War and Diplomacy in the Japanese Empire
Appearance
War and Diplomacy in Japanese Empire e nder laamu Japon ko deftere nde wonaa firo, nde Tatsuji Takeuchi winndi e hitaande 1935, nde Doubleday, Doran, e Company yaltini. Ko Quincy Wright waɗi naatgol ngol.
William L. Langer mo geɗe caggal leydi siftini ɗum ko « ƴeewndo ganndal e binndol laaɓtungol e doosɗe leydi Japon e karallaagal dipolomasi Japon ».
Thomas Harrington e nder International Affairs hollitii wonde "jannde teeŋtunde e golle nder laamu nguu e miijooji e aadaaji baɗɗiiɗi e golle mum."
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1927, Goomu wiɗtooji ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago fuɗɗii yeewtere ko fayti e hol ko waɗi hareeji puɗɗaade, ndee deftere wonti feccere e yeewtere ndee.
Winndiyanke oo jannginii jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kwansei Gakuin. O winndi ɓanndu golle makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago,Binnduɗo oo ina joginoo lowre Japon keewnde nde alaa tawo e nder Hirnaange, ko ɓuri heewde e lowre ndee ko Japon. Quigley hollitii wonde Diet Japon ina jogii batte seeɗa e jokkondiral hakkunde leyɗeele kono mbaawka heɓde lowre ko faati e ndeen fannu firti ko nde ɓuri teeŋtinde e deftere nde.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko ɓuri heewde e deftere ndee winndaa ko e hitaande 1931, kono bayyinde ɗum leeltinaa caggal Kewu Mukden. Winndiyanke oo winndii yeewtere mum adannde to Kwansei Gakuin ñalnde 20 lewru juko hitaande 1935.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko woni ha tonDeftere nde ina siftina yontaaji haa 1933. Winndiyanke oo anniyaaki sosde daartol timmungol jokkondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Japon e leyɗe goɗɗe. E wiyde Takeuchi, « substance de la politique » wonaa ko deftere ndee woni ko e wiyde, ko « laabi » woni ko woni e wiyde. Quigley hollitii wonde hay so ɗuum alaa deftere ndee ina waɗi humpitooji nafooji ko fayti e adannde ndee.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Feccere adannde ndee ina yeewta mbaydi gollorɗe laamu Japon jokkondirɗe caggal leydi ; ina waɗi 780 kelle. Feccere II ina waɗi wiɗtooji sappo e jeetati, heen gooto fof ko faati e kewu dipolomaasi ceertuɗo, ina yeewta kadi geɗe Japon caggal leydi, haa arti noon e joofgol mum e tawtoreede Fedde Ngenndiije Dentuɗe.Harold S. Quigley e nder Geɗe Pasifik siftinii ɗum ko taƴre "mawnde" deftere ndee, e Ralph A. Norem mo Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni thebody Los siftinii ɗum " ina waɗi tonngooɗe tati, ina heen kadi miijooji Takeuchi e geɗe caggal leydi ɗe laamu Japon waɗi, tuugiiɗe e ko woni e feccere ɗimmere ndee.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina heen appendix, bibliografi, e indeks. Arannde ndee ina waɗi koppi doosgal leydi Japon. Deftere nde ina waɗi nate, ɗe Quigley sifotoo ko « yaajɗe », ina waɗi heen humpitooji ko faati e politik laamu Japon.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaɓɓugo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]wiyi wonde, so tawii Japon yettaaki tawo e nokku « totalitarian » , e nder lewru ɓeydagol militeer en, « ina wayi no ina haawnii wonde hakkille keeriiɗo ina foti muñde hay dara ». Nde hollitii e ko fayti e loowdi ko fayti e njiimaandi Manchuria wonde ko "konngol ɓurngol nafoore".
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Langer yetti iwdi ndi, o siftini ɗum no "Gooto e defte ɓurɗe teeŋtude e nder sappoɓal ngal."
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Quigley winndi wonde wiyi "golle ɗee fof ina poti yetteede e denndaangal janngooɓe jokkondiral hakkunde leyɗeele."Quigley ɓeydi heen wonde "Neɗɗo ina anndi ko winndaa koo ko winndaa ko e laaɓal."
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]G. Nye Steiger mo Simmons College winndii wonde binnduɗo oo « dañii werlaade ilam annoore haajuuji keewɗi » e dow ndeeɗoo toɓɓere.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Langer, William L. (1936-04-01). "War and Diplomacy in the Japanese Empire". Foreign Affairs. Retrieved 2020-04-24.
- ↑ Harrington, p. 788.
- ↑ Steiger, p. 788.
- ↑ Hudson, G (1936-05-01). "Japan and the World War and Diplomacy in the Japanese". Spectator. p. 799. Retrieved 2020-04-24.
- ↑ Steiger, 789.