Yahaya Abubakar Abdullahi
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Yahaya Abubakar Abdullahi |
| Innde | Abubakar |
| Innde ɓesngu | Yahaya |
| Laamu innde | Yahaya Abubakar Abdullahi |
| Ɗuubi daygo | 10 Bowte 1950 |
| Ɗoforde | Argungu |
| Ɗemngal | Hawsare |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, civil servant, United Kingdom Permanent Secretary |
| Position held | member of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria |
| Janngi to | Janngirɗe Ahmadu Bello |
| Member of political party | APC, Peoples Democratic Party |
| Memba en | 9th National Assembly of Nigeria |
| Personal pronoun | L485 |
Yahaya Abubakar Abdullahi CON (jibinaa ko nyande sappo 10 lewru Duujal hitaande 1950) ko dawriyanke Najeriya, ko jannginoowo mawɗo. Ko kanko woni Senator lomtotooɗo diiwaan Kebbi North to diiwaan Kebbi to Asaambele ngenndi 9ɓo. O woni Ardiiɗo Senaa Majority nder Asamblee lesdi Naajeeriya 9 ɓo.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko to Duɗal Dankoji, to Argungu, tuggi 1959 haa 1964; caggal ɗum o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Nagarta, Sokoto, tuggi 1965 haa 1969.
Yahaya naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, dowla Kaduna, tuggi 1970 haa 1971, o jokki e duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal ngam heɓde seedantaagal ganndal renndo, e Doktoraa Ph.D Wiɗtooji jowitiiɗi e ndema, ICRA, Wageningen, Pays-Bas, 1985.[2][3].[4]
Nguurndam gollal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko adii nde o naatata e golle laamu leydi Najeriya, caggal mum o naata e politik, Abdullahi ko jannginoowo keewɗo golle to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, e nder ɗuum o waɗii golle janngingol e wiɗto ceertuɗe, hono;Wiɗtoowo tedduɗo e golle renndo safaara, (Duɗal Cellal Sukaaɓe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Lagos), 1974–1975.
Balloowo dipolomaaji, Duɗal wiɗtooji ndema, (IAR), Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, (janvier haa settaambar, 1976).
Balloowo wiɗto, ABU, Zaria, (oktoobar 1976 haa suwee 1978).[5]
Wiɗtoowo 2, (oktoobar 1978 haa 1981).
Wiɗtoowo 1, (oktoobar 1981 haa suweeYahaya Abubakar Abdullahi CON (jibinaa ko nyande sappo 10 lewru Duujal hitaande 1950) ko dawriyanke Najeriya, ko jannginoowo mawɗo. Ko kanko woni Senator lomtotooɗo diiwaan Kebbi North to diiwaan Kebbi to Asaambele ngenndi 9ɓo. O woni Ardiiɗo Senaa Majority nder Asamblee lesdi Naajeeriya 9ɓo.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko to Duɗal Dankoji, to Argungu, tuggi 1959 haa 1964; caggal ɗum o naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Nagarta, Sokoto, tuggi 1965 haa 1969.
Yahaya naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, dowla Kaduna, tuggi 1970 haa 1971, o jokki e duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal ngam heɓde seedantaagal ganndal renndo, e Doktoraa Ph.D Wiɗtooji jowitiiɗi e ndema, ICRA, Wageningen, Pays-Bas, 1985.[6][7].[8]
Nguurndam gollal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko adii nde o naatata e golle laamu leydi Najeriya, caggal mum o naata e politik, Abdullahi ko jannginoowo keewɗo golle to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, e nder ɗuum o waɗii golle janngingol e wiɗto ceertuɗe, hono;Wiɗtoowo tedduɗo e golle renndo safaara, (Duɗal Cellal Sukaaɓe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Lagos), 1974–1975.
Balloowo dipolomaaji, Duɗal wiɗtooji ndema, (IAR), Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, (janvier haa settaambar, 1976).
Balloowo wiɗto, ABU, Zaria, (oktoobar 1976 haa suwee 1978).[5]
Wiɗtoowo 2, (oktoobar 1978 haa 1981).
