Jump to content

Wadd

Iwde to Wikipedia
Wadd
god
Jinsugorko Taƴto

Wadd (Aarabeeɓe: وَدّ) (binndi Arabi Fuɗnaange ɓooyndi: 𐩥𐩵) walla Ved, so firtaama e Engele, ko laamɗo ngenndi Laamu Ma'in, hoɗnooɗo leƴƴi Minae en, e nder Arabi Fuɗnaange hannde oo.buildings.[1][1]

Wadd ina haalee laawol gootol e nder Quraan e nder doggol laamɓe joy fenaande ɓe yimɓe Nuuhu ndewatnoo. E jamaanu lislaam, ina sikkaa wonde Wadd ina rewetee e leñol anndiraangol Banu Kalb, ina waɗi sanamuuji cakkitiiɗi ina ndesndee e wuro Dumat al-Jandal, ngo woni to fuɗnaange-rewo leydi Arabi. E fawaade e ɗuum, ndeeɗoo sanam ina wiyee ko seneraal gadano biyeteeɗo Khalid ibn al-Walid halki ɗum.[2][3][4][5][6]

Wadd ko laamɗo ngenndi Ma’in, walla Minaan en; foormula maagi Wd'b walla "Wadd ko [am?] baaba" ina winndaa e dow amulet e mahaaɗe. Ɗeen binndanɗe ina keewi yahdude e maande ; lewru ɓuuɓndu e diski tokooso Venus.

Hirsirde halfinaande mo, ko Minaanaaɓe hoɗɓe e duunde Delos to leydi Geres mbaɗi ɗum. Hirsirde ndee ina waɗi binndi ɗiɗi, heen gootal ko e ɗemngal Minae, goɗɗo oo ko e ɗemngal Gerek. Binndi Minae e dow hirsirde fuɗɗotoo ko e maandeeji laamɓe Minae tati heen gooto ko Wadd mo maande mum woni mboddi. Binndol Minaean dow hirsirde nden wi'i, "Hāni' e Zayd'il [mo lenyol] Hab mahi hirsirde Wadd e labbi Ma'in haa Delos." Binndi Gerek'en ɗon wi'a, "[Jeyi] Oaddos, laamiiɗo Minae'en. To Oaddos." O rewatnoo kadi ko koloñaal en Minaan en to Dedan (Al-'Ula hannde) e laamu Lihyan en. Ina laaɓi wonde suudu Wadd ina woodi to Dedan. Won seedeeji ummoraade e binndi Minaeyankooji kollitooji wonde Lewi en ina ngoodi e nder suudu Wadd ndu won e annduɓe ɓee mbiyata ko almuɓɓe walla gollotooɓe e diineeji ɗi mbaawata caggal ɗuum ƴellitde golle toowɗe.

Wadd kadi ko laamɗo ngenndi laamu Awsan wonnoo. Ina anndaa e jamaanu Hellenistik, laamɗo Awsan gooto ina wiyee "ɓiy (laamɗo) Wadd", ina jaɓɓoo sadakeeji no kanko e hoore makko o woniri laamɗo nii.

[7][8][9][10]

Aadaaji lislaam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wadd ina haalee e nder Quraan (71:23) ko laamɗo jamaanu Nuuhu.

Ɓe mbi’i: Hoto accu laamɓe maa, woto accu Wadd, woto accu Suwa’; walla Yaguut, e Ya'uq e Nasr. (Quraana 71:23)

Innde teoforiire Abd Wadd ndee ina seedtini e innde Amr ibn Abd Wadd, jaambaaro leñol Qurays, ƴaañiiɗo juulɓe ngam duel e nder wolde ŋoral. Ali, jom suudu Muhammadu e mawniiko gorko, jaɓi ƴattooje ɗee, wari Amr.

E wiyde deftere sanamuuji nde Hisham ibn al-Kalbi winndi, leñol Banu Kalb ina rewatnoo Wadd e mbaadi neɗɗo, ina wiyee ko kañum woni asamaan. Sanam makko e suudu makko ina ndarii to Dumat al-Jandal, Malik bin Harita, gonnooɗo dewondirɗo e Wadd, ina siftina sanam makko :

lt wonnoo ko nate gorko mawɗo, mawɗo no ɓurɗo mawnude e aadee en, ɓoorniiɗo wutteeji ɗiɗi, ɓoorniiɗo heen gooto, ɓoorniiɗo wutte goɗɗo oo, ina jogii kaafaawi e dow koyɗe mum, ina jogii e junngo [gooto] laana ndiwoowa ina jokkondiri e mum lampa, e [e junngo ngoɗngo] kaɓirgal keewngal laylaytol.

Suudu dewal ngal Wadd halfinaa ngal, ngal yani ko e yamiroore Muhammadu e nder yahdu Khalid ibn al-Walid (2e Dumatul Jandal).

Doggol laamɓe lewru

Deftere sanamuuji (kitab al-asnam) de hisham ibn al kalbi

  1. 1 2 Staff, Encyclopaedia Britannica Publishers, Inc (1999). Merriam-Webster's Encyclopedia of World Religions (in Engeleere). Merriam-Webster. ISBN 9780877790440.
  2. Greg Fisher (2015). Arabs and Empire Before Islan. Oxford University Press. p. 118. ISBN 9780199654529.
  3. Nancy L. Stair, Amanda Ferguson (2003). A Historical Atlas of Saudi Arabia. Rosen Publishing. p. 22. ISBN 9780823938674.
  4. Dierk Lange (2004). Ancient Kingdoms of West Africa: African-centred and Canaanite-Israelite Perspective; a Collection of Published and Unpublished studies in English and French. Verlag J. H. Röll GmbH. p. 9783897541153. ISBN 9783897541153.
  5. Lynn M. Hilton, Hope A. Hilton (1996). Discovering Lehi. Cedar Fort, Inc. p. 179. ISBN 9781462126385.
  6. Peter Alpass (2003). The Religious Life of Nabataea. Brill Publishers. p. 120. ISBN 9789004216235.
  7. Thomas Patrick Hughes (1995). Dictionary of Islam. Asian Education Services. p. 192. ISBN 9788120606722.
  8. Ibn al-Kalbi (translated by Nabith Amin Faris) (2015). Book of Idols. Princeton University Press. p. 9. ISBN 9781400876792.
  9. William Pickthall, Marmaduke (1967). Islamic culture, Volume 9. Islamic Culture Board. p. 191. ISBN 978-1-142-49174-1. Original is from the University of Virginia
  10. ibn al Kalbi, Hisham (1952). The book of idols: being a translation from the Arabic of the Kitāb al-asnām. Princeton University Press. p. 48. ASIN B002G9N1NQ.