Jump to content

Yahaya Bello

Iwde to Wikipedia

Yahaya Adoza Bello CON (// c; jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1975) ko jom ngalu, dawriyanke Nijeernaajo. O laati guwerneer lesdi Kogi diga hitaande 2016 haa hitaande 2024. O woni tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, Bello woni guwerneer ɓurduɗo famɗugo nder lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.

Bello jibinaa ko Okene, o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello hade makko naatde e golle e nder cagataagal kitaale 2000. Golle makko politik puɗɗii ko e waasde Abubakar Audu e nder primaar guwerneer APC e hitaande 2015. Audu heɓiino woote, kono o maayi ko e ñalawma woote ; Bello suɓaama ngam lomtaade mo e gardagol lannda, o hunii e hitaande rewtunde ndee. Duuɓi nay caggal ɗuum, Bello suɓaama e nder ciimtol fitinaaji e fenaande. Profile maako ummi nder laamu maako ngam ɓiɓɓe lesdi maako nde o fotti bee siyaasa'en Naajeeriya woɓɓe e haalaaji maako ɗi o ɗon mari haaje e ceede maako ɗe o ɗon ƴama.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bello jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1975 to Okene, to diiwaan Kogi, ko kanko woni ɓiɗɗo tokooso e nder sukaaɓe njeegomo. O fuɗɗi nastugo janngirde lesdi hukuumaaji janngirde lesdi (Nigeria) (LGEA), Agassa haa Okene LGA nder hitaande 1984. Bello inniraa prefek suudu ɗiɗaɓuru, nden o waɗaama suka gorko mawɗo janngirde nden nder suudu jeegom. O janngi duɗal hakkundeewal renndo Agassa, Anyava, Agassa-Okene, o heɓi seedantaagal makko jaŋde leslesre (JSSCE) e jaŋde toownde (SSCE) to duɗal hakkundeewal laamu to Suleja, Dowla Nijeer, to Bellnach9, e hitaande 1990 Zaria e hitaande 1995, o heɓi dipolomaaji hiisawal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria e hitaande 1999. O heɓi dipolomaaji Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e hitaande 2002. Bello wonti chartered fellow e fedde hiisawal ngenndiwal leydi Naajeeriya e hitaande 2004.O weltiima e sport, boxly e fit.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Bello anndinaama o heɓi nasaraaku dow cuɓi guwerneer Kogi 2015 ɓaawo o suɓaama diga kawtal lesdi ndi'i ngam lomto Abubakar Audu, mo heɓi nasaraaku suɓol ngol ammaa o maayi ko adii nde limngal man anndinaama. Ñalnde 16 noowammbar 2019, o suɓaama e manndaa ɗiɗaɓo caggal nde o fooli Musa Wada, kanndidaa PDP e ko ɓuri 200 000 woote. Bello woni guwerneer ɓurɗo famɗude e nder leydi Najeriya, kadi ko kanko tan woni guwerneer jibinaaɗo caggal wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. Victory Obasi anndinii e hitaande 2020 wonde maa o wallit Bello ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e hitaande 2023.To Abuja ñalnde 2 abriil 2022, Bello hollitii yiɗde mum suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya e hitaande 2023. O wallitorii ɗum ko fedde ammbasadeeruuji Bello, fedde renndo-politik nde Edogbo Anthony sosi nde waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji ɗiɗi yimɓe Naajeeriya winnditiiɓe.

Fenaande woote, ustude fitinaaji, e haɗde wiisaaji Amerik Ñalnde 14 lewru Seeɗto hitaande 2020, Bello ina jeyaa e doggol politikaaji ɗi Departemaa Dowlaaji Dentuɗi Amerik haɗi visa ngam bonnude demokaraasi e nder leydi Najeriya. Hay so tawii daraniiɓe hakkeeji aadee njettii kuulal ngal, ɓe noddii leƴƴi goɗɗi ƴellitiiɗi ɗii nde mbaɗata kuule nannduɗe e ɗeen, Bello tuumi Amerik ko partiiji, o wiyi wonde woote guwerneeruuji diiwaan Kogi 2019 ɓuri wonde ko jam e nuunɗal. Woote ɗee ina njoginoo ciimtol maantinngol ko fayti e fitinaaji e fenaande, yantude e wiyde wonde Bello umminii fitinaaji ɗii e jimɗi "ta-ta-ta-ta" nannduɗi e daande balɗe.

