Violet Banda
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Malawi |
| Inditirde | Violet Banda |
| Innde | Violet |
| Ɗuubi daygo | 1990s |
| Wolde | Inngilisjo |
| Sana'aji | journalist, activist, radio personality |
Violet Banda (jibinaa ko 1991 walla 1992) ko jaaynoowo, daraniiɗo hakkeeji sukaaɓe, ummoriiɗo Malawi . E nder jeewte makko e rajooji yontere kala, o hollitii hakkillaaji renndo Malawi e laamu nguu e caɗeele ɗe sukaaɓe ngoni e nder leydi makko, ko wayi no : majjere, majjere, dewgal doole, e majjere tuugiinde e ngonka VIH.
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Banda jibinaa ko e VIH . Jibnaaɓe makko ɗiɗo fof ina njogii mboros o, ɓe maayi heen. Yumma makko maayi ko Banda ina yahra e duuɓi tati. O tawi kanko e hoore makko omo wondi e VIH nde o yahrata e duuɓi 14. "Nde nganndu-mi miɗo wondi e rafi o, miɗo woni e duɗal leslesal", Banda wiyi. "Kala nde mi haalanta yimɓe dow darnde am, ɗum waɗi mi majjini soobiraaɓe am fuu. Woɓɓe yiɗaa ɓadaago am koo memmugo am. Ɓe ndoggi tan." Ngolɗoo safaara ina saɗtini mo waɗde golle e nder duɗal.
Golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Banda adii haalde ko feewti e ñawu nguu e hitaande 2006 e yeewtere nde o waɗi e Rajo Timveni, woni rajo feccere waktu yontere kala to Malawi, jowitiingo e geɗe sukaaɓe. Phillip Kamwendo, gardiiɗo porogaraam to Timveni, wiyi wonde neene Banda waawaano jaɓde ngonka Banda e VIH "haa nde o ari e porogaraam amen rajo." Nde Banda, ndeen duuɓi 14, "haali daartol mum e no o nanirta", neene makko ina heewnoo, seedantaagal ngal "wayli miijo makko e taaniiko debbo." « Banda ina hollita doole rajooji e nder leydi Malawi », ko noon jaaynde Speak Magazine wiyri. Gila nde o fuɗɗii udditde ko fayti e ñawu nguu, Banda noddii yo jaŋde ɓeyde e sarde ñawu nguu hono VIH, ngam haɗde ñawu nguu heɓtaade yeeso.
Caggal yeewtere ndee, taƴre ndee ƴetti mo ngam wonde jaayndiyanke sukaaɓe. Golle makko ko udditde geɗe bonɗe ɗe sukaaɓe mbaɗata e yeewtidde e maɓɓe e daartol maɓɓe ko fayti e majjere, majjere, e dewgal doole. Rajo Timveni sosaa ko e Plan Malawi, gila 2011 ina golloroo e hoore mum e kaalis ummoraade e Plan Malawi e Plan Suwed. [1]
O haali e batu Oslo Freedom Forum e lewru mee 2011. E duuɓi 19, ko kanko ɓuri famɗude haalooɓe haa jooni e nder daartol ndeen hiirde hitaande kala. E nder yeewtere makko, tiitoonde mum ko "Hokkude Daande Sukaaɓe Malawi", o haali ko fayti e caɗeele ɗe sukaaɓe Malawi njogori dañde, ko wayi no : ƴaañde ɓesngu, ƴaañde jannginooɓe, e dewgal doole. O yeewtidii e gooto e sukaaɓe ɓe o yeewtidi e rajo, suka debbo mo SIDA heɓi caggal nde kaaw mum leppi ɗum nde o yahrata e duuɓi 11. O teskiima kadi wonde won e porogaraamuuji makko ina cemmbina golle laamu, ina mbaawi, yeru, ittude jannginooɓe bonɓe.
E lewru sulyee 2014, o haali e batu 20ɓiiru hakkunde leyɗeele jowitiingu e SIDA to Melbourne, to Ostarali . O wiyi « mi jibinaa ko e VIH, mi heɓiino tikkere e nguurndam am fof ». "Diisnondiral e hersa wuurdude e VIH ina foti joofde. Ndee ɗoo yeewtere ina maantiniri fuɗɗoode hesere e nder nguurndam am, miɗo sikki noon ko noon wonande on fof."
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedauto2