Jump to content

Yamatane Museum

Iwde to Wikipedia
Yamatane Museum
art museum
Golle imaaɗe1966 Taƴto
Field of workNihonga Taƴto
Named afterTaneji Yamazaki Taƴto
Founded byTaneji Yamazaki Taƴto
LesdiJapan Taƴto
Nder laamooreHiroo Taƴto
Jonde kwa'odineto35°39′11″N 139°42′49″E Taƴto
Location of formation日本橋兜町 Taƴto
Award receivedGood Design Award Taƴto
ArchitectNihon Sekkei Taƴto
Date of official openingMorso 1966 Taƴto
Main building contractorKajima Corporation Taƴto
Postal code150-0012 Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttps://www.yamatane-museum.jp/english/, https://www.yamatane-museum.jp/ Taƴto
Official blog URLhttps://yamatane-museum.note.jp/ Taƴto
Official shop URLhttps://yamatane-museum.myshopify.com/ Taƴto
Landscape architectMichio Tase Taƴto
Map

Musium naalankaagal Yamatane (山種美術館, Yamatane Bijutsukan) ko musiyum to Japon keeriiɗo e mbaadi nihonga e pentugol ndiyam Japon. Ko fedde naalankaagal Yamatane dognata nde.

Musiyum Yamatane udditaa ko e hitaande 1966 e juuɗe fedde naalankaagal Yamatane, fedde tuugiinde e mooftugol hoore mum Yamazaki Taneji e mooftugol fedde nde e kaalis Yamatane (jooni ko kaalis sehil SMBC). Ina waɗi koolol juutngol golle tokoose, tawa kollirɗe sahaa e sahaa fof ina yuɓɓinee. Fooyre ndee ina yuɓɓina kollirɗe dillooje golle ɗe ɓe njogii. Musiyum oo ina jogii nate nihonga lolluɗe ina heen won heen jogiiɗe darnde "objet de signification culturelle nationale". Kalite mooɓondiral maɓɓe ina toowi no feewi.[citation needed]

Ko ɓuri 1 800 golle e nder musee oo, ina tuugnii e nihonga jamaanu e jamaanu hannde oo gila e jamaanu Meiji. Ina heen kadi kaligrafi ɓooyɗo, nate jamaanu puɗɗaaɗe, ukiyo-e, e nate mbaydi hirnaange. Golle toɗɗaaɗe e jeyiiji pinal teeŋtuɗi, jeegom e nder kala, ko rewɓe suudu sarɗiiji naftortooɗi kirisantemuuji e saraaji laawol ɗi Iwasa Matabei (1578-1650), Yiyngo tufnde Kunō, ɗi Tsubaki Chinzan 1801-1854), Puccu Ɓoornuɗo, mo Takeuchi Seihō (1864-1942), Ɓoornuɗo, mo Murakami Kagaku winndi (1888-1939), Wamde e nder yiite e Ɓoornugol ƴiye Kameliya mo Hayami Gyoshū winndi (1894-1934). Ɓe kawri e Geɗe Naalankaagal Teeŋtuɗe (ja) ko wayi no Leɗɗe Duujal e Kuuɓal Sakai Hōitsu (1761-1828). Ko jiidaa e nate 120 ɗe Hayami Gyoshū waɗi e capanɗe jeeɗiɗi ɗe Kawai Gyokudō (1873-1957) waɗi, deftere Yamatane ndee ina anndaa kadi e golle mum 135 ɗe Togyū Okumura (1889-1990) waɗi, tawi heen ko ɓuri heewde e nate ɗe o holliri e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde caggal wolde Naruto e Ɓiɓɓe Ceerno to suudu dewal Daigo-ji. Koolol ngol ina limta kadi golle naalankooɓe fotɓe naatde e kala yeewtere nihonga hannde, ina jeyaa heen Galle Sakuemon e Ruuhu Alla: Mt Shōen (1875-1949), Pillow Agalloch, mo Kaburaki Kiyokata winndi (1878-1972), Dille ummoraade e Legend Kiyohime, mooftirgel nate jeetati mo Kobayashi Kokei (1883-1957), Oda Nobunaga ina yima hade mum yahde ngam F 1884-1978, Yoshida Shōin e nder suudu dewal Rendai-ji sara Shimoda, mo Maeda Seison (1885-1977), Maelstroms to Naruto, mo Kawabata Ryushi (1885-1966), e Joofgol hitaande, mo Higashiyama Kaii (1909-1998) winndi.

Binndanɗe

Musiyum oo yaltinii defte keewɗe e ɗemngal Japon ko fayti e mooftugol mum e kollirɗe mum.

Uemura Shoen e rewɓe mbelɓe (2025)

  1. 山種美術館近代日本画名品選100 (100 masterpieces of modern Japanese paintings selected from the Yamatane collection). 2016. ISBN 978-4-907492-09-0.
  2. Masterpieces Depicting Cherry Trees and Blossoms from the Yamatane Collection. Yamatane Museum of Art. 2025.