World Climate Change Conference, Moscow
Koolol winndereewol ko faati e mbayliigaaji weeyo yuɓɓinaama to Mosku tuggi 29 suwee haa 3 oktoobar 2003. Eɓɓaande noddugol koolol ngol ko Vladimir Putin, hooreejo leydi Riisi ƴetti ɗum. Ko Fedde Riisi noddi koolol ngol, e ballondiral e pelle winndereeje ina heen Fedde Ngenndiije Dentuɗe . Nde fotaani jiiɓde e batuuji winndereeji ko faati e weeyo.
Miijooji Ciimtol ciimtol batu nguu , ngol jaɓaa e jonnde joofnirde batu nguu, ñalnde 3 oktoobar 2003, jaɓii nanondiral ngal IPCC TAR holliti :
Goomu hakkunde laamuuji ngam mbayliigu weeyo (IPCC) rokkii tuugnorgal ko heewi e paamondiral men hannde e gannde e nder ndee fannu e nder ciimtol mum tataɓol ƴeewndo (TAR) e hitaande 2001. Ko ɓuri heewde e renndo ganndal winnderewal jaɓii ciimtol mum kuuɓtodinngol wonde mbayliigu weeyo ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi aerosol, e wonde ɗum ina hollita kulhuli wonande yimɓe e ekosistemaaji. Won e firooji ganndal ceertuɗi ngaddaama, njeewtaama e nder batu nguu. Andreas Fischlin, tawtoraaɗo batu nguu, binndoowo IPCC, ñiŋii batu nguu, o wiyi :
Kono, ko fayti e loowdi ganndal e yeewtere ndee, min njoginoo kadi ko haɓaade caɗeele keewɗe. Ko heddii koo, wonaa tan annduɓe mawɓe tawtoraama, kono kadi won gollodiiɓe huutortooɓe yeewtere ndee ngam hollirde miijooji mum en keertiiɗi, politik tuugiiɗi e ñaawoore nafoore e nokkuuji geɗe ganndal e ƴellitgol firooji ganndal ngaddaama, njeewtaama e nder Batu nguu.
Andreas Fischlin, tawtoraaɗo batu nguu, binndoowo IPCC, ñiŋii batu nguu, o wiyi :
Kono, ko fayti e loowdi ganndal e nder yeewtere ndee, min njoginoo kadi ko haɓaade caɗeele keewɗe. Ko heddii koo, wonaa tan annduɓe mawɓe tawtoraama, kono kadi won gollodiiɓe huutortooɓe yeewtere ndee ngam hollirde miijooji mum en keertiiɗi, politik tuugiiɗi e ñaawoore nafoore e nokkuuji geɗe ganndal e humpitooji laaɓtuɗi, ganndal e faamde laaɓtunde. Ko ɗoon, miɗo sikki, kuule jowitiiɗe e jikkuuji ganndal laaɓtuɗi ina keewi bonneede e sahaaji, miɗo hula haaju am wiyde noon, hay so tawii ko e nder njuɓɓudi. Ɗumɗoo ina luurdi no feewi e kuule ɗe IPCC (Goomu hakkunde laamuuji ko faati e mbayliigaaji weeyo) ƴetti, ɗe njaɓata tan ko ƴeewtaade gannde jooni ɗee tuugiiɗe e binndanɗe ganndal ɓurɗe moƴƴude, ɗe ƴeewndaaka, ɗe njaɓataa hay ñaawoore nafoore nde wonaa ganndal, tawa kadi ko e wasiyaaji politik.
Jokkondire yaajɗe