Jump to content

Yūkaku

Iwde to Wikipedia
Yūkaku
Subclass ofhanamachi, red-light district Taƴto
Name in kanaゆうかく Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Followed byakasen Taƴto

Yūkaku (遊廓) ko diiwanuuji red-light laawɗuɗi e nder daartol Japon, ɗo cuuɗi njulaagu e njulaagu - anndiraaɗi e nder renndo yūjo (遊女, lit. "debbo weltaare"), darnde toownde mum en anndiraa ko oiran (花魁) - laamu Japon anndi ɗum en. Hay so tawii njeeygu ina laawɗi, e dow laabi, ngam waɗde ɗum e yoɓde tan ko e ɗeen nokkuuje, ina woodi nokkuuji keewɗi ɗo njeeygu e njulaagu nguu gollotoo ko aldaa e sariya, ina wiyee Okabasho (岡場所), innde huuɓtodinnde wonande denndaangal diiwanuuji red-light ɗi ngalaa kaayitaaji, so wonaa Yoshiwara (caggal ɗuum ina heen Shinshiwara e Shimachibara fof).

E lewru Yarkomaa 1946, GHQ yaltini yamiroore (SCAPIN 642) e nder leydi ndii kala ngam momtude njuɓɓudi njeeygu laawɗinaandi Japon, tawa cuuɗi njeeygu e nder nokkuuji yūkaku ina poti waylude inɗe mum en, mbaɗta ɗum en innde kafe (カフェ) walla ryōūtei (料 the y (赤線, lit. "lawol boɗewol") diiwanuuji.

Caggal ɗuum, sariya haɓaade njulaagu (売春防止法, Baishun Bōshi Hō) ƴettaa e hitaande 1956, hade mum huutoreede haa timma duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum e hitaande 1958 ; hay so tawii sariya oo haɗaani kala fannu golle jokkondire, yeeyde jokkondire e yimɓe "ɓe laaɓtaani" (maanaa e ndeeɗoo tonngoode 'ɓe nganndaaka') ina haɗaa, ɗum addani yūkaku, caggal ɗuum akasen, nokkuuji ɗii woppude woodde no ngonirnoo nii. Ko wonaa ɗuum koo, yeeyde won e golle e sarwisaaji njulaagu e nder sariya ina jokki haa hannde e nder leydi Japon, ina cirƴa sariya haɓaade njulaagu, so tawii ko e yeeyde golle ɗe ngonaa njulaagu naatngu, walla yeeyde njulaagu tan e soodooɓe ɓe nganndu-ɗaa ko adii fof ko ‘annduɓe’ njulaagu.

Ƴeew kadi Asobi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diisnondiral lampaaji boɗeeji Yoshiwara

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. [遊郭]『大百科事典. 第25巻』 (平凡社, 1939)
  2. 平田(1997)109頁。