Wamba
[1]Wamba ko wuro e nder diiwaan Haut-Uele e nder leydi Konngo ko woni caka njuɓɓudi leydi Wamba.[2]
Wamba
Wamba ko e nder leydi Konngo KinsaasawambaWamba
Koɗki: 2,144239° Fuɗnaange 27,992885° Fuɗnaange[3]
Lesdi
DR Konngo
Lamorde[4]
Toowɗo-Uele
Lesdi
Wamba
Waktu
UTC+2 (PUUS)
Wakati
Af
Ɗemngal ngenndi
Lingala
Ko woni e mum
Nokku e yimɓe
windugo
Nokku gonɗo sara Wamba oo ina waɗi mosaïque ummoriiɗo e ladde toɓo, ladde yoornde, ɓuuɓnde e ladde ɗiɗmere tawa ina waɗi gese ndema. Toowgol mayre ko hakkunde 370 meeteer (1 210 ft) e 430 meeter (1 410 ft). Toɓooli hitaande kala ina tolnoo e 2 000 milimeeteer (79 in). Wamba e Mungbere saraaji mum fof ina mbaawi yettaade sabu laabi bonɗi no feewi e nder diiwaan hee.
Tariya
windugo
Vicariat Apostolique de Wamba sosaa ko e hitaande 1949, o artiraa e Diocese Wamba e hitaande 1959. E nder murto Simba, e lewru desaambar 1964, murtuɓe nanngi 250 ɓaleejo e nder wuro Wamba. Kolonnji ɗiɗi kisnugol mercenaire njottii wuro ngoo e darorɗe hitaande ndee. Ɓe tawi ko ɓaleeɓe 28 mbaraama e bonannde, tawi ko ɓuri heewde heen ko Belsiknaaɓe, ina heen episkop Monsiyeer Joseph-Pierre Albert Wittebols. 121 ɓaleejo ina nguuri haa jooni, ko ɓuri heewde heen ko Gerek en rokkuɓe kaalis e gollondirde e murtuɓe ɓee ngam waylude nguurndam mum en.
Hande
windugo
Wuro ngo woni ko e nokku ɗo nokku wiɗto ekoloji e laddeeji ngoni. Heewɓe e yimɓe ɗeen gure ina tuugnii e nguura mum en e nokkuuji laddeeji Okapi, nokkuuji taariindi winndere. Reservoir oo ko hoɗorde leƴƴi Okapi ɗi keewaani, banndiraaɓe ƴiye. Daɗndo waɗaama ngam jannginde yimɓe ɓee laabi ceertuɗi ngam wuurde e jannginde ɓe nafoore ndeenka.Haa hitaande 2011, Biskop Wamba ko Janvier Kataka Luvete.
Tuugnorgal