Jump to content

Watu Gunung

Iwde to Wikipedia
Watu Gunung
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto

Watu Gunung ko limre e nder miijooji gonɗi e duunde Java to leydi Indoneesi. Ko o iwdi laamɓe, ɓii laamɗo palindriya mo gilingwesi e dewi sinta. Ñalnde heen, nde o woni suka no feewi, yumma makko ina ƴattoo mo, sabu omo mettina mo. Ɗum mettini mo, o dogi o jooɗodii e laamu goɗɗo. Caggal nde o mawni, o foola laamcfo oon laamu, o he6a jappeere laamu, kono wonaa hade laamcfo oo hucfde mo. Nde tawnoo o anndaa jibinannde makko, o naati e Gilingwesi ngam resde rewɓe laamɗo Palindriya, ɓe nganndu-ɗaa ko belɓe. Ndeen o resii yumma makko, Dewi Sinta, e taaniiko/yumma makko, Dewi Landep, o dañi ɓiɓɓe worɓe 27 e maɓɓe. Goonga ko woni lanndaaji gonɗi e njiimaandi ɗii, haa jooni ina feeñnina. Watu Gunung, mo alaa ko waawi halkude sabu sifaa mum laamɗo, ina ɓeydoo mawnude, ina mahi wuro njamndi ngam hoɗde heen, laamɓe woɗɓe ɓee, ina njiɗi mawnikinaare makko, ina njaha e makko. E nder won e mbaydiiji daartol, o janfaama e banndiraaɓe makko, ɓeen ina kaala gaño oo ko fayti e ŋakkere makko wootere. Haa ragare, jam heɓaama, Watu Gunung, rewɓe maako e ɓikkoy maako fuu ɗon yaha haa asama. Lessa siftinii daartol ngol ina waɗi geɗe baɗɗe sifaa Oedipal.[1][2][3]

  1. Putten, Jan van der; Cody, Mary Kilcline (2009). Lost Times and Untold Tales from the Malay World (in Engeleere). NUS Press. ISBN 978-9971-69-454-8. pp. 7-10
  2. Kumar, Ann (1997). Java and Modern Europe: Ambiguous Encounters. Routledge. pp. 144–147. ISBN 9781136790850.
  3. Lessa, William A. “Oedipus-Type Tales in Oceania.” The Journal of American Folklore, 69, no. 271 (1956), pp. 63–73, and note 3. https://doi.org/10.2307/536945.