Wiɗtoowo 1, (oktoobar 1981 haa suwee 1987).
Wiɗtoowo mawɗo, (oktoobar 1987 haa suwee 1990).
1987).
Wiɗtoowo mawɗo, (oktoobar 1987 haa suwee 1990).
Porofesoor/Mawɗo wiɗto, (oktoobar 1990).
O jannginii Sosiyoloji teeru, duɗe ndema, yaajde, duɗe renndo teeru e ƴellitaare faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, to duɗal jaaɓi haaɗtirde e to duɗal jaaɓi haaɗtirde, tuggi 1976 haa 1990.
Ko o hooreejo departemaa, o ardii walla o wondi e gardagol porogaraamuuji master e doktoraa keewzi, ina jeyaa heen yuvvinde porogaraamuuji janngingol e wizto zi fof e nder departemaa faggudu ndema e sosiyoloji ladde, to duze jaa6i-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, Zaria.
O waɗii wiɗtooji dow ƴellitaare laddeeji e dow hoore makko, e nder kawral e nder fedde nde, e nder leydi Naajeeriya e nder leydi Naajeeriya.
Nguurndam politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder wooteeji 2015, Abdullahi haɓaama, heɓi jooɗorde senateer Kebbi worgo, e dow laylaytol fedde wiyeteende APC. E wooteeji 23 lewru feebariyee 2019, o anndinaama o dañii 170 624 woote, Usman Bello Suru mo PDP heɓi 66 815 woote.
Ñalnde 3 lewru juko hitaande 2019, o anndinaama wonde hooreejo 9ɓo Asammbele ngenndi Senaa.
Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, o yalti e dow laabi e nder Kongres All Progressives, APC, o fayti e lannda Demokaraasi Leƴƴi, ngam artirde jooɗorde makko hannde to Senaa.Goomuuji
Cukko hooreejo, Goomu Senaa ko feewti e Privatisation.
Cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e FERMA.
Tergal, Goomu Senaa ko faati e konte renndo.
Tergal, Goomu Senaa ngam kaalis.
Tergal, Goomu Senaa ko faati e Delta Niiseer.
Tergal, Goomu Senaa ngam yah-ngartaa leydi.
Tergal, Goomu Senaa ko feewti e petroŋ dowri.
Tergal, Goomu Senaa ko faati e duɗe toowɗe e TETFUND.
Caahu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E lewru Oktoobar 2022, teddungal lesdi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, Muhammadu Buhari hokki mo.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 "Social Injustice and the Nuisance Value of Senator Yahaya Abdullahi - Precious Ohaegbulam". Shine Your Eye. Archived from the original on 19 March 2020. Retrieved 6 March 2020.
- ↑ "National Assembly | Federal Republic of Nigeria". www.nassnig.org. Archived from the original on 13 February 2020. Retrieved 6 March 2020.
- ↑ Busari, Kemi (8 June 2019). "Updated: Senate Presidency: 61 senators endorse Lawan - Campaign Group". Premium Times. Retrieved 10 September 2024.
- ↑ Jimoh, Azimazi Momoh; Akubo, John; Akoje, Juliet (3 July 2019). "Abdullahi Yahaya emerges Senate majority leader". Retrieved 10 September 2024.
- 1 2 "Yahaya Abdullahi biography, net worth, age, family, contact & picture". www.manpower.com.ng. Retrieved 10 September 2024.
- ↑ "National Assembly | Federal Republic of Nigeria". www.nassnig.org. Archived from the original on 13 February 2020. Retrieved 6 March 2020.
- ↑ Busari, Kemi (8 June 2019). "Updated: Senate Presidency: 61 senators endorse Lawan - Campaign Group". Premium Times. Retrieved 10 September 2024.
- ↑ Jimoh, Azimazi Momoh; Akubo, John; Akoje, Juliet (3 July 2019). "Abdullahi Yahaya emerges Senate majority leader". Retrieved 10 September 2024.