E hitaande 2020, Bello fuɗɗitii jimɗi "ta-ta-ta-ta" to Akure, diiwaan Ondo, nde o haaldata e seppo ngam suɓaade Rotimi Akeredolu. Yimre nde PDP ñiŋii, nde tuumi Bello ina yuɓɓina wuyɓe ngam hulɓinde wootooɓe Ondo. Bello yeddi haala kaa, o tuumi PDP ina saakta kabaruuji ɗi ngonaa goonga.

Yeddude COVID-19 e salaade ñawbuuli E nder rafi COVID-19, Bello wiyi e fenaande wonde mboros o ko "tagaaɗo artificiel" walla yeddi woodgol mboros o tawi laamu makko diiwaan oo ina suuɗii jarribooji ɗii, ina haɓa e NCDC ngam ustude limoore ñawɓe ɓee. Bello salii ɓoornaade mask e nder kewuuji jamaa, haa arti noon e caggal batu guwerneeruuji e hooreejo leydi ndi Muhammadu Buhari e nder yanaande Tolulope Arotile. E nder duwaawu ciftorgol hooreejo ñaawoore diiwaan Kogi, Nasir Ajanah, mo maayi e COVID-19 ñalnde 28 lewru nduu hitaande 2020, Bello wiyi e fenaande wonde Ajanah maayaani e COVID-19, o wiyi : "Ko annduɓe safaara e annduɓe, ngoongɗini ɗum walla alaa, COVID-19 ina yalta ngam ustude nguurndam ngam yimɓe Naajeeriya jabbugo".

E lewru Oktoobar 2020, Bello wiyi o saliima kaalis ballal ₦1,1 miliyaar wonande Dowla Kogi ummoraade e Banke Adunaajo sabu o miijii wonde COVID-19 ko "malaria teddinaaɗo". O wi'i, "Mi sali ceede Banki Duniyaaru ngam mi hoolaaki COVID-19. Hay nyawuuji jowi ɗi limtaaɗi nder diiwal Kogi ko tagoore NCDC". Ndee ɗoo haala ina luurdi e jaɓgol makko wonde diiwaan Kogi heɓiino ₦1 miliyaar ummoraade e laamu fedde nde ngam safrude COVID-19.E nder konngol makko ñalnde 2020, Bello jaɓaani ɓeydagol nguleeki ɗiɗaɓiri COVID-19 e nder leydi Nijeer : "Min keddii e pellital laamu ngam waasde jaabaade mbaydi ɗiɗmiri ndi luulndiima no feewi e histeriya mawɗo", o wiyi kadi Kogi "alaa ko woni e koronaawiris". Bello ina salii ñawbuuli, ina luurdi e nanondiral annduɓe wonde ñawbuuli ina moƴƴi, ina moƴƴi. E nder udditgol ñawbuuli COVID-19, o wiyi e fenaande wonde waɗooɓe ñawbuuli ɗii "njiɗi ... naatde e ñawu nguu, ngu warata on, Alla haɗa on" o salii heɓde ñawbuuli COVID-19 ɗii. Ɗee ɗoo haalaaji njaltinaama ngam yeru ko feewti e humpitooji ɗi ngalaa nafoore ko fayti e ñawu nguu, ɗum addani ɗum en ñiŋde ɗum en no feewi, haa arti noon e Fedde Guwerneeruuji Naajeeriya.

