Voluntary Health Services hospital, Chennai
Sarwisaaji cellal ballitooji, anndiraaɗi no feewi e opitaal VHS, ko opitaal toppitiiɗo ko fayti e safaaraaji keewɗi e nder diiwaan Tamil Nadu, to bannge worgo leydi Indiya, ina wiyee ina gollina taƴe renndo ɓurɗe famɗude faggudu. Sosaa nde ko e hitaande 1958, ko Krishnaswami Srinivas Sanjivi, cafroowo indiyanke, golloowo renndo, keɓɗo njeenaaje Padma Shri e Padma Bhushan, ko fedde nde wonaa laamuyankoore, jogiinde innde wootere. Opitaal oo woni ko e sara Rajiv Gandhi Salai to Taramani, to Chennai.
Tariya Srinivas Sanjivi, mawɗo e nder sarwiis safaara Madras, woppi golle laamu e hitaande 1958 e ballal yoga e ardiiɓe renndo mawɓe to Chennai ko wayi no Kasturi Srinivasan, T. R winnditii fedde ballal e innde, Voluntary Health Services, e lewru sulyee[1] ngam gollanaade taƴe renndo ɓurɗe famɗude faggudu.[2] Hayre gonnde e mahngo safrirde ndee ko Jawaharlal Nehru, gardiiɗo jaagorɗe leydi Indiya e oon sahaa, lelni ɗum e lewru oktoobar 1961, safrirde ndee fuɗɗii golloraade ko e lewru sulyee 1963.[3]
Mahdi Opitaal oo ko opitaal toppitiiɗo toppitagol toowngol, jogiiɗo nokku ngam safrude 465 ñawɗo[4], ina waɗi ko ina ɓura 20 fannu mawɗo ko wayi no Opereeji mawɗi, Neuroloji, Ophtalmologie, Neurochirurgie, Clinique Diabétique, Obstetrie e gynécologie, neonatologie e pediatrie, Banke de sang , Safaara hakkille, Rehabilitaasiyoŋ leɗɗe, nokku cafrirɗo ñawuuji mborosaaji e cellal renndo.[5] VHS ina rokka ballal e njoɓdi moƴƴiri, ina jogii kadi CT scan e MRI, Ultra sound Scan, Dialyse, Unit de soins intensifs, Wards post-opératifs, laboratuwaar 24x7, Galle mawɓe e geɗe goɗɗe. Ospitaal oo ina joginoo « NICU (Unité de soins intensifs néonataux) ». VHS jaɓaama e laamu Tamil Nadu ngam ƴellitde cellal. VHS ina jaɓee e fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e cellal (NABH). Departemaa neurologie fuɗɗii ko e hitaande 1965, ina jokkondiri e psychologie clinique, fisioterapi, epilepsie, safaara haajuuji keewɗi e dietetik. Departemaa ginekoloji fuɗɗii ko e hitaande 1965 e toppitagol ante e post-natal. E hitaande 1991, kilinikuuji jibinannde e jibinanndeeji ɓeydaama kadi ngam tawtoreede jibinannde toownde. Catal ƴiiƴam, inniraangal Doktoor A. Lakshmipathi, ko cafroowo ƴiiƴam lolluɗo, hono Balasubramaniam Ramamurthi, fuɗɗii ɗum e hitaande 1978.[6] Nde mawni haa nde wonti nokkuure referral toɓɓere tertiaire, nde jogii nokkuure ngam safrude ñawanɗe caɗtuɗe e nder ɓalndu e ɓalndu.[7]
Departemaa seppooji kuuɓtodinɗi ina toppitii seppooji ɓalndu, ɓalndu e reedu ko wayi no hernia, geɗe tiroyid, apendektomi kam e peeje ɓuuɓɗe ko wayi no kolonoskopi e endoskopi. Opitaal oo ina jogii taƴre gite keewnde kaɓirɗe ngam safrude ñawu nguu, ñawuuji gonɗi e nder reedu e ñawuuji gonɗi e nder reedu, ina waɗa kadi opereeji vitreo-retinal e katarakt. Departemaa safaara hakkille, inniraaɗo Rajaji Center for De-Addiction,[8] ina jogii leeso 22 e ko jiidaa e golle safrooɓe, sarwisaaji juutɗi e nder safrirde ngam safrude ñawɓe ina mbaɗee kadi. VHS ina gollina banke ƴiiƴam gila 1963 ɗo ƴiiƴam neɗɗo tan jaɓata.
Duɗal ganndal neurobiyoloji Duɗal gannde ƴiiƴam (TINS) to VHS, ko Prof. Ko ɓuri duuɓi 50 TINS yaajtinii haa wonti huɓeere ngam heblooji karallaagal renndo, kursuuji jaŋde, heblooji stage wonande kanndidaaji caggal jaŋde (golle renndo e psychologie) rokkude humpitooji e wiɗtooji ganndal neurobiyoloji e neurologie clinique karallaagal. Departemaa oo ina rokka Fellowship e nder ƴiiƴam [10] e Porogaraam Doktoraa e nder ƴiiƴam, ƴiiƴam e gannde ƴiiƴam kilinik.[11] Golle janngirɗe ɗee ina njokkondiri e Doktoor Tamil Nadu M.G.R. Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara.
TINS ina jeyaa e nokkuuji eɓɓooji winndereeji 10/66 Eɓɓoore Dementia[12] e E. S. Krishnamoorthy woni wiɗtoowo mawɗo. E. S Krishnamoorthy e Vivek Misra kadi mballitii e sosde eɓɓoore M.A.T.C.H (Maximising through the Comprehensive Health), eɓɓaande cellal renndoyankoore jogiinde junngo Pediatrics e Geriatrics jowitiingo e cellal hakkille e nder yimɓe renndo. Eɓɓaande ndee ko fedde Doktoor Deepa Krishnan e B.N.P. Paribas Sundram kaalis.
Eɓɓaaɗe renndo VHS ina rokka fotde 70% e ñawɓe mum safaara tawa ko e njoɓdi gila nde sosaa. Hakke ballal safaara tawa ko e njoɓdi ina fawii e tolno keɓgol ñawɓe ɓee walla ɓesnguuji mum en tawa ina jeyaa heen leɗɗe, jooɗaade e nguura.[3] Nde ɗon doggina lowre cellal arandeere nde 14 Mini Health Centres nder diiwal Tamil Nadu les Departemaa Cellal Renndo. Ndee ɗoo fedde Cellal Renndo ina yuɓɓinee e jokkondiral tiiɗngal e Diiso wiɗtooji safaara leydi Indiya e UNICEF.[13] Nokkuuji cellal ɗii ina kuutoroo aro