Wadd
Wadd (Aarabeeɓe: وَدّ) (binndi Arabi Fuɗnaange ɓooyndi: 𐩥𐩵) walla Ved, so firtaama e Engele, ko laamɗo ngenndi Laamu Ma'in, hoɗnooɗo leƴƴi Minae en, e nder Arabi Fuɗnaange hannde oo.buildings.[1][1]
Wadd ina haalee laawol gootol e nder Quraan e nder doggol laamɓe joy fenaande ɓe yimɓe Nuuhu ndewatnoo. E jamaanu lislaam, ina sikkaa wonde Wadd ina rewetee e leñol anndiraangol Banu Kalb, ina waɗi sanamuuji cakkitiiɗi ina ndesndee e wuro Dumat al-Jandal, ngo woni to fuɗnaange-rewo leydi Arabi. E fawaade e ɗuum, ndeeɗoo sanam ina wiyee ko seneraal gadano biyeteeɗo Khalid ibn al-Walid halki ɗum.[2][3][4][5][6]
Kultu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wadd ko laamɗo ngenndi Ma’in, walla Minaan en; foormula maagi Wd'b walla "Wadd ko [am?] baaba" ina winndaa e dow amulet e mahaaɗe. Ɗeen binndanɗe ina keewi yahdude e maande ; lewru ɓuuɓndu e diski tokooso Venus.
Hirsirde halfinaande mo, ko Minaanaaɓe hoɗɓe e duunde Delos to leydi Geres mbaɗi ɗum. Hirsirde ndee ina waɗi binndi ɗiɗi, heen gootal ko e ɗemngal Minae, goɗɗo oo ko e ɗemngal Gerek. Binndi Minae e dow hirsirde fuɗɗotoo ko e maandeeji laamɓe Minae tati heen gooto ko Wadd mo maande mum woni mboddi. Binndol Minaean dow hirsirde nden wi'i, "Hāni' e Zayd'il [mo lenyol] Hab mahi hirsirde Wadd e labbi Ma'in haa Delos." Binndi Gerek'en ɗon wi'a, "[Jeyi] Oaddos, laamiiɗo Minae'en. To Oaddos." O rewatnoo kadi ko koloñaal en Minaan en to Dedan (Al-'Ula hannde) e laamu Lihyan en. Ina laaɓi wonde suudu Wadd ina woodi to Dedan. Won seedeeji ummoraade e binndi Minaeyankooji kollitooji wonde Lewi en ina ngoodi e nder suudu Wadd ndu won e annduɓe ɓee mbiyata ko almuɓɓe walla gollotooɓe e diineeji ɗi mbaawata caggal ɗuum ƴellitde golle toowɗe.
Wadd kadi ko laamɗo ngenndi laamu Awsan wonnoo. Ina anndaa e jamaanu Hellenistik, laamɗo Awsan gooto ina wiyee "ɓiy (laamɗo) Wadd", ina jaɓɓoo sadakeeji no kanko e hoore makko o woniri laamɗo nii.
Aadaaji lislaam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wadd ina haalee e nder Quraan (71:23) ko laamɗo jamaanu Nuuhu.
Ɓe mbi’i: Hoto accu laamɓe maa, woto accu Wadd, woto accu Suwa’; walla Yaguut, e Ya'uq e Nasr. (Quraana 71:23)
Innde teoforiire Abd Wadd ndee ina seedtini e innde Amr ibn Abd Wadd, jaambaaro leñol Qurays, ƴaañiiɗo juulɓe ngam duel e nder wolde ŋoral. Ali, jom suudu Muhammadu e mawniiko gorko, jaɓi ƴattooje ɗee, wari Amr.
E wiyde deftere sanamuuji nde Hisham ibn al-Kalbi winndi, leñol Banu Kalb ina rewatnoo Wadd e mbaadi neɗɗo, ina wiyee ko kañum woni asamaan. Sanam makko e suudu makko ina ndarii to Dumat al-Jandal, Malik bin Harita, gonnooɗo dewondirɗo e Wadd, ina siftina sanam makko :
lt wonnoo ko nate gorko mawɗo, mawɗo no ɓurɗo mawnude e aadee en, ɓoorniiɗo wutteeji ɗiɗi, ɓoorniiɗo heen gooto, ɓoorniiɗo wutte goɗɗo oo, ina jogii kaafaawi e dow koyɗe mum, ina jogii e junngo [gooto] laana ndiwoowa ina jokkondiri e mum lampa, e [e junngo ngoɗngo] kaɓirgal keewngal laylaytol.
Suudu dewal ngal Wadd halfinaa ngal, ngal yani ko e yamiroore Muhammadu e nder yahdu Khalid ibn al-Walid (2e Dumatul Jandal).
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol laamɓe lewru
Fuɗɗoode
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deftere sanamuuji (kitab al-asnam) de hisham ibn al kalbi
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 Staff, Encyclopaedia Britannica Publishers, Inc (1999). Merriam-Webster's Encyclopedia of World Religions (in Engeleere). Merriam-Webster. ISBN 9780877790440.
- ↑ Greg Fisher (2015). Arabs and Empire Before Islan. Oxford University Press. p. 118. ISBN 9780199654529.
- ↑ Nancy L. Stair, Amanda Ferguson (2003). A Historical Atlas of Saudi Arabia. Rosen Publishing. p. 22. ISBN 9780823938674.
- ↑ Dierk Lange (2004). Ancient Kingdoms of West Africa: African-centred and Canaanite-Israelite Perspective; a Collection of Published and Unpublished studies in English and French. Verlag J. H. Röll GmbH. p. 9783897541153. ISBN 9783897541153.
- ↑ Lynn M. Hilton, Hope A. Hilton (1996). Discovering Lehi. Cedar Fort, Inc. p. 179. ISBN 9781462126385.
- ↑ Peter Alpass (2003). The Religious Life of Nabataea. Brill Publishers. p. 120. ISBN 9789004216235.
- ↑ Thomas Patrick Hughes (1995). Dictionary of Islam. Asian Education Services. p. 192. ISBN 9788120606722.
- ↑ Ibn al-Kalbi (translated by Nabith Amin Faris) (2015). Book of Idols. Princeton University Press. p. 9. ISBN 9781400876792.
- ↑ William Pickthall, Marmaduke (1967). Islamic culture, Volume 9. Islamic Culture Board. p. 191. ISBN 978-1-142-49174-1. Original is from the University of Virginia
- ↑ ibn al Kalbi, Hisham (1952). The book of idols: being a translation from the Arabic of the Kitāb al-asnām. Princeton University Press. p. 48. ASIN B002G9N1NQ.