɓurɗi yaajde e yaajde gollorɗe e dow ballal renndooji marginaali.
- ↑ Spektor, D M; Hofmeister, V A; Artaxo, P; Brague, J A; Echelar, F; Nogueira, D P; Hayes, C; Thurston, G D; Lippmann, M (1991-08-01). "Effects of heavy industrial pollution on respiratory function in the children of Cubatao, Brazil: a preliminary report". Environmental Health Perspectives. 94: 51–54. doi:10.2307/3431292. ISSN 0091-6765. JSTOR 3431292. PMC 1567962. PMID 1954940.