Porofesoor teddungal fenaande

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E wiyde komisariyaajo dowla Kogi ngam humpitooji, Kingsley Fanwo, e lewru abriil 2021, Bello heɓi professeur tedduɗo e "sarwisaaji neɗɗankaagal, njuɓɓudi doole aadee, mahngo jam" to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Thomas-a-Becket. Wiɗto Sahara Reporters hollitii wonde duɗal jaaɓi haaɗtirde St Thomas-a-Becket ngal, alaa ko rokkata dipolomaaji jaɓaaɗi to Angalteer, alaa kadi ko jogii e kursuuji ko faati e golle neɗɗankaagal, njuɓɓudi doole aadee, walla mahngo jam.

Tuumeede fenaande

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kaalis kisal e peewnugol birooji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder balɗe makko gadane e guwerneer, Bello jaɓi yoɓde ₦260 miliyoŋ ngam kaalis kisal e nder balɗe keewɗe. Ñalnde makko adannde (27 lewru Yarkomaa 2016), gardiiɗo jaagorɗe laamu nguu, hono Ilemona John, ɗaɓɓiri yamiroore yoɓde ₦15 miliyoŋ kaalis kisal, Bello jaɓi ɗum balɗe ɗiɗi caggal ɗuum. John ɗaɓɓiri jaɓgol ₦20 miliyoŋ goɗɗo e kaalis kisal ñalnde 2 feebariyee, ko Bello jaɓi ñalnde heen. John naamndii ₦5 miliyoŋ ñalnde heen, nde tawnoo kaalis kisal "ha[d] ko jooni jooni", Bello kadi jaɓi ɗum ñalnde heen. Caggal ɗuum ñalnde 3 feebariyee, John naamndii ₦20 miliyoŋ ngam "heɓtinde" kaalis oo ; Bello jaɓi ɗum ɗoon e ɗoon. Ñalnde 8 feebariyee, John ɗaɓɓiri ₦100 miliyoŋ laabi ɗiɗi ; Bello jaɓi ɗoon e ɗoon njoɓdi ndii.

Bello jaɓi kadi ko ɓuri ₦148 miliyoŋ ngam sosde e moƴƴinde biro makko to galle laamu. John ɗaɓɓiri jaɓgol ₦99,983,994 ngam moƴƴitingol ngol ñalnde 1 feebariyee 2016, Bello jaɓi ɗoon e ɗoon njoɓdi ndii. Ñalnde 4 mars, John ɗaɓɓiri yo ₦48,593,250 yoɓe "ngam ɓeydaade golle e moƴƴitingol/jogaade e toppitaade biro guwerneer to galle laamu Kogi". Njuɓɓudi Bello rokkii Sosiyetee Maj Global Construction Company ₦1,4 miliyaar kaalis ngam "Moƴƴinde e moƴƴitinde njuɓɓudi cuuɗi laamu" ; e hitaande 2020, gardiiɗo sosiyatee oo, hono Michel Abboud, wiyi wonde njuɓɓudi Bello yoɓaani ₦726 miliyoŋ hay so tawii golle ɗee njoofiima.

Komisinaajo diiwal Kogi ngam anndinoore Kingsley Fanwo wi'i ceede mawɗe, jaawɗe ɗe ɗon mari haaje ngam soynde kisal nder diiwal Kogi; njoɓdi moƴƴitingol mawndi ndii ina ɗaɓɓi ngam waɗde Galle laamu oo hoɗde. Fanwo ɓaawo man wi'i, "laamu Governor Yahaya Bello ɗon mari haaje haɓugo bee hukuumaaji pamari e jokkirgol laaɓal nder siyaasaaku". E hitaande 2020, Fanwo yeddi wonde Dowla Kogi ina yoɓa Sosiyetee mahngo Maj Global ko ɓuri ₦100 miliyoŋ.

