Jump to content

Women's War

Iwde to Wikipedia
Women's War
riot
LesdiNaajeeriya Taƴto
LocationColonial Nigeria Taƴto
Point in timeJolal 1929, Bowte 1929 Taƴto

Hare rewɓe Aba (kañum ne: Fitinaaji) hitaande 1929 (Igbo: Ogu Umunwanyi; Ibibio: Ekong Iban) ko wakkati jiiɓru e nder koloñaal Naajeeriya e lewru Noowammbar 1929. [1] ɗii puɗɗii nde ujunnaaje ujunnaaje rewɓe Igbo ummoriiɓe diiwaan Bendes, Umuccuahia e nokkuuji goɗɗi e nder Naajeeriya ɓe njahi to wuro Warlokoef a Chilokorant ɓe njahi to wuro Warlokoef a Chilokoran ustude darnde rewɓe e nder laamu. Seppo ngoo hawri ko e rewɓe ummoriiɓe e leƴƴi jeegom (Igbo, Ibibio, Andoni, Ogoni, Efik, e Ijaw).[1]

Yuɓɓini ɗum, ardii ɗum ko rewɓe teeru diiwaan Owerri e Calabar. Modus operandi seppooji ɗii ko ‘sit-in’ rewɓe ɓee. E nder kewuuji ɗii, Hooreejo Warrant heewɓe ndokkaama doole, 16 Ñaawirde Native njani, ko ɓuri heewde e majji mbonnaama. Ko ngol woni go’o ko rewɓe ina mbaɗa murto mawngo e nder Afrik hirnaange.

E hitaande 1930 laamu koloñaal momti njuɓɓudi mawɓe warngooji, toɗɗii rewɓe e njuɓɓudi Ñaawirde Toownde. Ɗee peeje ko rewɓe Afriknaaɓe mahi e dow mum en, ɗe njiytiraa ko no fuɗɗoode feeñninde ngenndiyaŋkaagal Afriknaaɓe mawngal.[2][3]

Daartol rewɓe yuɓɓinde e nder leydi Najeriya Woodi taariiha juutɗum dow kuuɗe kawtal rewɓe nder Naajeeriya ko adi murto ngo. E kitaale 1910, rewɓe Agbaja ina ngoɗɗitoo galleeji mum en fotde lewru ngam salaade ɗum en sabu tuumeede e nder maɓɓe wonde won worɓe ina mbara rewɓe reeduɓe e sirlu.[4] Gaaɓgol maɓɓe e nder renndo ngo addani mawɓe gure ɗee ƴettude peeje ngam ƴellitde caɗeele maɓɓe.[4] E hitaande 1924, 3000 debbo to Calabar ceppi ngam salaade yoɓde marseeji ɗi laamuuji koloñaal mbaɗi

  1. Zukas, Lorna Lueker (2009). Ness, Immanuel (ed.). Women's War of 1929. doi:10.1002/9781405198073. ISBN 9781405198073. Retrieved 8 October 2014.