Yabo, Nigeria
Yabo woni nokkuure laamu nder lesdi Sokoto, lesdi Naajeeriya. Joɗnde mayre woni ko e wuro Yabo, laamu nokku Yabo ina jeyaa e laamuuji nokkuuji ɓurɗi ɓooyde e nder Sokoto. Gila Sokoto, Kebbi e Zamfara ko Sokoto nganndira. ndeen Yabo, Tambuwal e Shagari fof ina nganndiree laamu nokkuure Yabo.
Wertallo mayri ko 789 km2 (305 km2) e 115 011 neɗɗo e binnditagol 2006.[1]
Kod posto nokku oo ko 851.[2]
Tariya Yimɓe Yabo e gardagol laamɗo maɓɓe e ganndo maɓɓe, Muhammadu Moyijo waɗii darnde tiiɗnde e nder janngingol lislaam, e moƴƴitingol e sosde kalifaandi Sokoto e gardagol Sheek Usmaan Bn Fodiyo. Moyijo ko sehil, jahdiiɗo, ballifiiɗo Sheek Usmaan Bn Fodio. O yahdi e Sheek e nder dingiral makko lislaam keewngal, o saaktini janngingol makko e nder nokkuuji makko. Nde o yaha Zamfara, Shehu hawri e Moyijo to wuro ina wiyee Magali ɗo ɓe njeewtidi e geɗe teeŋtuɗe jowitiiɗe e lislaam e noddude yimɓe feewde e lislaam. Nokku kawral maɓɓe ina maantini e daartol haa hannde ɓuuɓri Sheek Fodiyo teskinndi e lekki ki Sheek Fodiyo jannginta almuɓɓe mum ina woodi haa jooni to Magabcci. E nder ganndal makko mawngal e nder janngirɗe lislaam, njuɓɓudi e defaare, Moyijo toɗɗaa ko gardiiɗo kam e gardiiɗo Banndiraawo Kebbi.[3]
Wakati Kiliimaaji ɗii ina njogii sahaaji ɗiɗi ceertuɗi : sahaa toɓooli ɓuuɓɗi, tooñɗi, tawi kammu ina heewi duule, e sahaa yoorɗo, ɓuuɓɗo, mo feccere mum woni duule, tawi nguleeki mum ina tolnoo e 62°F haa 103°F.[4]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- HASC, yimɓe, nokku e Statoids gardiiɗo "Postooji- e kartal LGA". NIPOST. Ko 20-10-2009 ƴettaa. Smaldon, Yuusuf P (1977). "Ch 2: Wakkati Jihaad, ko ina wona 1790 haa 1817". E nder John Dun; J. M. Lonsdaal; Daawuuda M. G. Newberi; A. F. Roberson (moƴƴinoowo). Hare e nder Kalifaandi Sokoto: Yiyngooji daartol e renndo. CAMBRIDGE: Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Kambridge. p. 26. ISBN 978-0-521-21069-0. Template:Ciftor deftere: |golle= yejjitaama (ballal) "Yabo Kiliima, Weeyo E Lewru, Temperaaji Hakindo (Niiseer) - Weeyo Spark".