Dokkal bidsee

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o naati laamu e hitaande 2016, ɓooyaani ko Bello e njuɓɓudi mum tuumaama ko fenaande, tawi ko pelle renndo-politik biyeteeɗe Kogi in Action e Mission Egalitarienne pour l’Afrique. Pelle ɗee mbiyi neldii EFCC humpitooji ko faati e « ƴettugol fenaande e seedeeji inflation contrats » ɗi njuɓɓudi laamu Bello waɗi e ndeen hitaande. Kaaliido Kogi in Action Majeed Abdullahi wi'i "EMA hokki EFCC detaayji dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗi'i dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗi'i, o holli kulhuli dow ko hukuumaaji pamari ɗon wi'a ɗon mari kuugal.haa ₦9,7 miliyaar tan ko "COVID-19". Fanwo wartirtaa ɗaɓɓaande ngam yeewtude ko feewti e anomaluuji bidsee, kadi njuɓɓudi Bello ina tuuma fenaande e dokke "COVID-19". Ko famɗi fof ₦16,8 miliyaar rokkaama ngam haɓaade COVID-19. Wiɗitol ɓaawo man ngol Premium Times holli dow ko ɓuri ₦2.6 billion hokkaama ngam taskaramji ngam ustugo COVID-19 ko laarani ndemri, ammaa remooɓe yewtanooɓe ɓe mbi'i walaa ballal laamu lesdi ndin hokki ɓe. Babaniyi Asorose, remoowo e ardiiɗo Lokoja nder kawtal remooɓe fuu lesdi Naajeeriya, wi'i cemmbiɗinki aawdi e limngal Lokoja darnaama nyalde ɓaawo ministaajo ndemri lesdi Naajeeriya Sabo Nanono udditi taskaram cemmbiɗinki lesdi Kogi; departemaa oo ustaama e denndaangal kaɓirɗe e nder seppooji End SARS. Asorose e remooɓe woɗɓe njaɓaani heɓde ballal laamu leydi ndii, ɓe mbiyi ko heewi e kaɓirɗe ɗe ɓe ndokkata ɗee ko "remooɓe politik" ɓe ngalaa gese. Nde o hokkaama ɗaɓɓaande ndimaagu humpito, Komiseer ndema David Apeh wiyi wonde alaa ballal laamu rokkaama remooɓe sabu hay kaalis gooto e bidsee oo huutoraaka. Haalaama e jaayndiyanke gooto wonde ciimtol ƴeewndo ngol hollitii wonde kaalis oo yoɓaama, Apeh wiyi « wonaa e biro am ummorii ». Komisinaajo kaalis Asiru Idris (mo siifondiri e ciimtol ngol) e hooreejo jaagorɗe Bello, Onogwu Mohammed, njaabaaki naamne ngam humpitaade.

Caggal ɗuum e lewru feebariyee 2021, Reso Anti-Corruption (fedde Kogi, tuumnoonde Bello fenaande laabi keewɗi) yaltinii ciimtol ina tuuma Bello ina sooda miliyaaruuji naira e kaalis laamu ; ndeen fedde ndee waɗii ɗaɓɓaande feewde e guwerneer oo ñalnde 1 marse. E wiyde gonnooɗo senaateer lannda Demokaraasi Leƴƴi, hono Dino Melaye, ɗaɓɓaande ndee yettinaama kadi to Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu, to ammbasadeer Amerik, to Komiseer Toowɗo Angalteer, e to Transparency International. Ciimtol ngol hollitii ko tuumaa ko fenaande e hitaande 2016, 2017, 2018, e 2019, ko yowitii e njoɓdi laamu Dowla Kogi, ina jeyaa heen (kono wonaa tan) rokkude konte dowlaaji ɗi moƴƴaani, ŋakkeende e luural nafooje e dokkugol konte, rokkude monde process e konte. Ciimtol ngol waɗii noddaango keso ngam wiɗto EFCC waɗata e Bello e pelle Kogi haɓantooɗe fenaande e PDP. Laamu Bello noddi tuumeeji ɗii ko politik, o wiyi PDP ina huli ɓeydagol darnde Bello. Ñalnde 30 marse, EFCC habrii wiɗto mum e tuumeede fenaande Reso Anti-Corruption. E lewru sulyee ndeen hitaande, Reso Anti-Corruption wiyi wonde EFCC yahraani yeeso e wiɗto mum bayyinaango e Bello, tee ina hulɓinii ƴettude kuule sariya so tawii komisiyoŋ oo waɗaani ko yaawi.

Software rewindaade COVID-19

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 26 marse 2021, jaaynde Premium Times hollitii wonde laamu diiwaan Kogi yoɓii ko ina tolnoo e ₦90 miliyoŋ ngam lowre toppitiinde COVID-19, tawi ko ₦300 000 tan njoɓata. Fuu e no laamu Bello ŋakkiraa peeje ngam haɓaade COVID-19, binndanɗe kaalis kollitii wonde laamu leydi ndii soodii hitaande wootere lowre ƴeewndo risk COVID-19 e ₦90,720,000 Te e lewru marse 2020. Jaayndiyanke gooto ina waɗa hoore mum no golloowo laamu nguu nii, sosiyatee Teward a Eɓɓoore Kogi, o wiyi wonde eɓɓoore nanndunde e ndee ina yoɓee tan ₦300,000 e hitaande wootere. Fanwo wi'i eɓɓoore nde'e ɗon mari ceede ko ɓuri miliyon naira, ammaa o salii hollugo ko waɗi ciimtol ceede lesdi ndi'i wi'i ko ɓuri miliyonji ₦90 yoɓaama.Ciimtol Premium Times ngol waɗi noddaango feere ngam wiɗito, bee taskaram hakkeeji rento e faggudu (SERAP) ɗon ƴama hooreejo lesdi Buhariney e ministaajo Febukar A Malami, SAN e hukuumaaji haɓugo bee hukuumaaji rento ngam wiɗitugo hukuumaaji pamari ngam hurgugo hukuumaaji pamari ɗi N4.5 billion dokke, nyaamdu e ballal laamu lesdi Kogi heɓi diga laamu lesdi ndi'i, hawtaade e N90,720,000 ko ɓe wi'i ɓe naftiri dow software ngam reenugo nyawuuji COVID-19 nder jiha kan."Kogi Dowla Njoɓdi Bailout konte

Ñalnde 31 lewru bowte hitaande 2021, Division Lagos to Ñaawirde Toownde Fedde nde udditi konte fiɓnde Banke Sterling mo njoɓdi leydi Kogi caggal ɗaɓɓaande ummoraade e EFCC. Affidavit komisiyoŋ oo hollitii wonde ina jogii "hakkille laaɓtuɗo e laaɓtuɗo" wonde konte ɗee ina njoɓaa e laawol ngol ₦20 miliyaar ummoraade e konte ñamaale laamu leydi ndii ñalnde 25 sulyee 2019, tee ɗe kuutoraaka ngam yoɓde njoɓdi gollotooɓe laamu. E wiyde EFCC, ₦666 666 666,64 ittaama e konte ɗee e nder duuɓi ɗiɗi hakkunde sosde ɗum e ñalngu ñaawoore ndee ; komisoŋ oo wiyi ina etoo rewindaade kaalis oo, sibu « huutoraaka ngam yoɓde njoɓdi ndii ». Ñaawirde Tijjani Ringim, jaɓɗo ɗaɓɓaande komisiyoŋ oo ngam ustude konte ɗee, wiyi wonde ustude konte ɗee maa jokku haa ñalnde 1 desaambar, tawa ina ɗaɓɓi wiɗto EFCC e ñaawoore nde waawi waɗde.

Sterling Bank jaabtii wonde Kogi State alaa konte fiɓnde e banke mum en, tee konte ɗe EFCC haali ɗee ko limoore ndernderiire nde banke oo huutortoo ngam ƴellitde konte Kogi State ; banke oo wiyi ina woodi konte fiɓnde nannduɗe e limoore nde Sterling golloraaki. Laamu Bello yuɓɓinii batu jaayndeeji ɗo Fanwo wiyi wonde laamu diiwaan oo alaa konte fiɓnde e nder banke Sterling, kadi konte tati laamu diiwaan oo e nder Sterling ina njogii tan ko ₦46 miliyoŋ. Fanwo tuumi EFCC ko majjere ñaawirdu e renndo, ina hulɓina ñaawde komisiyoŋ oo e jaayndeeji ɗii ngam humpitaade golle ñaawirdu nduu. Bello yedditii tuume ɗee, o wiyi ñaawoore ndee ko « fenaande » , o wiyi hay konte dowla Kogi ɗe ngoppaaka, tee « ardiiɓe EFCC » ina mbaawi majjude komisiyoŋ oo. EFCC wi'i laamu lesdi Kogi yo yah haa kiita so tawii o luutndiima ko ɓe njiyti. Deji Adeyanju, daraniiɗo jojjanɗe aadee, wiyi wonde Bello « ina foti wonde e kasoo haa abada » sabu fenaande, kono senaateeruuji tati ɗii fof (Smart Adeyemi, Jibrin Isah e Yakubu Oseni, kamɓe fof ko ɓe terɗe APC) njokkondiri e hooreejo EFCC, hono Abdulrasheed Bawa, caggal nde ɓe mbaɗi ñaawoore ndee e lewru suwee 2021 faamde ko waɗi EFCC wonaa tan e Kogi, e annduɓe mbiyi wonde ñaawoore ndee ina waawi wonde jarribo makko ɓurngo mawnude gila e toɗɗagol makko e lewru feebariyee 2021.

E lewru noowammbar 2021, Banki mawɗo leydi Naajeeriya jaɓii heɓde fotde ₦19,3 miliyaar e kaalis ballal njoɓdi diiwaan Kogi caggal nde EFCC heɓti ɗum en.Fanwo kadi yeddi wonde kaalis oo jeyaa ko e laamu diiwaan Kogi, o wiyi ciimtol EFCC ngol ko "mischievous, the December2". laamu nguu ñaawii EFCC ngam yoɓde ₦35 miliyaar ngam yoɓde bayyinaango komisiyoŋ oo e ndeeɗoo haala.

Yahaya Bello e EFCC

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gonnooɗo guwerneer diiwaan Kogi, Yahaya Bello, ina jogori ñaaweede 19, tawi ko Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawata ɗum, sabu ko kañum tuumi ₦80,2 miliyaar ugiyya. Hay so tawii o etiima nanngude mo e lewru abriil e suwee 2024, Bello dañii nanngeede e ballal guwerneer Usmaan Ododo, o huutoriima immuniteer makko no guwerneer jooɗiiɗo nii. Gila ndeen Bello wullitii to Ñaawirde Toownde, ngam ɗaɓɓude yo ɗum woppu yamiroore nanngugol makko yaltinaande e lewru abriil. Ñaawoore makko joɗɗinaama haa ñalnde 30 oktoobar 2024.

Njeenaaje e njeenaari

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Njeenaari torch kisal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Daily Sun guwerneer hitaande njeenaari

Njeenaari potal rewɓe e worɓe (Goomu ngenndiijo renndooji rewɓe)

Njeenaari NUJ teskinndi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Icon dow njeenaari kisal (Fedde Naajeeriya'en nder Diaspora)

Neɗɗo kisal hitaande ndee (Institut de sécurité et d’études stratégiques)

Njeenaari Jaambaaro Naatgol Rewɓe (Fedde Ngenndiire Rewɓe Hawooɓe)

Njeenaari ICAN (Duɗal hiisaaji leydi Nijeer)

Njeenaari hooreejo leydi ngam njuɓɓudi kisal

Doggol guwerneeruuji diiwaan Kogi